DOWNLOAD      .pdf    1.55 Mb

ZDRAVA PREHRANA NEZAOBILAZNA ZA ZDRAV ŽIVOT

Većina ljudi danas zna da je zdrava prehrana vrlo važna za zdrav život. Većina zna da griješi kad "podgrijava" "nezdrave" prehrambene navike.

Veliko je pitanje da li većina zna dovoljno o tome što je zdrava prehrana, a što nezdrava, da li to znaju svi oni koji ne odlučuju samo o vlastitoj prehrani, već i onoj drugih osoba, najbližih ili širokog kruga korisnika.

Nažalost, zdrava prehrana je u svjetskim razmjerima (a i domaćim) problem osobne ili kolektivne kupovne moći.

Svjetska zdravstvena organizacija posvećuje tom problemu opću i posebnu pozornost. Zdravijem životu posvećuje jedan od ciljeva u programu "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću". Zdrava prehrana nije jedini, ali je primjereno naglašen element tog cilja.

11. CILJ - ZDRAVIJI ŽIVOT

Do 2015. ljudi svih društvenih slojeva trebaju usvojiti zdravije oblike života

Pobliže:

1.  zdravije ponašanje značajno povećati u područjima: prehrane, fizičke aktivnosti i seksualnosti;

2. treba postići povećanje ponude, pristupačnosti i dostupnosti sigurne i zdrave hrane.  

CILJ SE MOŽE POSTIĆI AKO:

• javna politika stavi zdravlje u središte ljudskog razvitka i olakša zdrav izbor;

• ljudi budu osposobljeni da razviju i primijene vlastite mogućnosti za život koji će biti socijalno, ekonomski i mentalno ispunjen;

• načela higijene prehrane budu primijenjena na sve dijelove prehrambenog lanca te svi odgovarajući sektori podijele odgovornost za njihovu primjenu;

• budu primijenjeni propisi smanjivanja mikrobiološkog i kemijskog zagađenja namirnica te budu poštivani međunarodni standardi za stočarstvo i higijenu namirnica životinjskog podrijetla;

• bude unaprijeđena ravnoteža u prehrani, a nedostaci vitamina ili minerala (npr. vitamin A i željezo) budu otklonjeni, tako da se poveća ponuda, pristup i uzimanje integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća te tako da se smanji uzimanje vrlo masnih namirnica;

• primjenom svjetske strategije jodiranja soli nedostatak joda bude uklonjen kao javnozdravstveni problem u svim zemljama;

• budu primijenjene porezna, poljoprivredna i opća gospodarstvena politika koje će poticati zdraviju prehranu;

• politika planiranja razvoja naselja i gradova te transporta budu poticale rekreaciju i pojačanu fizičku aktivnost;

• cijelo žiteljstvo dosegne informacije o sigurnijim seksualnim odnosima;

• budu osigurani učinkoviti izvori sredstava i infrastruktura, odnosno odgovarajuće obrazovanje i informiranje, koji će postojeća znanja učiniti bolje poznatim.

Zavod za javno zdravstvo sve godine posvećuje veliku pozornost razvoju metode i postupaka nadzora nad higijenskom ispravnošću javne prehrane, ali povrh toga jedan je od prvih koji razvija i nadzor nad prehrambenom vrijednosti obroka javne prehrane.

Ipak, da li je stanje javne prehrambene ponude zadovoljavajuće? Higijenska situacija vjerojatno je svaki dan sve bolja, ali što je s onom još važnijom - vrijednosnom?

Što i kako jedu naša djeca i mladi? Ne raste li korištenje "brze hrane" brže nego što smo očekivali? Ako bacimo pogled na ono što naši malci kupuju i konzumiraju za vrijeme školskih odmora (u obližnjim općim trgovinama ili preko noći izniklim kioscima sumnjive ponude) trebali bismo uočiti: masno, slano, slatko ...! Zar stvarno nemamo novaca za kontroliranu (a možda i jeftiniju) prehranu najmlađih?!

Da li je došlo vrijeme da naši malci dobiju u osnovnoj školi predmet "Zdravi život" pa da preuzmu odgovornost sami za sebe, onako kako mnogi preuzimaju za (mnogo apstraktniju) ekologiju?

