KAKO POSTIĆI VRHUNSKU FORMU

TRENINGOM UMA DO UMNE KONDICIJE

Pripreme su završene. Tjelesna kondicija maksimalna je. Blizu je dan utrke, utakmice, vožnje, meča ili ispita. Čini se da je pobjeda na domaku, ali koncentracija pada. U mozak se uvlače gluposti: šef, vjerenica i sve ono što nam tada ne treba. Nerviramo se zbog nedostatka koncentracije, napetost i greške rastu i pobjedu, koja nam je već bila u šaci, odnosi netko drugi. Rezultat u znatnoj mjeri zavisi od sposobnosti koncentracije i autokontrole. Promašaji i neuspjesi, ne samo u sportu, dešavaju se zbog nedostatka koncentracije uma. Treningom uma stvara se umna kondicija, koja je bazirana na četiri elementa, a to su: opuštanje, vizualizacija, unutrašnji dijalog i ciljevi.

Opuštanje

Sastoji se od vježbi disanja, meditacije, progresivnog opuštanja i joge. Ona pročišćava mozak i olakšava koncentraciju. Poznato je da stres priprema tijelo na agresivnu reakciju (borba ili bijeg). To je korisno za preživljavanje u divljini, ali ne u uredu, učionici, u plivalištu, na trkalištu, na nogometnom terenu, košarkaškom ili rukometnom igralištu, gdje su potrebniji lucidnost, snalažljivost i opuštanje. Herbert Benson, direktor i osnivač Medicinskog instituta za um i tijelo pri univerzitetu Harvard, istražujući 40 godina, ustanovio je da opuštanje usporava bazni metabolizam, frekvenciju srca, smanjuje arterijski pritisak, a u mozgu povećava alfa-valove, koji povoljno utječu na koncentraciju. Pri tome se koriste različite metode, od dubokog disanja, ponavljanja neke riječi ili formule (kao što je mantra om), molitve do kombinacije više strategija, kao što su meditacija (duboko disanje i mantra) ili hata-joga (položaj joge plus disanje). Svjesno disanje osnova je za mnoge tehnike opuštanja. Budući da dišemo površinski (samo gornjim dijelom pluća) dobro se koncentrirati na duboko disanje jer se time odagnaju sve misli i brige, ono što se već dogodilo ili što vjerujemo da će se tek desiti. Na taj način potpuno se opuštamo. Koncentrirano disanje sastoji se u tome da zrakom punimo najprije donji dio pluća, pa tek onda gornji. Udišemo oko 15 sekundi, a izdišemo oko 25 sekundi. Pri tom disanju razmišljamo i na taj način tjeramo od sebe druge misli, što nam pomaže da se opustimo. Duboko disanje opušta mišiće, a to nas smiruje jer mišićne kontrakcije i napetosti prethode psihičkom naporu. Pri tom disanju opuštaju se i relaksiraju jedna po jedna grupa mišića, od stopala na više, dok na kraju cijelo tijelo nije relaksirano.

Vizualizacija

Istraživanja su pokazala da vizualizacija kontrakcije mišića povećava njihovu snagu. Kada zamišljamo kako se neki dio našeg tijela kreće, aktiviramo regije mozga koje kontroliraju taj pokret, a to poboljšava kondiciju grupe mišića koje obavljaju taj pokret. UnutraŠnji dijalog To je razgovor koji vodimo sami sa sobom. On može biti negativan, pozitivan i instruktivan. Negativan unutrašnji dijalog je npr.: "Nikada neću uspjeti u tome." To je destruktivan dijalog, koji umanjuje sposobnosti, oduzima snagu i vjeru u sebe. Pozitivan unutrašnji dijalog je npr: "Mogu to postići. Ja to želim i mogu." Povjerenje u sebe i vjera i volja da se izdrži do kraja povećavaju vjerojatnost pobjede. Instruktivan dijalog je npr: "Ostani smiren i ne gubi živce". On poboljšava učinak i pomaže svladavanju prepreka. Potrebno je ukinuti sve negativne razgovore sa sobom, a poslije neuspjeha ne treba ludovati i bjesniti. Ne budite kritični prema sebi, već prema rezultatu. Naviknite se na pozitivne poruke i izmislite nove, kojima ćete zamijeniti negativne, jer pozitivne poruke jačaju motivaciju, kontrolu i pažnju.

Ciljevi

Postavite si ciljeve, ali samo one koji su realno dostižni. Ciljevi su naročito značajni za oporavak poslije poraza. Postavljaju se prvo dugoročni, srednjoročni, pa kratkotrajni ciljevi (godišnji, mjesečni, tjedni i dnevni). Zapisujte ih da ih ne zaboravite, a tako pratite i napredak. Prilagođujte ih sebi da ih lakše ostvarite.

Petar Radaković, dr. med.