DOWNLOAD      .pdf    984 Kb

Ovogodišnja poruka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u povodu Svjetskog dana zdravlja 7. travnja 2004. ("Road Safety Is No Accident") posvećena je zdravstvenom problemu koji stalno raste. Nesreće kao uzrok poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti u svojoj su ukupnosti u stalnom porastu. Nesreće u cestovnom prometu toliko su zastupljene da se počinju promatrati kao posebnost.
Podsjetimo se da danas, po procjenama UN, polovica čovječanstva živi u naseljima koja se mogu svrstati u gradove. Gradovi, pogotovo oni u siromašnim zemljama, rastu eksplozivno i kaotično. Cestovni promet, neovisno o siromaštvu, raste nažalost puno brže od sigurnosti.
Iako SZO predviđa da će nesreće u cestovnom prometu do 2020. godine doći do neslavnog trećeg mjesta na popisu vodećih uzroka poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti (još devedesetih prošlog stoljeća to je bilo 9. mjesto), SZO se ne predaje i poručuje:
• urbanističkim rješenjima treba smanjiti izloženost i ovisnost o cestovnom prometu,
• boljom regulacijom prometa i strožim mjerama protiv neodgovornog ponašanja u prometu treba smanjiti cestovne prometne nesreće (sudare) u odnosu na količinu prometa,
• povećanom zaštitom prometnica i samih prometala treba smanjiti posljedice (povrede) kad do nesreće dođe,
• neprekidnim unapređenjem svih elemenata sustava (cestovne) prve pomoći treba smanjiti pogubnost posljedica nastalih nesreća.
Po mišljenju eksperata SZO, u dosadašnjem vremenu prometnim nesrećama nije posvećena odgovarajuća pozornost i navode se dva osnovna razloga:
• ljudi diljem svijeta doživljavaju nesreće fatalistički iako je većina događaja i okolnosti u granicama naše kontrole, znači mogu se prevenirati, odnosno i nisu nesreće u doslovnom smislu,
• s druge strane, ljudi nisu do kraja svjesni o težini svih posljedica cestovnih prometnih nesreća i, budući da se većim dijelom mogu spriječiti i težina posljedica može biti manja.
Konačno trošak ulaganja u povećanu sigurnost manji je od šteta koje nesreće izazivaju.
Dobro je biti optimist i kad na prvi pogled "stvari" izmiču kontroli.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije dr. Lee Jong-Wooka

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

Činjenice:
• Prometne ozljede ubile su oko 1,2 milijuna osoba 1998. godine.
• Preko 70% - gotovo 850.000 osoba – poginulih od prometnih ozljeda 1998. godine bilo je mlađe od 45 godina.

ODGOVORNOST ČOVJEKA ZA PREVENCIJU U PROMETU

Prometne nesreće već su se pretvorile u svjetsku i u našu nacionalnu katastrofu: među uzrocima smrtnosti u suvremenoj civilizaciji zauzimaju visoko treće mjesto. Epidemija prometnih nesreća zamijenila je negdašnje epidemije zaraznih bolesti poput kuge i kolere.

Preventiva u prometu Autoklub Rijeka

Vozim već 28 godina. Sram me je reći da do prije nekog vremena mnogim znakovima nisam znala značenje. Što je još poraznije-vozila sam napamet. Da mi je život ovisio o tome, ne bih znala nabrojiti znakove koji se nalaze na mom putu od kuće do posla, a tim se putem vozim već 8 godina! I što se onda dogodilo?

OSOBE S INVALIDITETOM U PROMETU

Samostalan život, mogućnost samoodređenja i izbora, pridonošenje društvu u cjelini, mogućnost izbora i sudjelovanje u gospodarskom, političkom, socijalnom, kulturnom i obrazovnom sustavu - sveukupno ovisi o mobilnosti osobe s invaliditetom. Stoga sve ono što društvo investira u mobilnost osoba s invaliditetom, u smislu njihova socijalnog uključivanja, daje momentalne i nemonetarne učinke na društvo u cjelini.

REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON PROMETNE NEZGODE

Pravilan i povoljan put oporavka nakon prometne nezgode uvjetovan je nizom čimbenika. S obzirom na broj prometnih nezgoda i broj ljudi koji u njima svakodnevno sudjeluju, valja načiniti nekoliko podgrupa načina ozljeđivanja, prema čemu se i određuje put i vrijeme oporavka.

OVISNOST O DROGAMA KAO RIZIK PONAŠANJA U PROMETU

Zloporaba droga, kao velik socijalno-gospodarski problem, nije zaobišla ni nas, a utječe na različite društvene sfere, pa tako i na promet. Broj prometnih nezgoda u Hrvatskoj raste svake godine sve više. Uzroci prometnih nesreća nisu samo loše ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost, nego i sve veći broj mladih koji ne samo da su neiskusni vozači, već i uživaju različita opojna sredstva.

