![]()
| DOWNLOAD .pdf 999 Kb |
|
| ORGANI ZA KRETANJE «ŽRTVE» SUVREMENOG NAČINA ŽIVOTA!
Organi za kretanje su, nije sporno, «žrtve» suvremenog načina života,
možda i najveća. Dvadeseto stoljeće ostat će zabilježeno, među inim
«inovacijama», i po drastičnom smanjenju svih oblika kretanja. Bolesti
organa za kretanje «pastorčad» su suvremene medicine jer, na svu sreću,
radi se o bolestima i poremećajima koji ne ugrožavaju neposredno život
ali, budući da im je najveća značajka bol, uzrokuju sve veće (privremene)
gubitke radne sposobnosti. Samo da se podsjetimo da je to drugi najčešći
(oko 11%) razlog odlaska (izabranom) liječniku ako se Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny |
KRETANJE ZA ZDRAVLJE | ||
SJEDENJE NIJE PRIRODNO | ||
Organi sustava za kretanje – kosti, zglobovi i mišići – omogućuju kretanje. O njihovom optimalnom funkcioniranju ovisi i optimalno funkcioniranje brojnih drugih sustava: kardiovaskularnog i dišnog sustava, središnjeg živčanog sustava, mijene prehrambenih tvari i kisika. Čovjek razvijene civilizacije sve manje koristi organe sustava za kretanje, pa i ranije i češće obolijevaju kosti, zglobovi i mišići te spomenuti, o njima dijelom ovisni sustavi. | ||
OSTEOPOROZA | ||
Tiha epidemija | ||
Osteoporoza je progresivna koštana bolest, karakterizirana smanjenom koštanom masom, ali i gubitkom kvalitete kosti koji uključuje oštećenje mikroarhitekture koštanog tkiva (dolazi do stanjenja koštanih gredica i povezanosti među njima). Jedno i drugo smanjuje čvrstoću kosti i dovodi do povećane lomljivosti kosti i podložnosti za prijelome koji nastaju i na minimalnu traumu. | ||
REHABILITACIJA NAKON MOŽDANOG UDARA | ||
VJEŽBANJE I NAKON OPORAVKA | ||
Moždani udar akutno je neurološko stanje, a nastaje zbog poremećaja cirkulacije i nedostatka opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i drugim hranjivim tvarima. Rezultat toga je oštećenje dijela mozga i oštećenje funkcija kojima upravlja oštećeni dio mozga. | ||
Bolesti vratne kralježnice | ||
Jedan uzrok za brojne simptome | ||
Kralježnica je šuplji koštani stup koji čini os tijela. Njezina građa omogućava veliku pokretljivost trupa i uspravno držanje zahvaljujući koordiniranom djelovanju mišića, sveza i kostiju. | ||
Artroza - degenerativna bolest zglobova | ||
Zglob upoznaš kad zaboli | ||
Degenerativne promjene zglobne hrskavice, koje zatim uzrokuju promjene i na ostalim dijelovima zgloba (zglobna čahura, kost), a prije ili poslije očituju se bolima i oštećenom funkcijom zgloba, nazivaju se arthrosis, osteoarthrosis ili osteoarthritis. | ||
KOLAGENOZE - BOLESTI VEZIVNOG TKIVA | ||
NAPAD ORGANIZMA NA SEBE SAMOG | ||
Termin kolagenoza uveo je u medicinu američki liječnik Klemper 1947. godine, za skupinu bolesti nepoznatog uzroka, često fatalnog ishoda, a zajednička im je karakteristika fibrinoidna degeneracija (oštećenje) vezivnog tkiva. U tu skupinu svrstao je sistemsku sklerodermiju, sistemski lupus eritematosus, dermatomiozitis, reumatoidni artritis, reumatsku groznicu i još nekoliko rjeđih bolesti. | ||
Reumatoidni artritis | ||
LIJEČENJE USPORAVA NAPREDOVANJE BOLESTI | ||
Reumatoidni artritis (RA) kronična je, autoimuna bolest, koja se najčešće očituje nespecifičnom, simetričnom upalom malih perifernih zglobova, tetivnih ovojnica, tetiva i zglobnih vreća. Upalnim procesom mogu biti zahvaćene krvne žile, potkožje, mišići, srce i osrčje, pluća i porebrice, oči, krvotvorni organi i periferni živci. | ||
