MIGRENA

KAD U GLAVI KUCA

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje,koja se javlja periodično, s karakterističnim bolovima samo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulzirajući i većinom vrlo jaki. Migrenu obično prate mučnina, povraćanje te osjetljivost na buku i svjetlost. Prema različitim istraživanjima, od nje pati od 8 do 20% pučanstva, prosječno se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne društveno-ekonomske implikacije.

Učestalost migrene različita je u različitim klimatskim područjima, a isto tako ovisi i o dobi, spolu te načinu života. Češća je u gradskim nego u seoskim sredinama (ili se barem u gradu bolesnici češće javljaju liječniku). U djetinjstvu i u osoba treće životne dobi je rjeđa. Kod žena se migrena javlja 2 do 3 puta češće nego kod muškaraca i većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene. Naime, migrenski se napadaj najčešće javlja u vezi s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa.

Teorije nastanka

Već od najranijeg spomena samog pojma migrene, 3000.god. prije Krista, u Mezopotamiji, rasla je naša imaginacija o tom tajanstvenom poremećaju, ali isto tako i znanstvena znatiželja. Sve to urodilo je brojnim istraživanjima, koja su posebno posljednje desetljeće, s razvojem medicinske tehnologije i brojnih dijagnostičkih i laboratorijskih metoda, omogućila detaljnije razotkrivanje uzroka nastanka, kao i mogućnosti liječenja migrene. No, ipak, definitivni uzrok nastanka migrene još uvijek nije sasvim jasan. Još je Harold Wolff, u 19.stoljeću, koristeći tehnološke mogućnosti svojega doba pokušao dati jedinstvenu teoriju nastanka glavobolje. Smatrao je da je aura u migreni posljedica sužavanja krvnih žila (vazokonstrikcije), a sama glavobolja rezultat pojačanog širenja krvnih žila (vazodilatacije). Bol se pojačava izlučivanjem tvari nađenih u okolici bolnih žila koje snizuju prag njezina podražaja. Vaskularna teorija migrene zamijenjena je novim saznanjima o nastajanju bolnih stimulusa i o njihovom odašiljanju iz mozga, uz upalni nadražaj živaca te, posljedično, djelovanje na stijenku krvnih žila. Opisuje se i važnost neurotransmitera 5-hidroksitriptamina (kemijska tvar koja posreduje u prijenosu podražaja u mozgu), čija se količina smanjuje u napadaju migrene. Istraživanja su stalno u tijeku i svakim danom možemo očekivati nova saznanja.

Provocirajući faktori

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba - koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Također se opisuju promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od faktora koji pogoduje nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći. Hormonski utjecaj kod žena već je ranije spomenut, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je također siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV ili drugi svjetlosni stimulusi (kompjutori, light-show). Dakle, bilo koji faktor koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti okidač za napadaj. Ne treba uzeti kao pravilo sve to navedeno, kod svake je osobe prisutan drugi faktor, odnosno kombinacije više njih, a koji put se, usprkos detaljnoj analizi, ne može točno ustanoviti što je uzrokovalo napadaj. Međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society) uvelo je kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi se trebali primjenjivati u čitavom svijetu. Ta klasifikacija navodi nekoliko vrsta migrene: • migrena bez aure (prije zvana obična migrena), • migrena s aurom (ili prije - klasična migrena), • glavobolja tenzijskog tipa (tenzijska glavobolja). Postoje još i • kompliciranije migrene, kao npr. oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl. Migrenu bez aure karakterizira napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli, koja se javlja u jednoj strani glave, koja remeti svakodnevni život. Počinje često ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od sljedećih karakteristika: mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili na buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačano znojenje tijela. Napadaji takve glavobolje, iako periodični, nisu redovni, pa je moguće da osoba s tim tipom glavobolje dulji period bude bez glavobolje i bez liječenja. U žena za vrijeme trudnoće primjećeno je da napadaji takve glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi. U migreni s aurom, već i samo ime kaže, glavobolji prethodi tzv. aura. Aura se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid, ili čak i potpuna sljepoća na jednom oku, no mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne duže od sat vremena, i nakon nje se javlja glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a koji put se uopće ne javi, već napadaj završava aurom. Glavobolja nakon aure, ako se javi, traje obično od 8 do 24 sata, najčešće je jednostrana, ali se može proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće s izraženim kolobarima, tj. podočnjacima i podbuhla lica. Kod migrena s tzv. produženom aurom tj. migrena s komplikacijama, u auri mogu biti izraženi i neki puno veći i dramatičniji neurološki ispadi, kao što su: oduzetosti različitog stupnja jedne strane tijela, vrtoglavice, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaji svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca. Poseban oblik migrene je i tzv. migrenozni status, kada napadaj migrenozne glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana, ili s prekidima manjim od 4 sata. U tijeku migrenskog napada tog tipa može, doduše rijetko, nastati i moždani udar. Neurološki ispad nakon takva napada ponekad ne iščezava danima, čak do 7 dana.

