DEMOGRAFIJA
Hrvatska demografski umire
Prema relevantnim demografskim pokazateljima, demografsko je zdravlje Hrvatske
ozbiljno narušeno, ona demografski umire, tj. nalazi se na putu demografskog
nestajanja.
Naime, osim što hrvatsko ukupno stanovništvo pojačano stari, ono se već desetljećima
i ne obnavlja, tj. smanjuje se i u ukupnom broju i u broju u pojedinim generacijama
stanovnika.Hrvatska je u prvoj polovici 1990 - ih godina (1991.-1995.), prvi put nakon II. svjetskog rata, zabilježila prirodno smanjenje, tj. prirodni prirast transformirao se u prirodni pad, zabilježeno je više umrlih nego rođenih.
To nije bila kratkotrajna pojava u vrijeme Domovinskog rata, jer se krajem 1990-ih, tj. od 1998. godine, bilježi strm pad nataliteta, koji 2002. godine rezultira prirodnim smanjenjem stanovništva s više umrlih (10 475) nego rođenih, odnosno stopom negativnog prirasta od – 2.4 na 1000 stanovnika, što uzrokuje dalje povećavanje «negativnog prirodnog prirasta» ( Slika 1.).
Takva dramatična demografska kriza upozorava hrvatsku javnost da se «primjenom zastarjelih metoda postižu zastarjeli rezultati», tj. da će primjena izabranih instrumenata i metoda za njezino ozdravljenje neumitno rezultirati Hrvatskom bez Hrvata!
Jesmo li pripremljeni za nošenje s takvom demografskom situacijom?
Očito je da još uvijek s pravim mjerama više nego kasnimo!
Što nam je preostalo poduzeti, jer dobro nije nikad kasno činiti!
Upravo oživotvorenje strategije demografskog razvoja predstavlja nove metode, koje bi donijele nove rezultate, rađanje djece, tj. rađanje većeg broja djece koje bi dovelo do podizanja nataliteta na razinu mortaliteta, tj. najprije ostvarilo prijelaz od negativnog do nultog prirodnog prirasta, a potom bi trebalo postizati pozitivan prirodni prirast.
To je proces koji traži konkretne intervencije države, koja treba stvoriti uvjete za demografsko ozdravljenje.
Naime, oživotvorenje već donesene strategije razvoja populacijske politike treba biti obvezujuće, kao prioritetni cilj i zadatak svih stranaka u svim sazivima Hrvatskog sabora i Vlade. Na taj način trebali bi se stvoriti i osiguravati uvjeti za ostvarivanje roditeljstva, koje počinje prvim djetetom, a ne trećim, jer rađanje prvog djeteta iziskuje adaptaciju na odgovornosti i obveze roditeljstva te ulaganja u rast i razvoj i za život pripremljenog djeteta. Svako sljedeće rađanje povećava napore i odricanja roditelja, koja trebaju biti podržavana za svako dijete posebno, bez obzira na to o kojem djetetu po redu rađanja je riječ. Svaki život donosi svoje zahtjeve i potrebe, koje razvijeno i uređeno društvo i roditelji trebaju biti sposobni nositi.
Roditeljstvo je zahtjevno, a mi u Hrvatskoj želimo obitelji s više djece, koja se podižu i odgajaju u zdravom obiteljskom ozračju, u odgovorne, obrazovane i stručne osobe, na probitak, radost i diku hrvatskoga naroda, a to košta i obitelj, i društvo!
