HRANA I ALERGIJE

ALERGENI - SVUDA OKO NAS

Alergija na hranu ili imunološka preosjetljivost promijenjena je, bolesna reakcija organizma, a nastaje nakon ponovljene konzumacije neke hrane koja je za većinu ljudi sasvim bezopasna.

Hrana kao alergen jesu bjelančevine velike molekule, relativno otporne na enzimatsku razgradnju.  

Pojava alergijskih bolesti u porastu je i najvjerojatnije je potencirana vanjskim faktorima.

Prevlast alergijskih bolesti na hranu u djece bila je oko 1,8%, a novi podaci govore da je u porastu čak na 5%-7%.

U odabranim grupama, kao što su djeca s ekcemom, prevalencija se penje čak na 25%. U odraslih je znano niža, svega 0,2%. Dvadeset posto djece koja su senzibilizirana na hranu dobije kliničke simptome u prve tri godine života.

Najčešće se u ranoj dječjoj dobi javljaju crijevni simptomi, no alergija na hranu može se različito manifestirati, neovisno o životnoj dobi u kojoj nastaje:

- po koži: koprivnjača-urtikacija, angioedemi, osipi, svrbež, ekcem;

- u dišnom sustavu: upale uha, rinitisi, laringitisi, bronhalna astma;

- u probavnom traktu: mučnine, povraćanje, proljevi, bolovi u crijevima;

- anafilaktički šok.

BROJNI UZROCI ALERGIJA

Hrana kao alergen različito je zastupljena s obzirom na dob i nije jasno zašto neka hrana češće od drugih izaziva alergiju.

Do treće godine života najčešća su hrana kao alergeni: mlijeko, jaje, soja, pšenica, kikiriki, citrično voće, a kasnije, od četvrte godine nadalje, prevladavaju: bjelanjak jajeta, soja, rajčica, citrično voće, lješnjak, pšenica, riba, aditivi hrani (boje, konzervansi, antioksidanti).

Pacijenti alergični na peludi, kao i pacijenti koji primaju beta-blokatore, visoko su rizični da razviju alergijsku reakciju na hranu.

Oko 50% djece i odraslih koji su alergični na pelud breze, u vrijeme cvatnje breze mogu osjećati pečenje ili svrbež ždrijela kada jedu sljedeće:

- voće: jabuke, kruške, šljive, breskve, marelice, trešnje, višnje, kivi, kesten,

- povrće: krumpir, mrkvu, celer.

Isto tako, osobe alergične na peludi korova mogu pokazivati alergijsku reakciju na banane, dinje, kruške i mahunarke.

To je tipičan primjer unakrsne reakcije između različitih alergena, ali čiji su dijelovi antigena slični onima iz peludi.

DIJAGNOZA

Dijagnosticirati alergiju na hranu istovremeno je i lako i teško.

Potrebni su:

- detaljna anamneza - podaci o bolesti, osobni i obiteljski,

- pregled pacijenta,

- kožni test (PRICK),

- krvni test (RIST, RAST).

Može se učiniti provokacijski test - dvostruko slijepi pokus, obavlja se sublingvalno samo u bolnici, kao i biopsija sluznice tankog crijeva, kojom se procjenjuje stupanj upalne stanične infiltracije i stupanj eventualno nastale atrofije crijevnih resica.

Najvrednija je, ali i najteža, eliminacijska dijeta, s postepenim uvođenjem jedne po jedne vrste hrane, u kuhanom, pečenom i sirovom stanju.

U posljednje vrijeme je popularna, ali su joj rezultati još oskudni i metoda analize kose.

LIJEČENJE

1. Spriječiti kontakt s alergenom

Nakon otkrivanja inkriminiranog alergena, neophodno je uvesti restriktivnu dijetu.

Ona se sastoji u strogoj eliminaciji alergena hrane iz prehrane. Lako se obavlja ako se radi o hrani koja nije svakodnevna namirnica, ali znatno teže ako je alergen, naprimjer mlijeko, pšenica i drugo. Važno je znati da svaka restriktivna dijeta mora biti individualno određena.

Tada je neophodno dati zamjenske namirnice. Međutim, ne smijemo zaboraviti da takva dijeta može dovesti do jatrogene malnutricije - zato se uvijek mora izabrati zamjena u ishrani, npr. mlijeko s kalcijem i slično.

Dijeta obično traje od 6 mjeseci do 2 godine. To je najsigurniji način liječenja. Pacijentima se olakšava odabir prehrana tako da ih se upućuje na upotrebu "Kuharice za alergičare" autora dr. Ingeborg Schindler i sur.

2. Farmakološka terapija

Ponekad, uz spomenuto, moramo uvesti lijekove koji će omogućiti da pacijent kvalitetno živi.

