PREPORUKE ZA PRAVILNU PREHRANU KOD BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA

   

1. U prehranu je potrebno uvrstiti što raznovrsnije namirnice.

2. Uskladite unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima. Potrebno je osigurati optimalni dnevni unos energije, koji omogućuje rad te održava poželjnu razinu energetske rezerve.

Poželjno je da ITM (indeks tjelesne mase) odrasle populacije bude 20-25.

3. Osnova svakodnevne prehrane trebaju biti proizvodi od žitarica.

Svakodnevno je potrebno jesti povrće i voće, po mogućnosti svježe.

Te namirnice bogati su izvori vitamina C i B-kompleksa te karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija, magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti.

Hipokolesterolemički efekt ovisi o vrsti biljnih vlakana. Biljna vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna  žitarica) imaju manji učinak na razinu kolesterola u plazmi, za razliku od onih koja su topiva u vodi (pektin, guar gume). Unesena u znatnijim količinama, ta vlakna mogu imati povoljan učinak na sniženje kolesterola u krvi. Smatra se da 5 g dnevno unesenih, topivih u vodi biljnih vlakana reducira koncentraciju kolesterola za oko 5%. Povrće i voće sadrži oko 1% pektina, tako da će pet porcija osigurati više od 5 g/dan.

 

Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27-40 g.

  

4. Od namirnica životinjskog podrijetla, preporuča se koristiti krto meso, perad, ribu. Potrebno je ukloniti vidljivu masnoću, a također i kožu peradi. Ribu je potrebno jesti barem jedanput tjedno.

Žitarice, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi također su bogati izvori bjelančevina. Prednost dajte djelomično obranom mlijeku.

 

Bjelančevine trebaju dnevno osigurati 10-15% ukupne energije.

 

5. Potrebno je paziti na unos masti, naročito namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, te ograničiti unos energije iz masti do 30%. To vrijedi za osobe iznad pet godina starosti.

 

Ukupne masti dnevno trebaju osigurati do 30% ukupne energije,

zasićene masne kiseline do 10% ukupne energije,

višestruko nezasićene masne kiseline 3-7% ukupne energije.

   

6. Vrlo umjereno trošite šećer i sol.

Ograničite unos šećera do 10% ukupne energije.

Ograničite unos soli do 6 g/dan.

7. Ako se konzumiraju alkoholna pića, neka to bude vrlo umjereno (1-2 pića dnevno, tj. 12-24 g etanola ukupno)!

8. Održavajte poželjnu tjelesnu težinu. U osoba s povećanom tjelesnom težinom, već 5-10% smanjena tjelesna težina rezultira boljim zdravstvenim stanjem.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost značajno pridonose povećanom riziku smrtnosti. U osoba čiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog umiranja nije značajno povišen, ali nesposobnost zbog problema s lokomotornim aparatom i srčanožilnih bolesti značajno se povisuje. Rizik prijevremenog umiranja eksponencijalno raste u osoba čiji ITM prelazi 30. Gojaznost pridonosi povećanju učestalosti hipertenzije, inzulin neovisnog dijabetesa i hiperlipidemije.

Potrebno je odabrati odgovarajuću tjelesnu aktivnost i posvetiti joj 30 minuta dnevno, vježbajući umjerenim intenzitetom.

   
 

PREHRAMBENE TVARI I NJIHOV UTJECAJ NA RAZINU KOLESTEROLA U KRVI

   

KOLESTEROL

• 70-80% populacije može kompenzirati apsorpciju i sintezu kolesterola kad je prehrambeni unos u rasponu od 250-800 mg kolesterola/dan,

• 20-30% pučanstva osjetljivo je i reagira na količine kolesterola u prehrani.

 

PREPORUKA: ograničite unos kolesterola do 300 mg/dan, odnosno ispod 100 mg/1000 kcal/dan.

 

ZASIĆENE MASNE KISELINE

(biljnog ili životinjskog porijekla, palmino ulje, mast, loj, maslac itd.), osim stearinske kiseline:

• doprinose porastu ukupnog i LDL kolesterola u krvi.

 

VIŠESTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE

(omega-6, omega-3) - imaju hipokolesterolemički efekt,

omega-6 (linolka kis.) - doprinosi sniženju LDL, ali i HDL.

 

JEDNOSTRUKO NEZASIĆENE MASNE KISELINE

• snizuju LDL, nemaju učinak na HDL i trigliceride (za razliku od prehrane bogate ugljikohidratima).

 

UGLJIKOHIDRATI

• snizuju LDL, ali i doprinose povišenju VLDL-a.

 

BILJNA VLAKNA

• topiva u vodi (pektin i dr.) imaju jače izražen hipokolesterolemički efekt od onih netopivih u vodi.

 

BJELANČEVINE

• imaju zanemariv učinak.

 

POVEĆANI UNOS ENERGIJE

• doprinosi povišenju ukupnog i LDL kolesterola, snizuje HDL (vjerojatno zbog povećanog unosa masti, naročito zasićenih).

   

  

Doc. dr. sc. Antoniette Kaić-Rak, dr. med.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.