Na ljestvici uzroka smrti u Hrvatskoj 2002. godine, ozljede se nalaze na trećem mjestu, s udjelom od 5,4%, iza bolesti srca i krvnih žila te novotvorina. Vodeći su uzrok smrti u dobi 1 - 40 godina, u oba spola ukupno. Prema vanjskom uzroku ozljeda 2002. godine, na prvom mjestu nalaze se samoubojstva, s udjelom od 32,3%, a slijede ih na drugom mjestu prometne nesreće, s udjelom od 23,8%. Godine izgubljenog života pokazatelj su prijevremenog mortaliteta. U 2001. godini, godine izgubljenog života zbog umiranja od ozljeda nastalih u prometnim nesrećama iznosile su ukupno u oba spola 21 545, za muškarce 15 261, a za žene 4 759. Godine izgubljenog života zbog svih ozljeda nalazile su se na trećem mjestu, iza novotvorina te bolesti srca i krvnih žila.
Godine izgubljenog života za pojedine skupine bolesti u Republici Hrvatskoj za 2001. godinu

Prema podacima MUP-a, u Republici Hrvatskoj posljednjih godina pratimo trend smanjenja broja poginulih u cestovnim prometnim nesrećama, ali, s druge strane, i porast broja ozlijeđenih, porast broja prometnih nesreća ukupno te onih s nastradalim osobama.
Opći podaci o prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1998.- 2002. godine

Izvor: MUP, Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2002.
Podaci iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa pokazuju da su u 2002. godini u cestovnim prometnim nesrećama na hrvatskim cestama stradale 23 923 osobe od kojih 627 (2,6%) smrtno. U usporedbi s prethodnom godinom, riječ je o smanjenju broja poginulih za 3,1 %, ali i o povećanju broja ukupno ozlijeđenih osoba za 8,3%. Prema kategorijama sudionika u prometu, najviše pogibaju vozači, zatim putnici te pješaci. Najviše se prometnih nesreća događa zbog pogreške vozača (96%), a najčešće su pogreške vozača nepropisna brzina i brzina neprimjerena uvjetima na cesti.
Unatoč prikazanim podacima i činjenici da posljednjih godina u Hrvatskoj pratimo trend smanjenja smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća, Hrvatska se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije još uvijek nalazi iznad prosjeka europske ljestvice umiranja zbog cestovnih prometnih nesreća.
Prometne nesreće u djece
Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti u djece (1-14 godina) u Republici Hrvatskoj. Prema podacima MUP-a, u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2002. godine nastradalo 1 883 djece (7,7% od ukupnog broja svih nastradalih). Njih 960 ili 51,0 % djece stradalo je u svojstvu putnika, 707 ili 37,5% kao pješaci, a 216 ili 11,5% kao vozači.
Poginulo je 15 ili 0,8% od ukupnog broja stradale djece, a ozlijeđeno je 1 868 ili 99,2%. To je 2,4 % od svih poginulih sudionika i 7,8% od svih ozlijeđenih. Najviše je djece, njih sedam, poginulo u svojstvu putnika, pet u svojstvu pješaka i troje kao vozači. Svih petero poginule djece pješaka stradalo je tijekom kretanja, prelaska ili zadržavanja na kolniku. Ukupan broj nastradale djece u 2002. godini manji je za 1,1%, a poginulih je manje za 44,4% u odnosu na prethodnu godinu.
Analizirajući posljedice prometnih nezgoda u kojima sudjeluju djeca, zabrinjava podatak da posljednjih godina djeca najviše stradavaju kao putnici u vozilu i pješaci. Neki su od razloga povećanog rizika za stradavanje djece pješaka u prometu sljedeći:
• mala djeca često ne mogu pravilno procijeniti udaljenost i brzinu nadolazećeg vozila (pa lako mogu krivo procijeniti sigurnost prelaska ceste);
• djeca su teže uočljiva vozačima (posebno ako npr. prolaze između vozila);
• djeca često nisu svjesna opasnosti u prometu;
• mnoga djeca (osnovnoškolci) ne razumiju osnovne prometne znakove;
• roditelji često precjenjuju sposobnost njihove djece u snalaženju u prometu;
• vozači i djeca pješaci nepravilno procijene što će napraviti onaj drugi sudionik u prometu;
• vozači nerijetko ne poštuju prometne propise.
Djeca su i posebna rizična skupina za stradavanje u prometu u svojstvu suputnika u vozilu. U tom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.
Istraživanja provedena devedesetih godina dvadesetog stoljeća u SAD-u pokazala su da zračni jastuci (inače vrlo učinkovita mjera u suzbijanju fatalnih ozljeda u odraslih kod frontalnih sudara) povećavaju rizik od smrtonosnih i/ili teških ozljeda u male djece koja sjede na prednjem sjedalu uz vozača. Stoga je Nacionalno udruženje za sigurnost prometa u SAD-u dalo niz smjernica koje uključuju informacije i upozorenja vozačima motornih vozila i roditeljima o ispravnim načinima prijevoza djece.
Sva djeca mlađa od 12 godina trebala bi sjediti na stražnjem sjedalu, kao najsigurnijem mjestu u vozilu u slučaju prometne nezgode. Istraživanja su pokazala da sigurnosne sjedalice za djecu smanjuju rizik fatalnih posljedica prometnih nezgoda za oko 70% u dojenčadi i oko 55% u djece starosti 1-4 godine. Nacionalno udruženje za sigurnost prometa u SAD-u preporučuje korištenje sigurnosnih sjedala za djecu do osam godina starosti. Za djecu od osam godina i više pojasevi smanjuju rizik ozljeda za oko 50%.
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN56/96), u Hrvatskoj je zabranjena vožnja djece mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu vozila. Ipak, usprkos zakonskim odredbama, još se uvijek može vidjeti malenu djecu kako sjede naprijed, na krilu odraslih ili sjede i/ili stoje nevezani na prednjim sjedalima automobila u vožnji.
U okviru Nacionalnog programa o sigurnosti cestovnog prometa 2001.-2005., predviđene su posebne mjere i aktivnosti vezane uz sigurnost djece u prometu. Jedna je od strateških aktivnosti prometno obrazovanje djece predškolske i školske dobi. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa provodi se u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova RH od 1994. godine. U tijeku je provođenje trećeg dijela programa, čiji je glavni cilj smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama.
Jasno je da uloga starijih u promicanju prometne kulture, posebno roditelja, ima veliku važnost u sigurnosti djece u prometu. Prihvaćanjem obveze da se pravilno ponašanje u prometu odnosi i na njih, a ne samo na njihovu djecu, zasigurno će pridonijeti još većem značenju prometnog odgoja djece.