PREHRANA, KOLESTEROL I MASNE KISELINE  

NEZDRAVE I ZDRAVE MASTI

U prehrani pučanstva masti predstavljaju bogat izvor energije, bitne za održavanje fizioloških funkcija i tjelesne aktivnosti. Masti osiguravaju oko 40% ukupne energije u prehrani našeg pučanstva. Masti koje unosimo u organizam preko namirnica uglavnom su mješavina triju vrsta masnih kiselina: zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih.  

ZASIĆENE MASNE KISELINE

Zasićene masne kiseline (laurinska, miristinska i palmitinska), kao i transmasne kiseline, utječu na povišenje razine kolesterola u krvi. Te kiseline nemaju dvostrukih (nezasićenih) veza u lancu. Namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama utječu na povećanje razine kolesterola u plazmi, a to povećanje rezultat je povećanja koncentracije LDL i HDL kolesterola.

Keys je u svojim istraživanjima utvrdio da se za svaki postotak ukupne energije dobivene iz zasićenih masnih kiselina, podiže vrijednost kolesterola u krvi za 2.7 mg/dL. Učinak zasićenih masnih kiselina na povišenje kolesterola u krvi u principu je dvostruko izraženiji u odnosu na učinak višestruko nezasićenih masnih kiselina na sniženje kolesterola.

Povećan unos masnoća bogatih zasićenim masnim kiselinama dovodi do povećane koncentracije kolesterola u plazmi. Međutim, neke zasićene masne kiseline nemaju taj učinak. Zasićene masne kiseline kratkog lanca i stearinska masna kiselina imaju vrlo malen učinak na koncentraciju kolesterola u plazmi. Međutim, laurinska, miristinska i palmitinska kiselina izrazitije utječu na povišenje koncentracije kolesterola u plazmi, a od spomenutih najviše miristinska.  

JEDNOSTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE

Biljne i životinjske masti izvor su jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Te masne kiseline mogu imati zaštitni učinak u prevenciji bolesti srca i krvnih žila te inzulin neovisnog dijabetesa.

U novijim istraživanjima dokazano je da zamjena zasićenih masnih kiselina u prehrani jednostruko nezasićenim masnim kiselinama može pridonijeti smanjenju ukupnog i LDL kolesterola u krvi.

Također, potrebno je imati na umu da, bez obzira na izvor (životinjske ili biljne), masnoće u prehrani pridonose povišenju tjelesne težine.

OMEGA-6 (linolna kiselina)

Prehrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama, naročito omega-6 masnim kiselinama (linolna) pridonosi snižavanju ukupnog i LDL kolesterola u krvi. Zapaženo je da visok unos višestruko nezasićenih masnih kiselina može pridonijeti sniženju HDL-a, koji imaju zaštitnu ulogu u prevenciji nastanka srčanih bolesti.

U prehrani pučanstva zapadne Europe omjer zastupljenosti omega-6 i omega-3 masnih kiselina iznosi 10:1. Omega-3 i omega-9 masne kiseline iz maslinovog ulja imaju posebno blagotvorno djelovanje.

OMEGA-3 (alfa linolenska kiselina)

U posljednje vrijeme došlo se do novih saznanja o ulozi omega-3 masnih kiselina u metaboličkim procesima. Danas se zna da su neophodne za rast i razvoj. Međutim, i dalje se istražuje koje su optimalne dnevne količine u prehrani.

Njihov učinak na zdravstveno stanje bio je predmet niza ispitivanja pa je tako dokazana njihova zaštitna uloga u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, povišenog krvnog tlaka, nekih upalnih i imunih poremećaja, poput reumatidnog artritisa i psorijaze. U mnogim istraživanjima potvrdilo se da unos omega-3 nezasićenih masnih kiselina (iz riba ili ribljih ulja) pridonosi smanjenju koncentracije triglicerida u krvi. S obzirom na to da su učinci omega-3 nezasićenih masnih kiselina na krvni tlak i zdravstveno stanje dijabetičara nedovoljno istraženi, smatra se da upotreba suplemenata iz ribljih ulja nije preporučljiva, zbog povećane sklonosti krvarenjima, kao i zbog intoksikacije vitamina A i D. Iz tog razloga preporuča se konzumacija plave ribe, koja sadrži omega-3 nezasićene masne kiseline (tuna, sitna plava riba), jednom ili više puta tjedno. Osim omega-3 masnih kiselina, konzumacija sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma za visokokvalitetnim bjelančevinama, kalcijem i fosforom.

ZAMJENE ZA MASTI

U uporabi su preparati koji služe kao zamjene za dodatne masti na tržištu i u komercijalne svrhe koriste se već niz godina. To su preparati na bazi alga, guar gume, gela proizvedenog na bazi celuloze i sl. Osim navedenih preparata, postoje i sintetičke zamjene za masti, npr. preparati na bazi biljnih sterola. Za sterol - sitostanol poznato je da ima povoljan učinak na sniženje kolesterola, a koristi se u proizvodnji margarina.

KOLESTEROL

U svakoj živoj stanici ljudi i životinja prisutan je kolesterol, koji je esencijalni metabolit. Sastavni je dio stanične membrane i nijelina, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, prekusor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti te vitamina topivih u mastima, kao i za sintezu vitamina D.

Kolesterol nije esencijalna prehrambena tvar zbog toga što ga organizam može sam sintetizirati u potrebnim količinama. Smatra se da je svega oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, dok se oko 80% kolesterola sintetizira u organizmu. Dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom, regulira se njegova sinteza u organizmu.

Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose u organizam, mogu utjecati na sintezu kolesterola u tijelu. Količine kolesterola u organizmu ne ovise samo o njegovu unosu hranom i sintezi u organizmu, već i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju. Ovisno o unesenoj količini kolesterola, on se apsorbira u rasponu od 25-75%. Većina osoba koje dnevno unesu oko 400 mg kolesterola, apsorbira oko 55% kolesterola.