DOWNLOAD      .pdf    999 Kb

Idealno gledajući, moderan, obrazovan čovjek trebao bi upravljati većinom svojih životnih funkcija ili ih barem nadzirati. Probava je jedna od takvih.
Skloni maštanju kažu da su probavni organi jedan od mogućih, svakodnevnih srazova našeg tijela s ostatkom svemira. Dišemo, naša koža je u dodiru sa svim što nas neposredno okružuje, uzimamo hranu i vodu iz okoline na usta - početak probavnog sustava.
Cijela ideja tako je jednostavna, a ipak... Naše tijelo treba stalni unos energije, unos tvari kojima obnavljamo dijelove tijela koji se "troše i nadomještaju", vode - "okružja" u kojem se sve to događa.
Ne ulazeći u ne baš sasvim jednostavne mehanizme probave kao sustava, nije preteško shvatiti i prihvatiti da se sve to može nadzirati, a da se u mnogočemu time može i upravljati.
Možemo, u ovom osvrtu, zanemariti unos vode, jer manjak će signalizirati osjećaj koji zovemo žeđ, a višak nije očekivan kada žeđ prestane. No, voda nije jedina tekućina koju unosimo u svoj organizam. Tu stvari stoje drukčije. Jedina tekućina, osim vode, koja bi mogla biti u manjku jest mlijeko, i to ono majčino, u dojenačkoj dobi, kad subjekt - dojenče i tako ne odlučuje. Kad su sve ostale tekućine u pitanju, višak može biti, a često i jest problem. Tekućine koje uzimamo ili su suvišne, ili štetne, ili čak pogubne. Tipičan su primjer suvišnog uzimanja tekućina sva moguća (neprirodna) slatka i gazirana pića. Tipičan primjer uzimanja tekućina koje su štetne, ili čak pogubne, jesu alkoholna pića. Uz izuzetak (crnih) vina u sasvim malim količinama (po jedan decilitar dva puta dnevno), sva alkoholna pića su u malim količinama suvišna, u većima štetna, a u velikima pogubna.
Kako stoje stvari s namirnicama (koje ne svrstavamo u pića)? Uz pretpostavku da namirnicom nazivamo samo ono što je organizmu uvjetno potrebno, odnosno korisno, treba odgovoriti na pitanje zašto uvjetno. Još su stari Egipćani shvatili da je mnogo toga "što uzimamo na usta" u premalim količinama bezvrijedno, u "pravima" lijek, a u prevelikima otrov. Čovjek je, za razliku od životinja, svjesno biće, što bi trebala biti prednost. Da, ako zna. Ali gubitak nekoć dobro razvijenih zaštitnih refleksa i nagona, baš i nije od pomoći. Postoji bezbroj načina ili "recepata" kako uzimati korisno, kako naučiti što je beskorisno, kako ne uzimati ono što je štetno ili čak pogubno (ili količinski, ili uopće). Za razumijevanje većine toga dostatna je pošteno završena osnovna škola. Sjetimo se da su mnogo toga znale i slijedile naše bake ili njihove često tada još nepismene bake. Pa kako to da ljudi danas tako loše «nadziru» ili «upravljaju» svojom prehranom, a zatim i probavom? Koliko je tu neznanja, koliko obijesti, koliko nečeg trećeg, bilo bi pretenciozno smjestiti na jednu stranicu.
Jedno je sigurno: za prehrambene navike, pa zatim i za sve posljedice, kad su u pitanju naša djeca, odgovorni smo mi odrasli. Sve što smo djeci naopako činili do njihove četvrte godine, ostat će im dugo i pitanje je da li će jednog dana znati i moći sami ispraviti pogreške.
Za kraj malo optimizma. Prehranom se može upravljati (čak i u siromaštvu) pa tako i probavom. Ako su prehrana i probava u redu, i zdravlje u cijelosti lakše je čuvati.
Da treba cijeli život učiti, nije nikakva novost.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Probavni sustav

Od usta do izlaznoga crijevnog otvora pruža se do 9 metara duga cijev u kojoj se probavlja hrana. Probavni sustav najjednostavnijeg oblika postoji i u ranih živih bića, još od prije milijuna godina. U čovjeka taj je sustav najrazvijeniji i vrlo je kompleksne građe.

VITAMINI

Vitamini su organski spojevi potrebni u malim količinama za odvijanje metabolizma u stanicama organizma. Najvećim dijelom ne mogu se sintetizirati u našem organizmu, osim nekih, poput vitamina D (pod utjecajem sunčevih zraka), vitamina K i H uz pomoć crijevne mikroflore, vitamina B3 iz aminokiseline triptofan koju moramo u organizam unijeti hranom.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patološko je stanje uvjetovano povratkom (refluksom) sadržaja želuca u jednjak, usta i dišne puteve, s čitavim nizom simptoma i znakova bolesti. Početkom 20. stoljeća ta je bolest bila nepoznata, a posljednjih 20 godina za nju vlada veliko zanimanje. Podaci u novijoj literaturi upućuju na to da u zapadnom svijetu doseže razmjere epidemije, dok je u nerazvijenim zemljama slabije nazočna.

