BIOMETEOROLOGIJA
Vrijeme i naše zdravlje
Još je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stoljeća, upozoravao
da vremenske prilike utječu na ljudsko zdravlje. Naglašavao je da se kod nagle
promjene vremena te promjene godišnjih doba moraju posebno čuvati kronični bolesnici.
Danas je, širom svijeta, sve popularnija biometeorologija, grana meteorologije koja se bavi vezama i odnosima između vremenskih prilika i ljudskoga zdravlja.
Tako dnevne novine i televizijske kuće, pored redovnih vremenskih prognoza, sve češće objavljuju i bioprognoze – kako bi svoje čitatelje ili slušatelje upozorile na moguće posljedice vremenskih prilika na zdravlje ljudi, posebno s teškim i kroničnim bolestima.
U pravilu, nagla, aritmička kolebanja vremena, u granicama jednog do dva dana,
ugrožavaju najslabije dijelove ljudskog organizma.Što je najopasnije za ljudsko zdravlje u kolebanju vremenskih prilika?
Nagla promjena temperature i vlažnosti zraka te atmosferski tlak – najizravnije utječu na ljudsko zdravlje, ne samo bolesnih, već i zdravih osoba. Razumljivo, na jačem su «udaru» bolesnici jer imaju više slabih točaka, smanjen im je imunitet i otpornost organizma.
Odavno je poznato da, primjerice, hladnoća, praćena jakim vjetrom i znatnim (15 – 20 milimetara živina stupca) porastom atmosferskog tlaka, izaziva spazam, grč krvnih žila te krize povišenog krvnog tlaka, infarkt srca i moždane udare.
Međutim, zanimljivo je istaknuti da ni iznenadno zatopljenje u razdoblju hladnih dana nimalo ne olakšava stanje navedenih bolesnika. Naprotiv, zbog povišene temperature zraka – broj poziva hitne pomoći prosječno se povećava za oko 30 postotaka.
Pouzdano se zna, pokazala su to dugogodišnja istraživanja, da upad toplog vlažnog zraka u neko područje u vrijeme zime – negativno utječe na osobe s kroničnim oboljenjima organa za disanje i niskim krvnim tlakom. Takvi bolesnici jednako reagiraju i u vrijeme ljeta, kada je toplo i zagušljivo vrijeme. Njima zasićenost arterijske krvi kisikom može pasti sa 96 na 94 posto, što izravno utječe na zdravlje.
Istraživanjem, praćenjem i kontrolom vremenskih prilika i zdravlja ljudi, utvrđeno je da čak i male oscilacije, odnosno promjene vremena kao, primjerice, pad ili porast temperature zraka za 3 – 7 stupnjeva, vlažnost zraka u granicama 10 – 15 postotaka i atmosferski tlak za najviše 5 – 10 milimetara živinog stupca izravno utječu na zdravstveno stanje određenih ljudi. Dakako, i na male razlike u promjeni vremena reagiraju uglavnom kronični bolesnici.
Općenito, na iznenadne promjene vremena ponajviše reagiraju kronični bolesnici, starije osobe, djeca i svi oni kojima je pao imunitet. Zdravstvene tegobe redovito se manifestiraju u vrijeme smjene godišnjih doba.
Medicinski djelatnici odavno prate vezu između vremenskih prilika i bolesti. Zbog odavno utvrđene činjenice da vrijeme utječe na ljudsko zdravlje, liječnici često, iz preventivnih razloga, upozoravaju na moguće zdravstvene probleme kod određene vremenske prognoze. Čak se i liječenje podešava prema vremenskim prilikama. Tako se u vrijeme puhanja fena, toplog alpskog vjetra, u Švicarskoj izbjegava obavljati teže i odgodive kirurške zahvate, i zbog liječnika, i zbog pacijenata. Zbog lošeg vremena ni zdravi kirurzi nisu u punoj snazi, a tada i bolesnici teže podnose operaciju i duže se vraćaju iz stanja šoka.
U vrijeme loših biometeoroloških prognoza, određenim osobama preporučuje se odgađanje putovanja, naročito vlastitim osobnim vozilom, izlazak iz domova, posebno ako su klimatizirani, i izbjegavanje većih napora.
Unatoč činjenici da većina osoba istog zdravstvenog stanja u istim vremenskim
uvjetima reagira podjednako, ipak ima iznimaka.Pravilo je da se većina ljudi osjeća ugodno za umjereno toplog, sunčanog i vjetrovitog dana, a za vrijeme kiše i njima je «kišovito». Međutim, ima ljudi koji se u vrijeme kiše i južnog, vlažnog vremena osjećaju izvrsno, baš kao i gliste kojima takvo vrijeme odgovara. Ti ljudi, nazovimo ih «kišne gliste», rijetko imaju smetnje, iako imaju određene zdravstvene tegobe, za kišnog vremena. Ali, kada zapuše vjetar sjeverac, oni bježe u okrilje doma. Zrak im je previše suh i ne odgovara im, iako «ptičice», oni ljudi koji se izvrsno osjećaju za suha, sunčana i vjetrovita vremena, obožavaju takvo vrijeme.
Trebamo, svakako, spomenuti i onu kategoriju ljudi koji se odlično osjećaju za svakog vremena. Njihov organizam dobro je podešen za sve vremenske prilike. U pravilu, zdrav čovjek manje primjećuje promjenu vremena, osim ako nije nagla i s ekstremnim pokazateljima. Čim čovjek počne osjećati promjenu vremena, a do jučer je na promjene vremenskih prilika bio neosjetljiv, znak je pada imuniteta, nagriženosti zdravlja i pojave neke bolesti. Osjećanjem promjene vremena organizam javlja, zvoni na uzbunu na koju se čovjek ne smije oglušiti.
Biometeorologija je nov pravac u znanstvenoj i praktičnoj medicini. Principi medicinske interpretacije vremenske prognoze, stvoreni krajem prošlog stoljeća, neprestano se usavršavaju širom svijeta.
Primjerice, u Moskvi – medicinsku interpretaciju vremenske prognoze svakodnevno dobivaju sve zdravstvene ustanove, bolnice, sanatoriji i hitna pomoć.
Nažalost, biometeorologija nije naša svakodnevica. Ipak, tu i tamo mogu se sresti biometeorološki podaci koji nas vežu s naprednim svijetom i suvremenom medicinom i meteorologijom.
Danas se biometeorološka prognoza može naći samo u prestižnim novinama, što čitatelji jamačno znaju cijeniti.
