NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

	PREPORUKE ZA PRAVILNU PREHRANU KOD BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA

1. U prehranu je potrebno uvrstiti što raznovrsnije namirnice. 2. Uskladite unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima. Potrebno je osigurati optimalni dnevni unos energije, koji omogućuje rad te održava poželjnu razinu energetske rezerve. Poželjno je da ITM (indeks tjelesne mase) odrasle populacije bude 20-25. 3. Osnova svakodnevne prehrane trebaju biti proizvodi od žitarica. Svakodnevno je potrebno jesti povrće i voće, po mogućnosti svježe. Te namirnice bogati su izvori vitamina C i B-kompleksa te karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija, magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti. Hipokolesterolemički efekt ovisi o vrsti biljnih vlakana. Biljna vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna žitarica) imaju manji učinak na razinu kolesterola u plazmi, za razliku od onih koja su topiva u vodi (pektin, guar gume). Unesena u znatnijim količinama, ta vlakna mogu imati povoljan učinak na sniženje kolesterola u krvi. Smatra se da 5 g dnevno unesenih, topivih u vodi biljnih vlakana reducira koncentraciju kolesterola za oko 5%. Povrće i voće sadrži oko 1% pektina, tako da će pet porcija osigurati više od 5 g/dan.

*Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27-40 g.*

4. Od namirnica životinjskog podrijetla, preporuča se koristiti krto meso, perad, ribu. Potrebno je ukloniti vidljivu masnoću, a također i kožu peradi. Ribu je potrebno jesti barem jedanput tjedno. Žitarice, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi također su bogati izvori bjelančevina. Prednost dajte djelomično obranom mlijeku.

*Bjelančevine trebaju dnevno osigurati 10-15% ukupne energije.*

5. Potrebno je paziti na unos masti, naročito namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, te ograničiti unos energije iz masti do 30%. To vrijedi za osobe iznad pet godina starosti.

*Ukupne masti dnevno trebaju osigurati do 30% ukupne energije,* *zasićene masne kiseline do 10% ukupne energije,* *višestruko nezasićene masne kiseline 3-7% ukupne energije.*

6. Vrlo umjereno trošite šećer i sol. Ograničite unos šećera do 10% ukupne energije. Ograničite unos soli do 6 g/dan. 7. Ako se konzumiraju alkoholna pića, neka to bude vrlo umjereno (1-2 pića dnevno, tj. 12-24 g etanola ukupno)! 8. Održavajte poželjnu tjelesnu težinu. U osoba s povećanom tjelesnom težinom, već 5-10% smanjena tjelesna težina rezultira boljim zdravstvenim stanjem. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost značajno pridonose povećanom riziku smrtnosti. U osoba čiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog umiranja nije značajno povišen, ali nesposobnost zbog problema s lokomotornim aparatom i srčanožilnih bolesti značajno se povisuje. Rizik prijevremenog umiranja eksponencijalno raste u osoba čiji ITM prelazi 30. Gojaznost pridonosi povećanju učestalosti hipertenzije, inzulin neovisnog dijabetesa i hiperlipidemije. Potrebno je odabrati odgovarajuću tjelesnu aktivnost i posvetiti joj 30 minuta dnevno, vježbajući umjerenim intenzitetom.


PREHRAMBENE TVARI I NJIHOV UTJECAJ NA RAZINU KOLESTEROLA U KRVI

KOLESTEROL • 70-80% populacije može kompenzirati apsorpciju i sintezu kolesterola kad je prehrambeni unos u rasponu od 250-800 mg kolesterola/dan, • 20-30% pučanstva osjetljivo je i reagira na količine kolesterola u prehrani. PREPORUKA: ograničite unos kolesterola do 300 mg/dan, odnosno ispod 100 mg/1000 kcal/dan. ZASIĆENE MASNE KISELINE (biljnog ili životinjskog porijekla, palmino ulje, mast, loj, maslac itd.), osim stearinske kiseline: • doprinose porastu ukupnog i LDL kolesterola u krvi. VIŠESTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE (omega-6, omega-3) - imaju hipokolesterolemički efekt, omega-6 (linolka kis.) - doprinosi sniženju LDL, ali i HDL. JEDNOSTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE • snizuju LDL, nemaju učinak na HDL i trigliceride (za razliku od prehrane bogate ugljikohidratima). UGLJIKOHIDRATI • snizuju LDL, ali i doprinose povišenju VLDL-a. BILJNA VLAKNA • topiva u vodi (pektin i dr.) imaju jače izražen hipokolesterolemički efekt od onih netopivih u vodi. BJELANČEVINE • imaju zanemariv učinak. POVEĆANI UNOS ENERGIJE • doprinosi povišenju ukupnog i LDL kolesterola, snizuje HDL (vjerojatno zbog povećanog unosa masti, naročito zasićenih).