PREHRANA I VID  
   
JESTI ZDRAVO DA BI SE DOBRO VIDJELO  
(Dobar vid prolazi kroz želudac)  
   
  

Kad bi čovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, čiji bi gubitak najteže podnio? Za većinu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne možemo ni zamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

  

Starenjem sposobnost vida slabi, a naše oči postaju "istrošene" i podložne brojnim oštećenjima i bolestima, kao što su glaukom, makularna degeneracija, katarakta, dijabetična retinopatija i dr., koje nam uvelike mogu oduzeti taj dar i umanjiti vrijednost života.  

U mladosti nemamo naviku pretjerano voditi računa o našem zdravlju, o tome što jedemo, koliko se odmaramo, da li održavamo tjelesnu kondiciju i sl. Zato plaćamo danak kad ostarimo.

Ovdje ćemo govoriti samo o načinu prehrane i kako se dobra ili loša hrana koju godinama jedemo može odraziti na zdravlje naših očiju u nekoliko najraširenijih oboljenja oka u starijoj dobi.

Imaju li veze hrana i oči? Imaju, i to velike.

Oči pomažu da nam hrana bolje prija i lakše se probavi. Još prije nego li smo uopće sjeli za stol pojesti slastan ručak, mi "jedemo" našim očima. Prvi utisak o hrani proizlazi iz njenog izgleda. Ni najukusniji obrok neće nas oduševiti ako je prvi pogled na tanjur bio razočaravajući.

Isto tako, zdravlje oka ovisi o onome što smo pojeli kroz cijeli niz godina našeg života. Pravilnom prehranom mogu se neki problemi s očima ublažiti, usporiti, pa čak i izliječiti.

  

Tko se mora najviše čuvati

  

Sve osobe starije dobi (iznad 50 godina), pogotovo one koje su u mladosti "neuredno" živjele, pušači, oni koji već boluju od dijabetesa, ateroskleroze i povišenoga krvnog tlaka, izravno su ugroženi. Njihove su oči kroz dugi niz godina dosta propatile i ne mogu više odolijevati stalnim stresovima i udarima štetnih tvari koje im naviru kroz krvotok. Bolesti oka o kojima će biti govora nastaju zbog štetnog djelovanja slobodnih radikala. To su jako reaktivne molekule koje se vežu, a zatim uništavaju stanice u organizmu. Slobodnih radikala ima svuda oko nas: u zraku, vodi, raznim kemikalijama... Neke od tih molekula potrebne su našem organizmu za kemijske procese, ali se sa suviškom slobodnih radikala organizam ne može nositi. Tako dolazi do ubrzanog procesa propadanja stanica, odnosno starenja. Oči su stalno izložene svjetlosnim zrakama koje su nužne za dobar vid. Tako su ugrožene još više od drugih organa, jer svjetlosne zrake pogoduju bržem stvaranju slobodnih radikala. Nastaju oštećenja koja nepovratno uništavaju vid.

Srećom, znanost svakim danom napreduje. Danas već znamo da male promjene u životnim navikama, pogotovo što se prehrane tiče, mogu, ako se primijene navrijeme, pomoći oku da do velikih oštećenja niti ne dođe. Ako su se pak oštećenja oka već pojavila, nije kasno nešto poduzeti. Pravilna prehrana i zdraviji način života usporit će napredovanje oštećenja, a mogu u pojedinim slučajevima dovesti čak i do poboljšanja. Osim unosa zdrave prirodne hrane, postoji i mogućnost uzimanja vitamina i minerala u tabletama ili drugim oblicima pripravaka koji nadomještaju manjak korisnih tvari u svakodnevnoj prehrani. Najznačajniji su oni sastojci koji se nazivaju antioksidansima.

U grupu antioksidansa spadaju:

- beta-karoten štiti retinu od oksidativnih oštećenja uzrokovanih svjetlosnim zrakama koja su glavni uzrok makularne degeneracije,

- vitamini C i E pokazuju značajnu zaštitnu ulogu u nastanku katarakte i oštećenju krvnih žila kod dijabetesa,

- vitamin C sam za sebe može prekinuti razvoj, pa čak i poboljšati stanje kod katarakte, glaukoma i makularne degeneracije,  

- vitamin A, poznat još i kao vitamin protiv infekcija, značajan je za raspoznavanje boja i dobar vid po noći,  

- vitamin B-2 usporava stvaranje katarakte,

Kako vidi pacijent sa glaukomom

 

Kako vidi pacijent sa degeneracijom makule  

   

Kako se vidi kod dijabetične retinopatije

  

- lutein i likopen (prirodni karotenoidi) značajno smanjuju rizik od nastanka makularne degeneracije, a unošenje luteina u organizam može poboljšati vidnu funkciju u pacijenata sa tzv. suhim oblikom makularne degeneracije.  

  

Dijeta i glaukom

  

Pregled na biomikroskopu  

  

Glaukom obuhvaća cijelu grupu bolesti oka koju karakterizira propadanje živčanih vlakana vidnog živca. Osvrnut ćemo se samo na glaukom otvorenog kuta od kojeg boluje 3/4 svih glaukomskih pacijenata. Tužna je činjenica da se glaukom otkrije tek u svake četvrte osobe koja od njega boluje. Mnogi će zbog toga izgubiti vid ako se ne počnu navrijeme liječiti. Najveći je faktor rizika povišeni očni tlak. Vjeruje se da je i opskrba vidnog živca krvlju važan čimbenik u nastanku oboljenja. Novija su istraživanja pokazala da postoji osjetljivost živčanih vlakana na neke tvari koje nastaju u organizmu i mogu štetno utjecati na vidne stanice i živčana vlakna.

