DOWNLOAD      .pdf    816 Kb

Mentalno zdravlje ili, popularnije rečeno, duševno zdravlje od pamtivijeka je
zasebno i pomalo izdvojeno područje zaštite zdravlja. To je jedno od rijetkih,
ako ne i jedino područje ljudskog zdravlja kojim se bave dvije djelatnosti. Osim
medicine, najčešće preko specijalnosti koju zovemo psihijatrija ("liječenje
duše"), tu je i psihologija ("znanje o duši"), odvojena i "otrgnuta";
od medicine, smještena u porodicu "društvenih znanosti";. No, o logičnosti
i dosljednosti raznih podjela drugom zgodom.
Poremećaji duševnoga zdravlja, duševne bolesti, nažalost su u porastu. Na to ukazuju
sva ozbiljna svjetska istraživanja. Nedavno provedena anketa na području Primorsko-goranske
županije (kvalitativno istraživanje - odgovor na pitanje: "Koji je zdravstveni
problem po vašem mišljenju najviše zapostavljen?") dala je za mnoge iznenađujući
rezultat: duševno zdravlje je na prvom mjestu. Treba istaknuti da problemi duševnoga
zdravlja uključuju i bolesti ovisnosti (alkoholizam i ovisnosti o drogama), s
nespornim psihičkim posljedicama.
Što o svemu tomu kaže Svjetska zdravstvena organizacija? Od ukupno 21 cilja projekta
"Zdravlje za sve u XXI. stoljeću", mentalno zdravlje je na visokom šestom
mjestu!
6. CILJ - UNAPREĐENJE MENTALNOGA ZDRAVLJA
Do 2020. godine, treba unaprijediti psihosocijalno stanje i učiniti dostupnom
zaštitu ljudi s problemima s mentalnim zdravljem.
Posebno treba:
6.1. znatno smanjiti prevalenciju i štetne utjecaje na mentalno zdravlje, a povećati
sposobnost ljudi da se i sami nose sa stresnim životnim događajima;
6.2. smanjiti stopu samoubojstava za najmanje jednu trećinu, naročito u zemljama
i skupinama stanovništva gdje su te stope najviše.
Cilj se može postići ako:
- se više pažnje pokloni unapređenju i zaštiti mentalnoga zdravlja tijekom života,
posebno skupinama koje su socijalno i ekonomski u nepovoljnijem položaju;
- životno i radno okruženje bude uređeno tako da pomogne ljudima svih životnih
dobi: steći osjećaj sklada, izgraditi i održati društvene odnose i uhvatiti se
u koštac sa stresnim događajima i situacijama;
- zdravstvene i druge službe za skrb budu osposobljene za radno otkrivanje problema
mentalnoga zdravlja i pružanje primjerene pomoći;
- službe za osobe s problemima mentalnoga zdravlja pružaju kvalitetnu skrb, uz
primjerenu povezanost službi socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, obraćaju posebnu
pozornost pružanju pomoći u kriznim situacijama te manjinama i skupinama u nepovoljnijem
položaju;
- budu uvažavana ljudska prava i poboljšana kvaliteta života osoba s problemima
mentalnoga zdravlja, posebno onih s kroničnim poremećajima.
Od svih problema duševnoga zdravlja koji su u dokazanom porastu, mogu se istaknuti
tri:
1. posljedice, najčešće neizlječive, uzimanja opojnih droga (od toga one tzv.
amfetaminske skupine, npr. "ekstazy", kod nekih osoba ostavljaju trajne
posljedice već nakon prve doze);
2. svi oblici tjeskobnih stanja (anksioznost) koja se javljaju kod svih uzrasta,
a izravno su u vezi s osjećajem socijalne nesigurnosti (kod djece problemi u obitelji,
ali i oni u školi; kod odraslih radna nesigurnost; kod starijih strah od neimaštine);
3. depresija, po nekima bolest XXI. stoljeća, djelomično u porastu zbog općeg
(ali često ne i kvalitetno) produljenja ljudskog vijeka.
Problemi duševnoga zdravlja, možda najmanje od svih problema zdravlja, ovise o
uspješnosti medicine, čega su već svjesni i ljudi sasvim prosječne opće naobrazbe.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

MENTALNO ZDRAVLJE, POREMEĆAJI I BOLESTI

Prateći podatke u Godišnjaku hrvatske zdravstvene službe za 2000. godinu vidi se da u Rang-ljestvici deset vodećih uzroka smrti nema duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja niti kongenitalnih abnormalnosti; njihov je postotni udio u smrtnosti tek 1,54%.

Mentalno oboljeli član obitelji

Mentalna oboljenja koja oštećuju svakodnevno funkcioniranje, kao što su shizofrenija i bolesti raspoloženja, imaju utjecaj na živote drugih osoba koje su emocionalno vezane (obitelj) ili su s njima u svakodnevnom kontaktu (skrbnici i profesionalci). Članovi obitelji poznaju bolesnika prije nastupa bolesti i imaju iskustvo prvih konfuznih stanja, naglih promjena raspoloženja bez razumljivih povoda, kao i emocionalnih osvetničkih reakcija i optuživanja za koja okolina ne nalazi razloga u stvarnosti.

