MENOPAUZA
 
ŠTO GODINE NOSE
 
Menstruacijski je ciklus vrlo složeno reguliran djelovanjem niza hormona koji se luče u mozgu i žlijezdama s unutarnjim lučenjem. Žensko dijete rodi se s oko 700.000 folikula u kojima se nalaze jajne stanice, ženske spolne gamete. Tijekom života njihov broj se neprestano reducira i svega oko 400 do 500 jajnih stanica postigne sve promjene potrebne za oplodnju i začetak novog života. Folikul koji okružuje jajnu stanicu aktivni je dio jajnika koji proizvodi najveći dio spolnih hormona estrogena, progesterona i nešto manje testosterona.
 
 
Iscrpljivanjem rezervi folikula u jajnicima, ili njihovim odstranjivanjem, smanjuje se i postupno potpuno prestaje produkcija spolnih hormona. Menopauza je fiziološki prestanak menstruacijskog ciklusa, ali može nastupiti i kao posljedica odstranjivanja spolnih žlijezda operacijom, njihove inaktivacije iradijacijom ili kao posljedica bolesti.
Pojam menopauza određuje se unatrag nakon izostanka mjesečnih krvarenja tijekom dvanaest mjeseci. Perimenopauza ili klimakterij prijelazno je razdoblje izmedu reproduktivne dobi žene i potpunog prestanka hormonske aktivnosti jajnika. Očekivano je nastupanje menopauze između 45. i 55. godine života žena, prosječno oko 51. godine.
 
 
PROMJENE U MENOPAUZI
 
U razvijenim zemljama populacija je sve starija. Očekivano je doživljenje za žene u Hrvatskoj 77 godina. Produžava se period života koji žena proživi u menopauzi te smo postali svjesni naglog nastupanja promjena u mnogim sustavima, kao posljedice nedostatka ili nepravilnog lučenja spolnih hormona.
Posljedice su tih promjena:
1) Nepravilna, obilna krvarenja kao posljedica prekomjernog zadebljavanja - hiperplazije sluznice maternice i opasnosti nastanka raka tijela maternice.
2) Pojava različitih subjektivnih smetnji. Karakteristične su i vrlo česte "navale" vrućine u lice i gornji dio tijela. Pri tome dolazi do širenja krvnih žila i pojave crvenila kože, pojačanog znojenja i drhtavice. Pojava takvih epizoda može biti potaknuta stresom, kofeinom, začinjenom hranom, vrućim pićima ili alkoholom.
3) Poremećaj sna i umor. Ponekad ih uzrokuju i noćne navale vrućine koje ometaju san, a to može utjecati na radnu sposobnost i pamćenje.
4) Poteškoće pamćenja, psihološki i emocionalni problemi. Učestala su depresivna raspoloženja, razdražljivost, emocionalna labilnost, sklonost plaču. Karakteristični su poremećaji kratkotrajnog pamćenja u toj dobi.
5) Smanjuje se libido, želja za spolnim odnosom.
6) Promjene na stijenci rodnice, koja se stanjuje, pojavljuje se suhoća, smanjuje elastičnost, a povećava osjetljivost na infekcije.
7) Smanjuje se gustoća kostiju i povećava opasnost od patoloških fraktura.
8) Ubrzavaju se aterosklerotske promjene krvnih žila i naglo povećava rizik kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata.
 
 
I LIJEKOVI POMAŽU
 
Unatrag pedeset godina započelo se s primjenom raznih oblika hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL). Nove spoznaje o koristi i mogućim rizicima hormonskog nadomjesnog liječenja predmet su stalnih polemika stručnjaka svih profila, ali i naših prošlih, sadašnjih i budućih pacijentica.
Možemo si postaviti sljedeća pitanja:
1. Nije li menopauza prirodan proces koji treba prihvatiti bez terapije?
Cilj je moderne medicine spriječiti bolest i poboljšati kvalitetu života. Znači, HNL treba prihvatiti.
2. Treba li kod svih žena primjenjivati HNL?
Da, ako je moguće otkloniti smetnje, poboljšati kvalitetu života, spriječiti rizike osteoporoze u žena koje su nakon operacijskih zahvata rano ostale bez gonada, ili se radi o spontanoj prijevremenoj menopauzi. Prije primjene HNL mora se individualno, prema svakoj pacijentici procijeniti korist i mogući rizik, utvrditi smetnje i rizične faktore, izmjeriti tjelesnu visinu, tjelesnu težinu i krvni tlak, učiniti ginekološki pregled, PAPA -test, TV UZV, pregled dojki, mamografiju i UZV dojki, učiniti denzitometriju - koštana masa i laboratorijske testove, jetrene funkcije, zgrušavanja krvi i masnoće u krvi.
3. Koliko dugo primjenjivati HNL?
Potpuno je individualan pristup prema svakoj pacijentici, s procjenom potreba i rizika.
4. Koji su oblici terapije:
Estrogenska monoterapija
- primjenjuje se u žena kojima je odstranjena maternica, nakon tromboze ili infarkta;
- putevi primjene: oralno, preko kože (potkožni implantati, kožni naljepci ili gelovi), preko rodnice (vaginalne tablete ili kreme);
Kombinirani estrogensko - gestagenski preparati:
- razni oblici sekvencijskih preparata s prijelomnim krvarenjem imitiraju prirodni ciklus;
- kontinuirana kombinirana estrogensko-gestagenska terapija bez krvarenja.
Interesantna je i nova kombinacija intrauterinog uloška s lng i korištenje kožnih naljepaka estrogena.
Alternative u terapiji predstavljaju i tzv. selektivni estrogenski modulatori SERM, tvari koje, zahvaljujući svojim svojstvima, djeluju potpuno različito na pojedina tkiva. Idealno hormonsko liječenje bilo bi ono koje oponaša pozitivan učinak estrogena na kost, krvnožilni sustav, održava vitalnost mozga, a smanjuje rizik nastanka karcinoma. Raloxifen (Evista) ima pozitivan učinak na gustoću kosti, snižava rizične masnoće, ali ne smanjuje subjektivne tegobe. Biofosfonat-alendronat (Fosamax) ima pozitivan učinak na gustoću kostiju. Biljni - fitoestrogeni - pojavljuju se u čak 300 biljaka. Fitoestrogenima obiluje zrno soje. Poznata je i sjevernoamerička biljka Cimicifuga racemosa koja ima povoljno djelovanje na subjektivne simptome.
Nedvojbeno je dokazano da HNL ima pozitivno djelovanje na: simptome menopauze, urogenitalno starenje, prevenciju i liječenje osteoporoze, smanjuje rizik raka debelog crijeva. Utvrđeno je blago povišenje rizika za nastanak raka dojke (5-10 promila) te za vensku trombozu. Nije utvrđena korist ili rizik za kardiovaskularne bolesti i moždani udar.
Stoga je preporuka bez straha i predrasuda, pojedinačno za svakog pacijenta procjenjivati korist i mogući rizik terapije.
 
 
Siniša Matković, dr. med.