Potvrda dijagnoze

Kod svih su glavobolja, pa i migrena, potrebne dijagnostičke pretrage. Osim uzimanja anamnestičkih podataka o tegobama bolesnika i o ranijim bolestima, da bi se procijenilo o kakvoj se vrsti glavobolje radi, i neurološkog pregleda, osnovnih laboratorijsko-biokemijskih analiza krvi, preporuča se Doppler-sonografija krvnih žila glave i vrata, za procjenu moždane cirkulacije, snimanje električne moždane aktivnosti (EEG), a koji put je potrebna i šira obrada koja uključuje i kompjutorsku tomografiju mozga (CT) ili čak magnetsku rezonancu mozga (MRI). Dijagnostiku je ponekad potrebno dopuniti radiološkim snimanjem glave i vratne kralježnice te, eventualno, radiološkim snimanjem pomoću kontrastnih sredstava krvnih žila glave (odnosno mozga) i vrata (kod migrena s aurom vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakterističan nalaz). No, za sada ne postoji niti jedna dijagnostička metoda koja izolirano sa sigurnošću može dokazati migrenu izvan napada.

Liječenje migrene

Već je naglašena važnost zdravog i harmoničnog života u sprečavanju nastanka migrene. Učinite svoju radnu sredinu ugodnijom; stres često uzrokujete sami; ne zahtijevajte od sebe nemoguće. Većina vaše preopterećenosti proizlazi iz loše organiziranosti, različitog pristupa poslu, nejasnih i previsokih ciljeva… Dopustite si dovoljno redovitog sna, ako je potrebno i poslijepodnevni odmor od 15-30 minuta, jer glavobolju uzrokuje previše, kao i premalo sna… Vježbajte: redovito vježbanje reducira stres i povisuje oslobađanje prirodnih tjelesnih analgetika. Prvenstveno se pod tim podrazumijeva blago vježbanje,kao brzo hodanje, plivanje, pa i istezanje koje možete izvoditi radi relaksacije više puta dnevno. Pokušajte neku od metoda opuštanja za početak trebate znati da ćete se istinski relaksirati tek kada reducirate stres u svojim mislima, kao i u svojem tijelu. Sjednite u tihu sobu izdvojite vrijeme samo za sebe - 10-20 minuta dnevno može vam biti od velike koristi. Svatko će, dakle, prema svojim osobnim sklonostima, izabrati najprikladniji način usklađivanja. Osim tih općih mjera, koje vrijede za sve osobe koje pate od migrene, pristup medikamentoznom liječenju (tj. upotrebi lijekova) dvojak je. Ako su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su oni učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje. U prvu skupinu lijekova spadaju opći analgetici, kao asetilsalicilna kiselina obično u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kafeinom, koji kod nekih mogu vrlo dobro djelovati. To su dakle Aspirin, Kaffetin, Plivadon te paracetamol (Panadon). Tu treba naglasiti da poznajemo posebnu vrstu “rebound glavobolja”, koje su nastale kao posljedica prekomjernog uzimanja kombiniranih analgetskih pripravaka te već i kod kraćeg izostanka uzimanja tih lijekova dolazi do pogoršanja. Kao analgetici često se primjenjuju i nesteroidni antireumatici, npr. ibuprofen i ketoprofen. U sljedeću skupinu idu alkaloidi ražene glavice, tzv. ergot alkaloidi, koji su prisutni na tržištu u raznim kombinacijama i koji su dugo bili smatrani najspecifičnijim sredstvima za liječenje migrene. Njih svakako treba uzeti što prije, već kod prvih, upozoravajućih znakova glavobolje, odnosno aure, jer uzeti kasnije, u tijeku napadaja, znatno slabije djeluju. Također se često predlažu pripravci u obliku čepića, ili lingvaleta, nazalnog spreja i sl., jer u slučaju povraćanja tablete nisu od koristi. To su Neomigran, Ditamin.. Posljednjih se godina s uspjehom koriste selektivni agonisti serotoninskih 5-HT 1 B/D receptora, triptani, kod osoba kod kojih drugi lijekovi ne djeluju ili im uzrokuju previše nuspojava, a oni su prisutni na tržištu u obliku supkutanih (potkožnih) injekcija, tableta, čepića i nazalnog spreja,od kojih su najpoznatiji Sumatriptan (Imigran), Zolmitriptan (Zomig )… Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na opisanu terapiju, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima. Pri vrlo čestim napadajima migrene (računa se više od tri ataka mjesečno), pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnim uzimanjem lijekova iz grupe beta-blokatora, antidepresiva, dihidroergotamina i sl. Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika jer neadekvatna primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje. Neki su bolesnici vrlo dobri kandidati za liječenje akupunkturom, što svakako treba pokušati kao dokazano povoljan alternativni oblik liječenja.

Mr.sc. Ines Strenja – Linić