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Svečana akademija u povodu 100 godina Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka održana je 7. travnja 2000. godine, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, u 11 sati. Imala je svečani i "radni" dio, u kojem su svi uzvanici imali priliku uživati u ukusno pripremljenom domjenku. Prisutno je bilo gotovo 400 uzvanika. Glazbeni dio akademije ispunili su glazbeni zbor Hrvatskog liječničkog zbora, Podružnica Rijeka te solisti i gudači Glazbene škole "Ivan Matetić Ronjgov" iz Rijeke. U nizu uvaženih gostiju, posebno istaknuti bili su pomoćnik ministra zdravstva dr. Ante Barbir, župan Primorsko-goranske županije g. Milivoj Brozina sa suradnicima, gradonačelnik grada Rijeke mr. Vojko Obersnel sa suradnicima, monsinjor Ivoslav Linić, predstavnik Petog zbornog područja Hrvatske vojske bojnik dr. Avelino Bantić, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja g. Andrija Randić, predstavnica Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. ALeksandra Frković, predstavnik Hrvatske liječničke komore doc. dr. Darko Manestar, ravnatelj Udruge zdravstva g. Milo Klepo, predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Mate Ljubičić, dekan Medicinskog fakulteta Rijeka prof. dr. Stipo Jonjić sa suradnicima, zastupnici Hrvatskog državnog sabora i skupštine Primorsko-goranske županije, gradonačelnici i načelnici gradova i općina Primorsko-goranske županije, ravnatelji zavoda za javno zdravstvo i njihovi suradnici, ravnatelji zdravstvenih ustanova sa suradnicima, predstavnici Sveučilišta i Veleučilišta, umirovljenici, zaposlenici i poslovni partneri. U službenom dijelu akademije uzvanicima se obratio ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Rijeka prof. dr. sc. Anto Jonjić, koji je govorio o važnosti obljetnice i ulozi koju je Zavod na ovome području imao za razvoj preventivne misli. U drugome dijelu doc. dr. sc. Vjekoslav Bakašun kratko nas je proveo kroz povijest Zavoda i prezentirao Monografiju Zavoda.

STARENJE I PREHRANA

Većina zemalja očekuje znatno napredovanje u životu starijih ljudi i očekivano trajanje života danas je duže nego prije. U čemu je tajna dugovječnosti? Kako možemo ne samo postići dulji život, nego i održavati optimalno zdravlje kroz godine i za vrijeme starosti?

HRANA I FIZIČKA AKTIVNOST

Da bismo održali tijelo u dobru zdravlju, u normalnim aktivnostima ili pri pojačanoj fizičkoj aktivnosti, potrebno je osigurati iste prehrambene tvari. Kada vježbamo umjereno, ali redovito, nema potrebe radikalno mijenjati prehranu. Treba naučiti procijeniti da ravnoteža prehrambenih tvari koju trebamo može biti različita za one koji se uopće ne bave fizičkom aktivnošću.

PREHRANA ŠKOLSKE DJECE

Dobro uravnotežena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogućava normalan rast i razvoj djece.

PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA I PRAVILNA PREHRANA

Današnji način života uvjetovan je demografskim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Neke su od karakteristika: starenje populacije, povećanje broja malih obitelji, a sve veći broj zaposlenih žena.

PREHRANA, KOLESTEROL I MASNE KISELINE

U prehrani pučanstva masti predstavljaju bogat izvor energije, bitne za održavanje fizioloških funkcija i tjelesne aktivnosti. Masti osiguravaju oko 40% ukupne energije u prehrani našeg pučanstva. Masti koje unosimo u organizam preko namirnica uglavnom su mješavina triju vrsta masnih kiselina: zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih.

ŽGARAVICA

Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma u bolestima probavnih organa, posebice gornjega dijela (jednjak, želudac i dvanaesnik). Riječ dolazi od grčke riječi pyrosis, što u prijevodu znači vatra ili oganj. Sam simptom vrlo je neugodan i rijetki od nas nisu ga osjetili kao pečenje u želucu ili iza grudne kosti, a ponekad se osjeća i u grlu i ustima. Češće se javljaju kod sagibanja i u ležećem položaju, a učestalija je kod debljih osoba i trudnica.

MINERALNE VODE PROTIV GASTRITISA I ULKUSNE BOLESTI

Svakako su kronični gastritis i ulkusna bolest, naime čir dvanaesnika i rjeđe želuca, najčešće želučane bolesti. Sve je češći i prijelaz kiselog želučanog sadržaja u jednjak. Te tri bolesti izazivaju velike tegobe: žgaravicu, bolove, pa i komplikacije poput krvarenja, slabokrvnosti, po život opasno pucanje čira, kadšto i prijelaz u rak.

