PREHRANA, KOLESTEROL I MASNE KISELINE  

  

NEZDRAVE I ZDRAVE MASTI

  
  

U prehrani pučanstva masti predstavljaju bogat izvor energije, bitne za održavanje fizioloških funkcija i tjelesne aktivnosti. Masti osiguravaju oko 40% ukupne energije u prehrani našeg pučanstva. Masti koje unosimo u organizam preko namirnica uglavnom su mješavina triju vrsta masnih kiselina: zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih.  

  

ZASIĆENE MASNE KISELINE

  

Zasićene masne kiseline (laurinska, miristinska i palmitinska), kao i transmasne kiseline, utječu na povišenje razine kolesterola u krvi. Te kiseline nemaju dvostrukih (nezasićenih) veza u lancu. Namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama utječu na povećanje razine kolesterola u plazmi, a to povećanje rezultat je povećanja koncentracije LDL i HDL kolesterola.

Keys je u svojim istraživanjima utvrdio da se za svaki postotak ukupne energije dobivene iz zasićenih masnih kiselina, podiže vrijednost kolesterola u krvi za 2.7 mg/dL. Učinak zasićenih masnih kiselina na povišenje kolesterola u krvi u principu je dvostruko izraženiji u odnosu na učinak višestruko nezasićenih masnih kiselina na sniženje kolesterola.

Povećan unos masnoća bogatih zasićenim masnim kiselinama dovodi do povećane koncentracije kolesterola u plazmi. Međutim, neke zasićene masne kiseline nemaju taj učinak. Zasićene masne kiseline kratkog lanca i stearinska masna kiselina imaju vrlo malen učinak na koncentraciju kolesterola u plazmi. Međutim, laurinska, miristinska i palmitinska kiselina izrazitije utječu na povišenje koncentracije kolesterola u plazmi, a od spomenutih najviše miristinska.  

  
  

JEDNOSTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE

  

Biljne i životinjske masti izvor su jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Te masne kiseline mogu imati zaštitni učinak u prevenciji bolesti srca i krvnih žila te inzulin neovisnog dijabetesa.

U novijim istraživanjima dokazano je da zamjena zasićenih masnih kiselina u prehrani jednostruko nezasićenim masnim kiselinama može pridonijeti smanjenju ukupnog i LDL kolesterola u krvi.

Također, potrebno je imati na umu da, bez obzira na izvor (životinjske ili biljne), masnoće u prehrani pridonose povišenju tjelesne težine.

  
  
VIŠESTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE
  

OMEGA-6 (linolna kiselina)

Prehrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama, naročito omega-6 masnim kiselinama (linolna) pridonosi snižavanju ukupnog i LDL kolesterola u krvi. Zapaženo je da visok unos višestruko nezasićenih masnih kiselina može pridonijeti sniženju HDL-a, koji imaju zaštitnu ulogu u prevenciji nastanka srčanih bolesti.

U prehrani pučanstva zapadne Europe omjer zastupljenosti omega-6 i omega-3 masnih kiselina iznosi 10:1. Omega-3 i omega-9 masne kiseline iz maslinovog ulja imaju posebno blagotvorno djelovanje.

  

OMEGA-3 (alfa linolenska kiselina)

U posljednje vrijeme došlo se do novih saznanja o ulozi omega-3 masnih kiselina u metaboličkim procesima. Danas se zna da su neophodne za rast i razvoj. Međutim, i dalje se istražuje koje su optimalne dnevne količine u prehrani.

Njihov učinak na zdravstveno stanje bio je predmet niza ispitivanja pa je tako dokazana njihova zaštitna uloga u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, povišenog krvnog tlaka, nekih upalnih i imunih poremećaja, poput reumatidnog artritisa i psorijaze. U mnogim istraživanjima potvrdilo se da unos omega-3 nezasićenih masnih kiselina (iz riba ili ribljih ulja) pridonosi smanjenju koncentracije triglicerida u krvi. S obzirom na to da su učinci omega-3 nezasićenih masnih kiselina na krvni tlak i zdravstveno stanje dijabetičara nedovoljno istraženi, smatra se da upotreba suplemenata iz ribljih ulja nije preporučljiva, zbog povećane sklonosti krvarenjima, kao i zbog intoksikacije vitamina A i D. Iz tog razloga preporuča se konzumacija plave ribe, koja sadrži omega-3 nezasićene masne kiseline (tuna, sitna plava riba), jednom ili više puta tjedno. Osim omega-3 masnih kiselina, konzumacija sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma za visokokvalitetnim bjelančevinama, kalcijem i fosforom.

  
  

ZAMJENE ZA MASTI

  

U uporabi su preparati koji služe kao zamjene za dodatne masti na tržištu i u komercijalne svrhe koriste se već niz godina. To su preparati na bazi alga, guar gume, gela proizvedenog na bazi celuloze i sl. Osim navedenih preparata, postoje i sintetičke zamjene za masti, npr. preparati na bazi biljnih sterola. Za sterol - sitostanol poznato je da ima povoljan učinak na sniženje kolesterola, a koristi se u proizvodnji margarina.

  
  

KOLESTEROL

  

U svakoj živoj stanici ljudi i životinja prisutan je kolesterol, koji je esencijalni metabolit. Sastavni je dio stanične membrane i nijelina, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, prekusor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti te vitamina topivih u mastima, kao i za sintezu vitamina D.

Kolesterol nije esencijalna prehrambena tvar zbog toga što ga organizam može sam sintetizirati u potrebnim količinama. Smatra se da je svega oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, dok se oko 80% kolesterola sintetizira u organizmu. Dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom, regulira se njegova sinteza u organizmu.

Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose u organizam, mogu utjecati na sintezu kolesterola u tijelu. Količine kolesterola u organizmu ne ovise samo o njegovu unosu hranom i sintezi u organizmu, već i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju. Ovisno o unesenoj količini kolesterola, on se apsorbira u rasponu od 25-75%. Većina osoba koje dnevno unesu oko 400 mg kolesterola, apsorbira oko 55% kolesterola.  

  

Sadržaj kolesterola u 100 g nekih namirnica

Namirnice Kolesterol/100 g
mlijeko kravlje, punomasno 14
vrhnje tučeno, 30% masti     111
Cheddar 105
gouda punomasni  105
maslac 225
jetra pileća  500
jetra goveđa  270
jetra svinjska   260
mozak teleći ili janjeći 2200
jetrena pašteta 150
hamburger od goveđeg mesa 6
kobasice, prosjek  96
pile, crno meso 110
hobotnica 170
hlap 200
škampi 200
kamenice 200
jaje kokošje  520
teletina, srednje masna, bez kosti 68
svinjetina, srednje masna, bez kosti 60
janjetina, srednje masna, bez kosti 71
govedina, srednje masna, bez kosti 68

 

Izvor podataka: HZZJZ.  

 

Doc. dr. sc. Antoniette Kaić-Rak, dr. med.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.