Reumatoidni artritis
 
LIJEČENJE USPORAVA NAPREDOVANJE BOLESTI
 
Reumatoidni artritis (RA) kronična je, autoimuna bolest, koja se najčešće očituje nespecifičnom, simetričnom upalom malih perifernih zglobova, tetivnih ovojnica, tetiva i zglobnih vreća. Upalnim procesom mogu biti zahvaćene krvne žile, potkožje, mišići, srce i osrčje, pluća i porebrice, oči, krvotvorni organi i periferni živci.
 
 
Uzrok bolesti je do danas nerazjašnjen. U nekim obiteljima postoji sklonost za RA. Javlja se u oko 1% populacije, 2 do 3 puta češće kod žena, najčešće u dobi između 25. i 50. godine života. Upalni proces primarno se odvija unutar ovojnice zglobova, a posredovan je nizom upalnih stanica i medijatora upale. U slučaju kasnog otkrivanja bolesti, upala dovodi do oštećenja i propadanja zahvaćenih zglobova, s posljedičnim gubitkom njihove funkcije.
 
 
Klinička slika
 
Kod većine bolesnika javlja se otok i jutarnja zakočenost malih zglobova ručja i stopala. Bolesnici se tuže na bolnost prilikom ustajanja te bol šaka pri rukovanju. Karakteristična je zakočenost zglobova koja traje dulje od jednog sata i smanjuje se razgibavanjem. Simetričan otok zglobova ručja rani je znak reumatske bolesti. Bol je vodeći simptom; može biti vrlo jaka, praćena mišićnom slabošću koja značajno ograničava dnevnu aktivnost bolesnika. Ako se bolest ne liječi, dolazi do deformacije zglobova, gubitka funkcije šaka i stopala zbog novonastalih srašćenja zglobova. Ukočenost se može javiti i na zglobovima nezahvaćenim upalom, a posljedica može biti propadanje mišića i gubitak koštane mase. Novija saznanja ukazuju na to da u kasnijem tijeku bolesti bivaju zahvaćeni kralježnica i kukovi. Također, gubitak koštane mase prati aktivnost bolesti. Javljaju se i upalna žarišta u potkožnom tkivu, tzv. reumatoidni čvorići, te upale krvnih žila, anemija, oštećenje živaca, povečanje limfnih čvorova. Zanimljiv je upalni proces oka, koji je identičan upali zglobne ovojnice i može biti prva manifestacija bolesti. Bolest može biti praćena izljevom u osrčje, kao i ozbiljnim promjenama na plućima.
Bolest je važno prepoznati već u začetku, kako bismo mogli pristupiti zaustavljanju upalnog procesa zgloba prije nego što nastanu nepovratne deformacije. Dijagnoza RA postavlja se na temelju kliničke slike, laboratorijskih testova , radioloških nalaza i analizom zglobne tekućine.
 
 
Kriteriji za klasifikaciju reumatoidnog artritisa
 
Jutarnja zakočenost > 1h*
Artritis tri ili više zglobova*
Artritis zglobova ruku
Simetrični artritis*
Reumatoidni čvorići
Serumski reumatoidni faktori
Radiografske promjene

*moraju trajati najmanje 6 tjedana
 
 
Ciljevi liječenja reumatoidnog artritisa:
 
1. smanjivanje boli
2. suprimiranje upalnog procesa
3. omogućavanje normalne dnevne aktivnosti
4. poboljšanje kvalitete življenja

Većina bolesnika reagira tijekom prve godine na simptomatsku terapiju. Stav je današnje medicine da već kod pojave prvih znakova bolesti treba početi sa temeljnom terapijom. Lijekovi koji spadaju u temeljnu terapiju jesu kortikosteroidi, antiamlarici, sulfosalazin, citostatici te noviji biološki lijekovi, koji djeluju direktno na upalne stanice u zglobnom prostoru. Unatoč pravilnom liječenju, jedan dio pacijenata ipak postaje invalidan. Neophodno je, paralelno uz lijekove, započeti i fizikalnu terapiju. Bolest snažno utječe na život većine bolesnika, stoga je potrebna edukacija bolesnika o bolesti i zaštiti zglobova, uz redovito provođenju fizikalne terapije, već u ranom stadiju bolesti, radi jačanja zglobne muskulature. U težim slučajevima mogu se davati glukokortikoidi ili pripravci hijaluronske kiseline, direktno u zglob. Kirurško liječenje dolazi u obzir kod teških oštećenja funkcije zbog deformacije zglobova.
Stav je današnje medicine da je RA izlječiva bolest ako se prepozna na vrijeme i odmah započne temeljna terapija. Pored davanja citostatika, uputno je započeti i s biološkim lijekovima koji značajno utječu na upalu. Nažalost većina tih lijekova izrazito je skupa te nije dostupna većini naših bolesnika.
 
 
Daniela Marasović Krstulović, dr.med.
Mislav Radić, dr.med.