KONZERVIRANJE HRANE ZRAČENJEM

Bez određenih tehnoloških mjera, svaka se živežna namirnica kvari. U vrijeme napoleonskih ratova prvi se put ukazala potreba za proizvodnjom konzervirane hrane za veliku francusku vojsku, koja se osvajački kretala cijelom Europom. To je prvi uspio Appert, 1804. Sada se u gusto napučenim velikim gradovima i zemljama u razvoju još više ukazuje potreba za osiguranjem zdrave hrane i zaliha dugotrajućih zdravih sirovih živežnih namirnica. To se može postići njihovim konzerviranjem.

KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA

Od davnine ljudi upotrebljavaju gljive za svakodnevnu hranu, a neke od njih i za gurmanske poslastice. Međutim, odavno su iskusili da neke gljive mogu biti i otrovne. Najstariji pismeni podatak potječe iz V. stoljeća p.n.e., od grčkog pjesnika Euripida, koji je opisao smrt žene i troje djece nakon konzumiranja gljiva.

Kako odabrati "pravu" dijetu za mršavljenje?

Jedna je od vjerojatno najtežih odluka za ljude s viškom kilograma kada početi s dijetom, pa to onda obično izgleda ovako: "od sutra ili od ponedjeljka idem na dijetu". Kada se konačno odlučimo započeti, tada nam se teško, u moru raznovrsnih dijeta, odlučiti za onu pravu, koja će u najkraćem mogućem vremenu donijeti najviše rezultata, tj. gubitka kilograma.

HRANA I ALERGIJE

Alergija na hranu ili imunološka preosjetljivost promijenjena je, bolesna reakcija organizma, a nastaje nakon ponovljene konzumacije neke hrane koja je za većinu ljudi sasvim bezopasna. Hrana kao alergen jesu bjelančevine velike molekule, relativno otporne na enzimatsku razgradnju.

PREHRANA I VID

Kad bi čovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, čiji bi gubitak najteže podnio? Za većinu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne možemo ni zamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

ZDRAVLJE ZUBA

Pred gotovo pola stoljeća pojavljuje se u našim trgovinama nov proizvod - GUMA ZA ŽVAKANJE - koji nevjerojatnom brzinom i moći osvaja svako dijete. Istovremeno, roditelji pokazuju određenu odbojnost i negativan stav prema uporabi djeci toliko drage poslastice, koja tijekom žvakanja gubi svoj okus i miris, ali nikada ne smanjuje masu, što bi zapravo značilo da ju se ne može pojesti.

Genetski izmijenjene namirnice

Povećana potrošnja hrane, izazvana velikim porastom broja stanovnika na Zemlji, prisiljava čovječanstvo na veću proizvodnju namirnica. U svijetu se ulažu ogromni napori na unapređenju poljoprivredne proizvodnje i primjeni najsuvremenijih metoda u uzgoju poljoprivrednih kultura i modernih tehnoloških rješenja u proizvodnji namirnica. Posebno značajnu ulogu u tome ima biotehnologija, koju definiramo kao korištenje bioloških procesa u proizvodnji namirnica.

GENETIKA

Ricchard Dawkins, u knjizi "Sebični gen", piše: "Iznosim tvrdnju da smo, jednako kao i sve ostale životinje, samo strojevi koje određuju naši geni. Naši su geni, poput uspješnih gangstera iz Chicaga, uspjeli u nekim slučajevima i po više milijuna godina preživjeti u izrazito natjecateljskom svijetu. To nam daje pravo očekivati od naših gena određena svojstva.

RAZGOVOR S GOSPOĐOM MARIJOM HACK

TROVANJE ALKOHOLOM

Alkoholizam je karakteriziran poremećenim ponašanjem koje uključuje potrebu za alkoholom i slabiju kontrolu pijenja uz razvoj ovisnosti. Za razliku od alkoholizma, koji se definira kao zaseban poremećaj, odnosno bolest, umjereno, kontrolirano pijenje alkoholnih pića socijalno je prihvatljiv oblik ponašanja.

Uz 31. svibnja - Svjetski dan nepušača

Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila Međunarodnim danom nepušenja i pozvala sve pušače da se toga dana uzdrže od pušenja. Najbolje bi bilo da im to bude početak odvikavanja i trajne apstinencije. Samo su neki pušači na taj dan odriču svoje omiljene cigarete, a najviše ih se na apel SZO i ne osvrće.

ZAKONSKO RJEŠAVANJE UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (NN, 128/99.) donesen je, o čemu smo već afirmativno pisali u NZL-u. Učinak toga je preventivnog akta iznad očekivanog. Međutim, to ne znači da se primjenjuju bez teškoća. Ubrzo je ranjen jer mu je otkriven diskutabilni nedostatak na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a na jedno slabo mjesto (gotovo rupu) ukazivano je neuspješno još u postupku donošenja.