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

Poremećaji osnovnoga nivoa raspoloženja nazivaju se poremećaji raspoloženja. Često su praćeni i nekim drugim promjenama u psihičkim i tjelesnim funkcijama. Raspoloženje se može mijenjati u dva smjera: od sniženog raspoloženja, koje nazivamo depresija, do povišenog raspoloženja, koje nazivamo hipomanija ako se radi o težem poremećaju.

Anksioznost, tj. tjeskobnost stanje je unutarnje nelagode, praćeno tjelesnom napetošću. Ona se javlja u svim psihijatrijskim poremećajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poremećajima. To su poremećaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razriješiti na različite načine, korištenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe može biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka.

SHIZOFRENI POREMEĆAJI

Shizofrenija je jedna od najstarijh bolesti u ljudi. Najraniji opisi te bolesti sadrže obiteljsko podrijetlo, endogeni uzrok, rani početak, remitirajući ili progresivni tijek, bizarne ideje, disocijaciju misli i emocija, kao i socijalno povlačenje.

DEMENCIJE

Proučavanjem, preveniranjem i liječenjem duševnih poremećaja starijih osoba, koji se kliničkom manifestacijom razlikuju od sličnih poremećaja u mlađih odraslih osoba, bavi se gerontopsihijatrija. Kao posebna supspecijalistička grana u našoj zemlji, unatoč potrebi, ona još ne postoji. Mnogi poremećaji starijih osoba zahtijevaju pažljiviji tretman nego kod mlađih osoba.

Posttraumatski stresni poremećaj

O posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) govorimo posljednjih dvadesetak godina premda je taj sindrom opisivan u literaturi već vrlo davno, a spominjan pod raznim imenima i u zapisima liječnika s ratišta mnogih ratova posljednjih stoljeća. PTSP predstavlja jedan od sindroma koji se javljaju kao posljedica proživljenog traumatskog događaja poput sudjelovanja u borbenim akcijama, ali i prirodne katastrofe, saobraćajne nesreće, silovanja, napada i sličnih životno ugrožavajućih situacija.

SUICIDALNOST I SUICID

Suicid je krajnje složeno, uvjetno rečeno, ponašanje koje odražava suprotne težnje i čiji ishod zavisi od relativne jačine tih težnji i od nepredvidivih činitelja.
Veoma je teško pouzdano odgovoriti na pitanje - zašto ljudi u jednom času ili više puta tijekom života dižu ruku na sebe, zašto i kako odluče u jednom aktu sami sebi oduzeti život. Psihijatre zanimaju upravo ti individualni motivi želje za vlastitom smrću, psihodinamska struktura potrebe da se "životu okrenu leđa".

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE katkad svjesno "navlačimo" želeći izgledati drukčije ili se zaštiti. Smatramo ih nužno potrebnima. Ako nam životno iskustvo pokaže da i nije tako, spremni smo uložiti puno energije kako bismo sami sebe uvjerili da su "maske" nužnost i da je jedino s njima moguće preživjeti "u okrutnom svijetu".
No, često ih koristimo i ne znajući. Naučimo od ljudi uz koje rastemo kako se to radi i ne pomišljamo da je moguće drugačije. Toliko se naviknemo glumiti ono što mislimo da bismo trebali biti, da više i ne znamo što su naši autentični osjećaji.

MEDICINA I ZDRAVLJE

OKULISTIKA

Jesu li krive kamere ili režija?

ZUBI I POREMEĆAJI PREHRANE

Danas su moderne mršave djevojke s tankim dugim nogama. U prirodi je malo osoba s takvim tijelom, ali da bi takvima postale, one primjenjuju razne dijete za mršavljenje. Rezultati takvih dijeta varijabilni su nepostojani, a ponkad i patološki.

Zdrava prehrana (II. dio)

ZIMSKE BOLESTI

Gripa ili influenca akutna je zarazna bolest dišnog sustava. Prvi opis bolesti potječe od Hipokrata, još iz petog stoljeća prije Krista.

LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE

Najveći broj ljekovitih biljaka pripada cvjetačama, a velika količina mirisnog bilja nalazi se samonikla u prirodi, kao korov. Često se kod nas koristi naziv "ljekovito bilje" i za ono ljekovito, i za aromatično. Teško je izdvojiti začine, mirodije i aromu.

RAD UDRUGE "TERRA"

U ožujku 2001. Udruga "Terra" započela je s programom Smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica uzimanja droga, u svijetu poznatijim kao "Harm Reduction/Needle Exchange" program. Program je pokrenut kao odgovor na rastuću epidemiju ovisnosti i realnu opasnost širenja HIV/AIDS epidemije među ovisnicima, koja se javlja kao posljedica međusobnog dijeljenja upotrijebljenih šprica, igala i kuhala, a time i na širu populaciju seksualnim putem. Opći su ciljevi programa smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica intravenoznog uzimanja droge te senzibilizacija i edukacija zajednice o problemima korištenja droga.