Hod i cipela | ||
Moderno nije uvijek i zdravo | ||
Film je ovjekovječio visoke potpetice i seksi hod, bilo da je to Merylin Monroe ili Julie Roberts u “Pretty woman”. Tu je modu pedesetih unijela Coco Chanel. Moda nam se sada opet vraća i suočavamo se s istim problemom. Opet na ulici susrećemo žene u beskonačno visokim petama i špicericama u kojima satima stoje ili na još višim petama idu u školu, šeću se ili rade. | ||
OKULISTIKA | ||
MOGU LI OČI PATITI OD "REUME" | ||
Puno je starijih ljudi koji se tuže da ih nešto "štreca" u kostima kad se vrijeme mijenja. Probude se ujutro, a sve ih boli dok se ne razgibaju. Koljena ih bole dok se penju stepenicama, kukovi škljocaju, prsti na rukama ne slušaju... Reći će: "Muči me reuma." | ||
LJUBAVNI PROBLEMI - SKLAD TIJELA, UMA I DUŠE | ||
SEBIČNI NE ZNAJU VOLJETI | ||
Život ne krije ništa jer je proziran i otvoren pa ga treba iskreno, otvorenih čula i uma promatrati. Nismo uporni u pitanjima i malo pažnje posvećujemo odnosima koje gradimo sa svijetom, pa ne nalazimo odgovore na pitanja od životnog interesa i, kao da nemamo vremena, srljamo iz odnosa u odnos u nadi da ćemo naći ono pravo, trajno, istinsko zadovoljstvo i vječno nepomućen mir. | ||
BIJELI I CRNI DUD – MORUS ALBA I NIGRA | ||
PREKIDANJE ŠKOLOVANJA | ||
Budi mi prijatelj! | ||
To nije nikakvo čudo: zamislite kako je boraviti nekoliko sati svaki dan negdje gdje vas nitko ne voli. Svakako je riječ o vrlo uznemirujućem trenutku; kroz osjećaj odbačenosti i nedostatka prijatelja prođe gotovo svatko u određenoj fazi djetinjstva ili mladosti. | ||
ONKOLOGIJA | ||
NE BAŠ SASVIM OBIČAN ŽIVOT | ||
U posljednje se vrijeme u svijetu sve više piše o takozvanom sindromu «burnout»-a ili psihičkog izgorijevanja medicinskog osoblja. Radi se o kumulativnoj prezasićenosti duše ljudi koji u svom poslu svakodnevno liječe bolesnike oboljele od «teških» bolesti i koja dovodi do kroničnog osjećaja psihičkog umora koji nije moguće ukloniti na «obične» načine. | ||
ZANIMLJIVOSTI DREVNE KINESKE MEDICINE | ||
Pritisak otklanja bol | ||
Korijeni drevne kineske medicine u dalekoj su prošlosti. Ona je sjedinjavala u sebi tisućljetno iskustvo i znanje naroda s kineskom filozofijom. | ||
PSIHOLOGIJA | ||
SMIJEHOM DO ZDRAVLJA I SREĆE | ||
Dan bez smijeha izgubljen je dan. | ||
TJELESNA AKTIVNOST | ||
MOŽEŠ AKO MISLIŠ DA MOŽEŠ | ||
Jače, brže, više | ||
Ljekovito bilje | ||
Alge, lišajevi, gljive… | ||
U sklopu pokreta za povratak prirodi i hrani koja neće sadržavati štetne tvari,
od kojih je korist samo prividna, veća važnost pridaje se i korištenju ljekovitog
bilja. A današnja upotreba bilja temelji se na spoznajama prirodoslovnih znanosti
i dio je prirodoslovno usmjerene medicine. | ||
ODRŽAVANJE ZDRAVLJA KRETANJEM | ||
TIJELO POZNA SVOJE GRANICE | ||
Većini ljudi godišnji odmor služi za odmor. Jednom dijelu ljudi to je vrijeme umora. Nerazmjer između duševnih i tjelesnih opterećenja za vrijeme radne godine mijenja se za vrijeme godišnjih odmora najčešće duševnim i tjelesnim opuštanjima, preopterećenjima hranom, pićima i opijatima. U odnosu na tipičan radni dan, vrijeme ustajanja i lijeganja pomiče se za nekoliko sati. Povećavaju se unosi suvišnih masnoća, alkohola i svega onoga što svi dobro znamo kao štetno po zdravlje. Opuštamo organizam i mijenjamo radni bioritam u neradni. | ||