DOBAR VID GLAVU ČUVA

Neki sam dan doživjela osobni i profesionalni poraz. Kao okulist već nekoliko godina potpisujem vozačima pravo da sjednu za volan s obzirom na kvalitetu njihovog vida. Nastojim im objasniti koliko je dobar vid važan za sigurnu vožnju.

STOMATOLOGIJA

Dani su nam sve duži, sunce češće i jače sija s neba, a temperatura zraka polako ali sigurno raste. Takve klimatske promjene utječu na naš način života. Sve češće izlazimo iz svojih domova, bavimo se aktivnostima u prirodi i mnogi se počinju baviti svojim hobijima koje su držali u mirovanju za hladnih i vlažnih zimskih dana. Energiju akumuliranu za vrijeme zimskog mirovanja treba potrošiti. Načini trošenja energije različiti su, ovisno o starosnoj dobi, navikama, strastima i tko zna kojim još sve porivima.

KRIZNA STANJA

Pojmovi stres i kriza nerijetko se upotrebljavaju kao istoznačnica premda se radi o pojmovima koji označavaju različita zbivanja. Dok stres predstavlja složenu psihološku i fiziološku reakciju organizma na stresor, pojam krize označava specifičnu psihološku reakciju na situaciju u kojoj je došlo do promjene materijalne ili sociokulturne realnosti pojedinca ili promjene njega samog, što može narušiti individualnu ravnotežu u toj mjeri da ju pojedinac nije u stanju ponovo uspostaviti za uobičajeno vrijeme.

U svjetlu najnovijih znanstvenih istraživanja

Već u osnovnoj školi učenici uče da čovjek ima pet osjetila, odnosno osjetne organe za vid (oko), sluh (uho), opip ili dodir (u koži), okus (na jeziku) i njuh (u sluznici nosa). Međutim, osjetna područja znatno su šira, tako da imamo i osjet za bol, temperaturu te kinestetičke osjete koji nas obavještavaju o položaju tijela i kretnjama pojedinih dijelova tijela, zatim organske i statičke osjete za registriranje položaja tijela u prostoru (kod čovjeka i svih kralježnjaka nalaze se u labirintu u unutarnjem uhu).

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNIM MASKAMA nekad svjesno, a nekad nesvjesno prekrivamo autentične emocije koje smatramo nepoželjnima, za koje vjerujemo da nas čine slabijima, manje atraktivnima, manje poželjnima ili manje vrijednima u usporedbi s drugima. Želimo se zaštititi od mogućeg neprihvaćanja, odbacivanja ili nekog drugog emocionalnog ozljeđivanja.

MIGRENA

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje,koja se javlja periodično, s karakterističnim bolovima samo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulzirajući i većinom vrlo jaki. Migrenu obično prate mučnina, povraćanje te osjetljivost na buku i svjetlost. Prema različitim istraživanjima, od nje pati od 8 do 20% pučanstva, prosječno se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne društveno-ekonomske implikacije.

FARMAKOMANIJA – OVISNOST SUVREMENIH LJUDI

Zdrav radi svašta da oboli, a bolestan se brine kako da ozdravi! Talijanska mudrost

AEROBIKA I ZDRAVLJE

Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.

Pročitali smo – pročitajte

Potkraj prošle godine objavljena je u nas jedna nova knjiga, zanimljiva u prvom redu stoga što se bavi temom odnosa liječnik – pacijent, o čemu se vrlo malo govori, a još manje piše.

KAKO POSTIĆI VRHUNSKU FORMU

LJEKOVITO BILJE

U tradiciji hrvatskoga naroda prepoznavanje i primjena ljekovitoga bilja imaju dugu povijest, a narodna je izreka da ”za svaku bolest trava raste”. Općenito vrijedi tvrdnja da se tim prirodnim sastojcima djelovanje može dokazati, ali da je teško utvrditi mehanizam djelovanja. Poznato je i da se iskustva narodne medicine uvijek iskorištavaju, uvijek se kritički promatraju i uvijek, gdje to nije učinjeno provjeravaju da bi dalja primjena određenih lijekova imala znanstvenu osnovu.

Naglim povećanjem broja motornih vozila i gustoće prometa dolazi do porasta ozljeđivanja i smrtnosti u prometnim nesrećama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2002. godini umrlo je u cestovnim prometnim nesrećama 1,19 milijuna ljudi u svijetu: 869 000 muškaraca i 323 000 žena.