Stomatologija |
| |
KAD ZUBI NISU NORMALNI |
| |
Pogledom u usta djeteta roditelj vidi njegove zube i zapaža njihov oblik, veličinu,
boju i položaj. Svako odstupanje od uobičajenog alarm je za posjet stomatologu.
Mnoge
od tih promjena mogu se u potpunosti korigirati, a neke samo djelomično.
Evo nekih najčešćih : |
| |
| |
| ANOMALIJE BROJA ZUBI |
| |
Razvoj
mliječnih zubi počinje u ljudskom embriju, za vrijeme šestog tjedna, a
trajnih u tijeku petog mjeseca intrauterinog života. Svaki poremećaj u
tom vremenu rezultirat će smanjenjem – HIPODONCIJOM ili povećanjem – HIPERDONCIJOM
broja zubi. Manjak ili višak pojedinih zubi može biti jednostran, obostran,
u jednoj ili u obje čeljusti. Rijetka je pojava manjak mliječnih zubi,
a ako se nađe, onda nedostaju sjekutići ili očnjaci. Ta pojava mnogo je
češća u trajnih zubi, i to kod drugih donjih pretkutnjaka, drugih gornjih
sjekutića i trećih kutnjaka (umnjaka). Prekobrojni zubi također su češći
kod trajnih nego kod mliječnih. Ti zubi mogu
biti normalnog ili promijenjenog izgleda. Najčešće se susreće prekobrojni
prvi gornji sjekutić, koji je onda smješten između normalnih, ali više
prema nepcu. Takve zube treba što prije odstraniti jer smetaju normalnoj
postavi ostalih. Manjak zubi karakterističan je za jednu obitelj, što
govori u prilog genetske uvjeto- vanosti njegovog nastanka.
|
| |
| |
| ANOMALIJE VELIČINE ZUBI |
| |
U
davnini je čovjek imao mnogo veće zube nego danas, što je bilo uvjetovano
načinom prehrane. Veličina zubi također je genetski uvjetovana, i to tako
da muškarci obično imaju veće zube nego žene. Veći zubi nego obično-MAKRODONCIJA,
češća su pojava kod trajnih nego kod mliječnih zubi, i to naročito izražena
na gornjim središnjim sjekutićima, očnjacima i kutnjacima. Uzroci se nalaze
u povećanoj funkciji hipofize i paratireoidne žlijezde, X-zračenju, alkoholizmu
i dr.
MIKRODONCIJA- manji zubi mogu se javiti kod mliječnih, trajnih i prekobrojnih
zubi. Takvi oblikom su slični normalnima, ali su u svim dimenzijama reducirani.
Najčešće su zahvaćeni drugi sjekutići i treći kutnjaci. Ako se radi o
prekobrojnim zubima smanjene veličine onda ih se naziva RUDIMENTARNIM
i smatraju se prijelaznim oblikom k njihovom potpunom nedostatku. Kod
povećanih zubi- MAKRODONCIJE često je popratna pojava poremećaj njihovog
postava, pa se odlučujemo na vađenje nekog od njih (najčešće prvog pretkutnjaka),
kako bi se dobilo prostora i onda, uz pomoć ortodontskog aparatića, ostale
pravilno postavilo. Mnogo je teže korigirati manje zube ako je čeljust
veća.
Na raspolaganju nam stoji ortodontski, protetski ili konzervativni način
liječenja, ovisno o našoj procjeni učinkovitosti.
|
| |
| |
| ANOMALIJA OBLIKA ZUBI |
| |
| Ta se anomalija manifestira u pojavi nekih morfološki karakterističnih tvorbi
na Zubima. Javljaju se na mliječnim i trajnim zubima. Tako npr. na gornjem očnjaku
s nepčane strane bude jače izražena kvržica , pa on izgleda kao pretkutnjak,
što se onda naziva PREMOLARIZACIJOM. Kod gornjih drugih mliječnih i prvih trajnih
kutnjaka, u 42% slučajeva susreće se prekobrojna kvržica s nepčane strane koja
se naziva TUBERKULUM CARABELLI. Ako je velika, onda može remetiti odnos s donjom
čeljusti pri zagrizu, a brazda je oko nje duboka, što predstavlja pogodno mjesto
za razvoj karijesa. Zato one traže liječnički tretman. |
| |
| |
| ANOMALIJE U OBLIKU I BROJU KORJENOVA |
| |
Te su anomalije mnogobrojne, ali za pacijenta gotovo beznačajne i neuočljive.
Njihovu se prisutnost otkriva uz pomoć RTG-snimaka, ili nakon vađenja takvog
zuba.
Uspjeh liječenja upitan je ako se zaboravi na moguću prisutnost tih promjena. |
| |
| |
| ANOMALIJA POLOŽAJA ZUBI |
| |
Nicanje zubi na mjestu udaljenom od normalnog položaja osobina je te anomalije.
Najizraženija je kod gornjih očnjaka, ali je isto tako česta i kod drugih pretkutnjaka.
Zbog nedostatka prostora i redoslijeda nicanja, ti se zubi postavljaju izvan
zubnog luka, čime stvaraju loš estetski dojam pa je potrebna ortodontska terapija.
Zbog filogenetskog razvoja čovjeka, čeljust se smanjuje, pa umnjaci često nemaju
mjesta za svoje nicanje te ostaju zadržani u čeljusti, a ako stvaraju poteškoće,
treba ih kirurški odstraniti. |
| |
| |
| ANOMALIJE BOJE ZUBI |
| |
| Te anomalije mogu nastati kao posljedica poremećaja u strukturi tvrdih zubnih
tkiva ili obojenja zubi sredstvima koja prodiru u zubna tkiva za vrijeme njihova
stvaranja, ili poslije njihova nicanja. Na poremećaje koji nastaju tijekom stvaranja
zubi gotovo da ne možemo djelovati, ali se mogu značajno ublažiti, ili čak potpuno
ukloniti, oni poremećaji koji nastaju poslije nicanja zubi. U oba slučaja najdjelotvornija
je protetska terapija. |
| |
| |
| ANOMALIJE STRUKTURE ZUBI |
| |
| Te
razvojne anomalije nastaju kroz duži period, a posljedica su distrofija
ili displazija zubnih tkiva. Poremećaji koji nastaju u ranijoj razvojnoj
fazi odražavaju se na oblik zuba. Ako do promjene dolazi nakon oblikovanja
zuba i početne mineralizacije, promjene će se odraziti na strukturi zubnih
tkiva, tj. na njihovoj mineralizaciji. Poremećaji prehrane, hormonski, metabolički,
ili preležane bolesti trudnice, utječu na strukturu zubi. Te promjene javljaju
se na svim zubima, ali češće na stalnim. Manifestiraju se manjom količinom
normalno mineralizirane cakline, ili normalnom količinom slabije mineralizirane
cakline. Takve su promjene generalizirane. Anomalije uzrokovane lokalnim
učincima, kao što su upale na vršku korijena ili trauma mliječnog zuba,
manifestiraju se na pojedinačnim zubima, u obliku manjih ili većih kredastih
mrlja. Nasljedne anomalije odnose se na nepravilno formiranje cakline ili
dentina . Ta nepravilnost očituje se u njihovoj smanjenoj količini ili smanjenoj
kalcifikaciji. Klinički se registrira kao bijele, žućkasto-smeđe ili smeđe
pjege. Takvi zubi neotporni su na trošenje i karijes. |
| |
| |
| ANA FAJDIĆ-FURLAN |
| |
 |
| |