DIVERTIKULOZA DEBELOGA CRIJEVA

Divertikuli su male vrećaste hernijacije (kile) sluznice kroz mišićni sloj debeloga crijeva (kolona). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu kolona, ali ih najčešće vidimo u sigmoidnom dijelu debeloga crijeva. Veličina im je prosječno od 0,5 do 1 cm u promjeru, a s lumenom crijeva komuniciraju preko vrata koji može biti različitog kalibra i dužine. Naročito su česti u osoba starije životne dobi.

Hemoroidalna bolest

Visok postotak bolesnika koji pate od probavnih tegoba, a dolaze na pregled u ambulantu opće prakse i u specijalističke ambulante, odnosi se na one koji boluju od hemoroidalne bolesti. Gotovo 50% populacije iznad 50 godina ima povremene tegobe zbog hemoroidalne bolesti.

BOLESTI JETRE

Jetra je najveći organ u našem tijelu, teži 1200-1500 mg i čini pedeseti dio ukupne tjelesne mase. U djece je relativno veća te čini njezin osamnaesti dio. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i zaštićena rebrima.

Žučni kamenci

Žučni su kamenci vrlo česta pojava te se procjenjuje da oko 10% populacije i oko 30% populacije iznad 65 godina, u Europi i Americi ima žučne kamence. U žena su žučni kamenci dvostruko češći nego u muškaraca.

Rendgenske pretrage organa probavnog sustava

Bolesnici oboljeli od bolesti organa probavnog sustava zauzimaju značajan postotak pregledanih u ambulantama opće medicine. Tome odgovara i podatak da oko 30% pregleda u rendgenskim kabinetima otpada na probavne organe.

Oči i probava

Dobila sam zadatak da napišem nešto o probavi i očima i našla sam se na čudu. Što napisati? Prvo što mi je palo na pamet bio je vic o Muji koji je došao na pregled okulistu i počeo skidati gaće. Okulist ga je zapanjen gledao, a Mujo, svlačeći se, nešto sasvim ozbiljno upita.

USTA I PROBAVA

Svaki stambeni prostor ima ulazna vrata i pretprostor (predsoblje) gdje se susreću domaćin i posjetilac. Taj susret ponekad je topao i srdačan, a ponekad, ovisno o trenutku, raspoloženju domaćina te osobinama posjetitelja, i hladan. Tu se oni upoznaju i formiraju svoje prve stavove u svom budućem odnosu.

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izražavaju preko fizioloških procesa: radost smijehom, žalost suzama, bol grčem, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama čovjek prisutan cijelim svojim tijelom.

BIOMETEOROLOGIJA

Još je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stoljeća, upozoravao da vremenske prilike utječu na ljudsko zdravlje. Naglašavao je da se kod nagle promjene vremena te promjene godišnjih doba moraju posebno čuvati kronični bolesnici.

Emocionalna inteligencija

Malo tko od nas razlikuje vlastite predstave i vjerovanja o ljubavi od ljubavi same. Uopće nam ne pada na um da bi drugi ljudi pod ljubavlju mogli podrazumijevati nešto što mi nikad ne bismo.

Dostignuća prirodne medicine

Tradicionalna ili prirodna medicina ne samo da privlači pažnju ljudi koji traže neki «narodni lijek», već i stručnjaka, usprkos mnogim epohalnim dostignućima klasične medicine. Mnoge ekipe profesionalaca iz tog razloga neumorno krstare tropskim prašumama i nepreglednim pustinjama. Stručnjaci smatraju da prirodna medicina može postići mnogo više nego što se pretpostavlja.

Naše nesreće i uzroci

Promatranjem povijesnog tijeka jasno se primijeti rast, razvoj i nestajanje naroda. Naša je stopa nataliteta negativna. Bojimo se bijele kuge, da li ćemo ostaviti povijesni trag ili ćemo doživjeti potpun krah kao Maye i Inke i još neki narodi slične sudbine.

Rak probavnih organa I dio

U jurnjavi svakodnevnog života vrlo često zanemarujemo prirodne potrebe i ritam svojeg tijela. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja, tijelo najčešće reagira bolešću. Niz je bolesti koje nastaju na taj način, ali, što je najvažnije, ispravnim životom i poštivanjem vlastitih potreba mnoge bi se mogle izbjeći ili ublažiti.

Genetski preinačene namirnice

Dostignuća moderne molekularne biologije i genetike omogućila su manipulacije s DNA na molekularnoj razini, ali i horizontalni prijenos gena i pripadajućih svojstava između jedinki različitih, nesrodnih vrsta te time stvaranje novih rekombinantnih svojstava živih organizama.

LJEKOVITO BILJE II

KEMOTERAPIJA

Zloćudni su tumori po učestalosti drugi uzrok smrtnosti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila. Prema podacima Državnoga registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 24.000 novih slučajeva zloćudnih bolesti, što znači 65 novih slučajeva dnevno. Kod žena je najčešći rak dojke, slijedi rak maternice i debeloga crijeva. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, zatim od raka želuca i prostate.