MENOPAUZA |
| |
ŠTO GODINE NOSE |
| |
Menstruacijski je ciklus vrlo složeno reguliran djelovanjem niza hormona koji
se luče u mozgu i žlijezdama s unutarnjim lučenjem. Žensko dijete rodi se s
oko 700.000 folikula u kojima se nalaze jajne stanice, ženske spolne gamete.
Tijekom života njihov broj se neprestano reducira i svega oko 400 do 500 jajnih
stanica postigne sve promjene potrebne za oplodnju i začetak novog života. Folikul
koji okružuje jajnu stanicu aktivni je dio jajnika koji proizvodi najveći dio
spolnih hormona estrogena, progesterona i nešto manje testosterona. |
| |
| |
Iscrpljivanjem rezervi folikula u jajnicima, ili njihovim odstranjivanjem, smanjuje
se i postupno potpuno prestaje produkcija spolnih hormona. Menopauza je fiziološki
prestanak menstruacijskog ciklusa, ali može nastupiti i kao posljedica odstranjivanja
spolnih žlijezda operacijom, njihove inaktivacije iradijacijom ili kao posljedica
bolesti.
Pojam menopauza određuje se unatrag nakon izostanka mjesečnih krvarenja tijekom
dvanaest mjeseci. Perimenopauza ili klimakterij prijelazno je razdoblje izmedu
reproduktivne dobi žene i potpunog prestanka hormonske aktivnosti jajnika. Očekivano
je nastupanje menopauze između 45. i 55. godine života žena, prosječno oko 51.
godine. |
| |
| |
| PROMJENE U MENOPAUZI |
| |
U
razvijenim zemljama populacija je sve starija. Očekivano je doživljenje
za žene u Hrvatskoj 77 godina. Produžava se period života koji žena proživi
u menopauzi te smo postali svjesni naglog nastupanja promjena u mnogim sustavima,
kao posljedice nedostatka ili nepravilnog lučenja spolnih hormona.
Posljedice su tih promjena:
1) Nepravilna, obilna krvarenja kao posljedica prekomjernog zadebljavanja -
hiperplazije sluznice maternice i opasnosti nastanka raka tijela maternice.
2) Pojava različitih subjektivnih smetnji. Karakteristične su i vrlo česte "navale"
vrućine u lice i gornji dio tijela. Pri tome dolazi do širenja krvnih žila i
pojave crvenila kože, pojačanog znojenja i drhtavice. Pojava takvih epizoda
može biti potaknuta stresom, kofeinom, začinjenom hranom, vrućim pićima ili
alkoholom.
3) Poremećaj sna i umor. Ponekad ih uzrokuju i noćne navale vrućine koje ometaju
san, a to može utjecati na radnu sposobnost i pamćenje.
4) Poteškoće pamćenja, psihološki i emocionalni problemi. Učestala su depresivna
raspoloženja, razdražljivost, emocionalna labilnost, sklonost plaču. Karakteristični
su poremećaji kratkotrajnog pamćenja u toj dobi.
5) Smanjuje se libido, želja za spolnim odnosom.
6) Promjene na stijenci rodnice, koja se stanjuje, pojavljuje se suhoća, smanjuje
elastičnost, a povećava osjetljivost na infekcije.
7) Smanjuje se gustoća kostiju i povećava opasnost od patoloških fraktura.
8) Ubrzavaju se aterosklerotske promjene krvnih žila i naglo povećava rizik
kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata. |
| |
| |
| I LIJEKOVI POMAŽU |
| |
Unatrag
pedeset godina započelo se s primjenom raznih oblika hormonskog nadomjesnog
liječenja (HNL). Nove spoznaje o koristi i mogućim rizicima hormonskog nadomjesnog
liječenja predmet su stalnih polemika stručnjaka svih profila, ali i naših
prošlih, sadašnjih i budućih pacijentica.
Možemo si postaviti sljedeća pitanja:
1. Nije li menopauza prirodan proces koji treba prihvatiti bez terapije?
Cilj je moderne medicine spriječiti bolest i poboljšati kvalitetu života. Znači,
HNL treba prihvatiti.
2. Treba li kod svih žena primjenjivati HNL?
Da, ako je moguće otkloniti smetnje, poboljšati kvalitetu života, spriječiti
rizike osteoporoze u žena koje su nakon operacijskih zahvata rano ostale bez
gonada, ili se radi o spontanoj prijevremenoj menopauzi. Prije primjene HNL
mora se individualno, prema svakoj pacijentici procijeniti korist i mogući rizik,
utvrditi smetnje i rizične faktore, izmjeriti tjelesnu visinu, tjelesnu težinu
i krvni tlak, učiniti ginekološki pregled, PAPA -test, TV UZV, pregled dojki,
mamografiju i UZV dojki, učiniti denzitometriju - koštana masa i laboratorijske
testove, jetrene funkcije, zgrušavanja krvi i masnoće u krvi.
3. Koliko dugo primjenjivati HNL?
Potpuno je individualan pristup prema svakoj pacijentici, s procjenom potreba
i rizika.
4. Koji su oblici terapije:
Estrogenska monoterapija
- primjenjuje se u žena kojima je odstranjena maternica, nakon tromboze ili
infarkta;
- putevi primjene: oralno, preko kože (potkožni implantati, kožni naljepci ili
gelovi), preko rodnice (vaginalne tablete ili kreme);
Kombinirani estrogensko - gestagenski preparati:
- razni oblici sekvencijskih preparata s prijelomnim krvarenjem imitiraju prirodni
ciklus;
- kontinuirana kombinirana estrogensko-gestagenska terapija bez krvarenja.
Interesantna je i nova kombinacija intrauterinog uloška s lng i korištenje kožnih
naljepaka estrogena.
Alternative u terapiji predstavljaju i tzv. selektivni estrogenski modulatori
SERM, tvari koje, zahvaljujući svojim svojstvima, djeluju potpuno različito
na pojedina tkiva. Idealno hormonsko liječenje bilo bi ono koje oponaša pozitivan
učinak estrogena na kost, krvnožilni sustav, održava vitalnost mozga, a smanjuje
rizik nastanka karcinoma. Raloxifen (Evista) ima pozitivan učinak na gustoću
kosti, snižava rizične masnoće, ali ne smanjuje subjektivne tegobe. Biofosfonat-alendronat
(Fosamax) ima pozitivan učinak na gustoću kostiju. Biljni - fitoestrogeni -
pojavljuju se u čak 300 biljaka. Fitoestrogenima obiluje zrno soje. Poznata
je i sjevernoamerička biljka Cimicifuga racemosa koja ima povoljno djelovanje
na subjektivne simptome.
Nedvojbeno je dokazano da HNL ima pozitivno djelovanje na: simptome menopauze,
urogenitalno starenje, prevenciju i liječenje osteoporoze, smanjuje rizik raka
debelog crijeva. Utvrđeno je blago povišenje rizika za nastanak raka dojke (5-10
promila) te za vensku trombozu. Nije utvrđena korist ili rizik za kardiovaskularne
bolesti i moždani udar.
Stoga je preporuka bez straha i predrasuda, pojedinačno za svakog pacijenta
procjenjivati korist i mogući rizik terapije. |
| |
| |
| Siniša Matković, dr. med. |
| |
 |
| |