Radi li se o smetnjama probavnog trakta, tada je Gastrofrenal ili Nalcrom lijek izbora - daje se pola sata prije obroka. Za druge smetnje izazvane alergijom na hranu upotrebljavaju se antihistaminici (Zyrtec, Claritin - Flonidan, Dihalar i dr.), a samo u pojedinim slučajevima dodaju se kortikosteroidi.  

KAKO SPRIJEČITI ALERGIJE?

Kliničke manifestacije alergijskih bolesti najčešće se javljaju tijekom prve godine života. Postavlja se pitanje: kada najranije ustanoviti prisutnost alergijske sklonosti, kako bi se što prije počele uspješne profilaktičke mjere? Danas nam je jasno da su kandidati za prevenciju upravo novorođenčad s visokim rizikom za alergiju. Naime, novorođenče čija je serumska koncentracija IgE iznad 1 sd ima deseterostruko veći rizik da oboli od alergije već u prve dvije godine života.

Dijete, dakle, već kao novorođenče može imati dovoljno IgE na određeni alergen i samo je pitanje vremena kada će se alergija javiti.

Alergijska reakcija neće se manifestirati u svih članova obitelji koji nasljeđuju sklonost alergiji i predaju je sljedećim generacijama. U nekim obiteljima bude bolesna baka i tek onda unuče. Ni sva djeca istih roditelja ne moraju oboljeti. Dijete nasljeđuje po jedan kromosom od majke i oca. Hoće li naslijediti onaj kromosom koji nosi sklonost alergiji, ovisi o prirodnoj selekciji.

U svakoj je populaciji atopičara 5% - 10%. Prvi razlog što se sve ranije i sve češće manifestiraju alergije jest u tome što se maloj djeci iz obitelji koje su sklone alergiji prerano nude bjelančevine životinjskog porijekla, umjesto da se s uvođenjem svake nove hrane kasni po nekoliko mjeseci, kako bi djetetov probavni sustav "dozrio". Zatim, već u ranoj dojenačkoj dobi djeci se u hrani i sokovima nude različiti konzervansi, aditivi i umjetne boje, što sve pridonosi pojačanoj i ubrzanoj manifestaciji alergija. Koža reagira prva i možda najčešće. Ako se čeka, s vremenom će dijete postati alergično na sve veći broj alergena i bit će sve teže pronaći pravi uzrok. Ako roditelji previde što se zbiva na djetetovoj koži, čak u 60% djece do treće godine razvit će se bronhalna astma. Greška koju roditelji čine jest korištenje raznih masti, koje će i djelovati tjedan ili dva, ali se smetnje opet ponavljaju. Čarobne masti, čarobne tvari ili nešto treće ne postoje.

Djeca s visokim rizikom u nastanku alergije ona su čiji roditelji boluju od nekog oblika alergije. Zato se preporuča majci da posljednja tri mjeseca trudnoće, kao i tijekom dojenja, ne jede alergogenu hranu (kikiriki, jaje, mlijeko), a za njezino dijete daju se upute o ishrani:

- dojenje najmanje 6 mjeseci,

- u protivnom, prijeći odmah na jako hidrolizirane vrste mlijeka (Pepti-Junior, Nutramigen, Pregomin, Neocate), jer su enzimatski određene, lakše se probavljaju i manje su alergogene,

- odgoditi uvođenje namirnica u jelovnik djeteta:

• tek se između šestog i dvanaestog mjeseca uvode: povrće, riža, meso, voće,

• između dvanaestog i osamnaestog mjeseca uvesti: mlijeko, pšenicu, kukuruz, citruse, soju,

• tek nakon 24 mjeseca - jaje,

• s navršenom trećom godinom dijete, ako nije alergično, može jesti ribu i hranu s kikirikijem.

Proteini hrane prenose se iz majke (i mlijekom) u dijete pa se, ako je potrebno, savjetuje majci da i ona uvede eliminacijsku dijetu.  

PROGNOZA

Prognoza alergije na hranu nije uvijek jednostavna. To je individualna alergijska reakcija, pa je i prognoza specifično različita. Uopćeno govoreći, možemo kazati da su mlađa djeca češće alergična na hranu, a što više odrastaju, alergija na hranu je manje zastupljena. Međutim, i brojni odrasli alergični su na razne namirnice i mogu reagirati promjenama na koži, probavnom i dišnom sustavu. Potvrđeno je pravilo da ako se hrana za koju je dokazano da izaziva alergiju u nekog pacijenta, ne daje tijekom 6 mjeseci do dvije godine, tada postoji velika vjerojatnost da će nakon tog vremena pacijent tolerirati-podnositi tu istu hranu bez tegoba.