PREHRANA ŠKOLSKE DJECE

  

ZAJUTRAK - ENERGETSKA REZERVA  

  
  

Dobro uravnotežena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogućava normalan rast i razvoj djece.  

  

Prehrana ima vrlo značajnu ulogu i utjecaj na zdravlje tijekom cijelog života svakog pojedinca. Ljudskom su tijelu potrebni određeni hranjivi sastojci ako ga se želi održati u dobru stanju. Tako se održava njegova učinkovitost i aktivnost, osigurava se visoka energetska razina i otpornost na bolesti, a djeci predškolskog i školskog uzrasta pravilan rast i razvoj.

Kada govorimo o prehrani djece školske dobi, kažemo da ona mora biti pravilna i uravnotežena, ali što to zapravo znači? Hrana koju jedemo mora biti u ravnoteži s tjelesnim potrebama za različitim hranjivim tvarima, odnosno naša prehrana mora sadržavati dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala.

PIRAMIDA ZDRAVE I PRAVILNE PREHRANE

Prehrana se mora zasnivati na piramidi prehrane.

Temelj svakodnevne prehrane čine proizvodi od žitarica, uključujući rižu (smeđu i bijelu), zob (zobene pahuljice), tjesteninu i kruh koji su izvrstan izvor vlakana i B-vitamina. Najbolje je jesti crni ili integralni kruh jer je on najbogatiji vlaknima. Vrlo vrijedne namirnice su i mahunarke poput leće, graha, boba i graška. Svakodnevno treba jesti puno povrća, naročito zelenog lisnatog poput špinata, blitve, te svježeg voća. Te su namirnice bogat izvor vitamina i minerala te biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti.

Treću stepenicu piramide pravilne prehrane čine mliječni proizvodi (jogurt, obrano mlijeko, svježi sir), krto meso, perad, riba i jaja.

Sve su to namirnice bogate bjelančevinama koje su osnovna prehrambena tvar za izgradnju stanica, proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija, koji ne samo da utječe na rast i razvoj, nego povećava punoću kostiju i štiti od osteoporoze u zrelijoj dobi.

Na samom su vrhu piramide namirnice koje sadrže visok postotak masti, šećer i sol, koje treba uzimati u malim količinama.  

  
  
NEPRAVILNE PREHRAMBENE NAVIKE  
  

Djeca školske dobi trebaju imati pet obroka dnevno. Obroke treba uzimati u pravilnim vremenskim intervalima. Međutim, treba naglasiti da su prehrambene navike naših školaraca u pogledu raspodjele obroka tijekom dana potpuno nepravilne. Većina djece ne jede ništa za zajutrak, te odlaze ujutro u školu bez energetske rezerve. U školi su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu.

Treba naglasiti da je ne samo važno, nego upravo presudno da djeca ujutro uzmu biološki punovrijedan zajutrak.

Posebno značenje ima školski obrok - marenda koji treba biti sastavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a niže energije. Nažalost u praksi je suprotno. Za marendu se obično konzumiraju slatkiši, čips, gazirana pića te različite vrste "brze" hrane (hot-dog, hamburger i sl.), koja je minimalne prehrambene vrijednosti, s visokim sadržajem masti i koncentriranih ugljikohidrata i kao takva nije preporučljiva za školski obrok.

Rezultati sistematskih pregleda učenika osnovnih i srednjih škola te ocjena stanja uhranjenosti ukazuju da oko 10% učenika i 7,8% učenica ima tjelesnu težinu u odnosu na visinu iznad 90 centila.

Što je uzrok gojaznosti u toj dobi? Na razvoj gojaznosti djeluje nekoliko čimbenika:

- nepravilna prehrana,

- preskakanje obroka,

- "grickanje" hrane visoke energetske vrijednosti, a niske hranjivosti,

- nasljedni faktori,

- nedovoljna tjelesna aktivnost.

Gojaznost nije samo riziko-faktor u nastanku cijelog niza kroničnih bolesti u kasnijoj dobi (srčane bolesti, povišen krvni tlak, šećerna bolest i sl.) nego predstavlja i važan čimbenik u nastanku poremećaja psihičkog zdravlja, posebno u razdoblju adolescencije. Mlade djevojke tada počinju često s drastičnim dijetama i previše mršave te se postepeno može razviti anoreksia nervoza. To je oboljenje koje zahtjeva liječnički nadzor i psihološku pomoć, ne samo adolescenata nego i cijele obitelji.

Nepravilna prehrana može rezultirati poremećajima i u drugom smjeru. Oko 6,4% učenika i 4% učenica ima težinu u odnosu na visinu manju od 10 centila, a nije rijetka ni anemija zbog nedostatka željeza. Takva djeca slabije su otporna prema infekcijama, zbog bolesti više izostaju iz škole, imaju slabije sposobnosti učenja te postižu slabije rezultate u školskom radu. Željezo je mineral kojeg organizam teško rastvara, posebice ako je biljnog podrijetla. Stoga se mladima u pubertetu preporuča uzimanje namirnica bogatijih željeza kao što su meso, jetra, mahunarke. Djevojčice su češće anemične od dječaka jer mjesečnicom redovito gube krv.  

  

Očigledno je da treba mijenjati prehrambene navike školske djece, ali i njihovih roditelja. Ne treba podcijeniti ni utjecaj škole na oblikovanje djetetove ličnosti i usvajanje navika glede zdravog hranjenja i ponašanja.

  

Mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.