Glaukom se liječi cijeli život, pomoću očnih kapi i tableta, a kad one više ne pomažu, laserom ili kirurškim zahvatom.

Pogledajmo kako bi se još moglo utjecati na glaukom.  

Moguća dodatna terapija je vježbanje. Istraživanja pokazuju da vožnja sobnog bicikla snižava očni tlak za oko 20%.

Jelo i piće mogu utjecati na očni tlak. Nije preporučljivo odjednom popiti veliku količinu tekućine jer ćemo time povisiti očni tlak. Neposredno poslije obroka tlak u oku snizuje se, a najviši je neposredno prije sljedećeg obroka, odnosno ujutro prije prvog obroka.

Može li se posebnom dijetom sniziti očni tlak? Može!

Još četrdesetih godina ovoga stoljeća dokazano je da dijeta koja se bazirala na riži, voću i voćnim sokovima, uz dodatak preparata željeza i vitamina, snizuje tlak u oku otprilike onoliko koliko se danas može pomoći laserskim tretmanom. Zaključak je bio da dijeta s malo soli dovodi do bolje raspodjele tekućine u organizmu i snizuje očni tlak.

Na pacijentima koji su dugo primali infuzije zbog bolesti probavnog sustava, također je uočeno sniženje očnog tlaka. Zaključeno je da razlog leži u nedostatku unosa masti prilikom takve vrste "prehrane".

Iz navedenog se može zaključiti da smanjen unos soli i masti u hrani povoljno djeluje na liječenje glaukoma.

  

Senilna degeneracija makule

  

Degenerativne promjene zahvaćaju centralni dio retine najčešće u ljudi iznad 55 godina starosti. Očna pozadina izgleda kao da su je "pojeli moljci". U makuli, koja se nalazi točno nasuprot zjenice, počne se nakupljati tekućina ("mokri" oblik) ili se pak natalože otpadne tvari ("suhi" oblik). U oba slučaja vidne stanice ne mogu pravilno funkcionirati.

Osoba ima "rupu" u sredini vidnog polja i ne može dobro vidjeti upravo onaj predmet ili riječ u tekstu na koje je usmjerila pogled. Sve to uvelike umanjuje kvalitetu života. U nekim slučajevima može se pomoću lasera smanjiti "curenje" tekućine iz krvnih žila, odnosno zaustaviti širenje procesa, pa čak i dovesti do malog poboljšanja. U drugim se pak slučajevima više ništa ne da učiniti.

Preostaje nam jedino da pokušamo pomoći pravilnom prehranom. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za pravilan rad vidnih stanica i imunološkog sustava općenito.

Unošenje cinka na usta može usporiti razvoj senilne degeneracije makule. Još kad se cink kombinira s antioksidatima, npr. luteinom, nastaje djelotvorni zaštitnički spoj za oči. Naravno, ni sa čim ne treba pretjerivati. Prevelik unos cinka može smanjiti unos bakra i željeza u organizam, što može rezultirati slabokrvnošću. Zato se treba strogo pridržavati uputa o dozi istaknutoj na pakovanju preparata.

  

Antioksidansi i biljni ekstrakti

  

Oksidacija masnih kiselina u vidnim stanicama može biti uzrok senilnoj degeneraciji makule. Upravo zato upotreba antioksidansa poput vitamina C i E, beta-karotena i dr. može usporiti razvoj tih promjena. Vitamin C djeluje zaštitno na stijenku krvnih žila i sprečava krvarenje iz krhkih krvnih žila u oku, naročito kod hipertoničara, koji su zbog naglih skokova krvnog tlaka u velikoj opasnosti.

Francuzi su istraživali utjecaj ginko biloba ekstrakta na razvoj makularne degeneracije. Ginko sadržava tvari koje usporavaju aktivnost trombocita. Tako se olakšava krvotok u područjima u kojima je cirkulacija oslabljena, što je naročito slučaj u starijih osoba i u osjetljivom organu kao što je oko. Ginko također ima svojstva antioksidansa, što može pomoći u liječenju.

Zbog smanjenog grušanja krvi, ginko se ne preporučuje osobama koje već uzimaju andol, aspirin ili neka druga sredstva protiv grušanja, jer može doći do krvarenja iz raznih organa.

  

Katarakta, dijabetes i retinopatija

  

Katarakta je zamućenje očne leće. Gubitak prozirnosti uzrokuju promjene u bjelančevinama koje izgrađuju lećna vlakna. Budući da leća i tekućina okolo nje normalno sadrže puno antioksidansa potrebnih za održavanje prozirnosti, može se pretpostaviti da će, pri stvaranju slobodnih radikala, hrana bogata vitaminima C i E te beta-karotenom djelovati zaštitno protiv nastanka katarakte.

Dijabetes povećava rizik od nastanka katarakte, a također može dovesti do gubitka vida zbog promjena na krvnim žilama očne pozadine. Nastaje bolest koju zovemo dijabetična retinopatija. U odraslih osoba koje za liječenje dijabetesa koriste samo tablete, uzimanje hrane bogate biljnim vlaknima i s malo masti može spriječiti dalja oštećenja oka, pa čak i popraviti stanje. U mlađih osoba koje već dugo uzimaju inzulin, ista dijeta smanjuje potrebu za inzulinom te popravlja opće stanje cijelog organizma, a time povoljno djeluje i na oči.

U zaključku se može reći da idealna dijeta za zdrave oči mora sadržavati puno celuloze, složenih ugljikohidrata (ne slatkiša), visoke doze antioksidansa, niske količine masti i malo proteina - odnosno sve ono što jedu vegetarijanci.

  
  
Mr. sc. Inge Bošković-Dragičević, dr. med.