PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA I PRAVILNA PREHRANA

NEMASNA HRANA - ZDRAVO SRCE  

Današnji način života uvjetovan je demografskim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Neke su od karakteristika: starenje populacije, povećanje broja malih obitelji, a sve veći broj zaposlenih žena.  

Da bi se što bolje organizirao život i iskoristilo slobodno vrijeme, promijenio se tradicionalan način kupovanja, pripreme i konzumacije hrane. Sve češće, obroci se pretvaraju u djelomične obroke - hrana koja se može pojesti na brzinu, izvan vlastitog doma, a mlađi naraštaj sve češće kupuje polupripremljene obroke ili ih pak naručuje telefonski. Takav način života i stvaranje loših prehrambenih navika imaju negativan učinak na zdravlje. Važno je istaknuti da nije presudno kada čovjek nešto pojede na brzinu, već je bitno koje namirnice konzumira i u kojim količinama. Danas je pučanstvo sve više svjesno važnosti utjecaja prehrane na zdravlje i uzročne povezanosti pojedinih prehrambenih tvari i načina pripreme hrane s mogućim rizikom od nastanka i razvoja nekih kroničnih oboljenja: bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, nekih lokacija karcinoma, osteoporoze, bolesti lokomotornog aparata, debljine itd.

Prilikom kupnje namirnica, potrebno je obratiti pažnju na sastav namirnica, provjeriti sadržaj masti, kolesterola, soli, šećera, vitamina i minerala te drugih sastojaka.

Za nastanak i razvoj bolesti srca i krvnih žila važna su tri čimbenika:

pušenje, povišen krvni tlak i povišene vrijednosti kolesterola u krvi, koji zajedno čine oko 50% rizika za razvoj koronarne bolesti srca.

Rezultati brojnih kliničkih istraživanja, u okviru primarne prevencije bolesti srca i krvnih žila, potvrdili su da se sniženjem razine kolesterola u krvi direktno utječe na pojavu navedenih bolesti. U epidemiološkim istraživanjima ukazano je na povezanost prosječne vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi ispitanika i postotka dnevnog energetskog unosa dobivenog iz masti, prvenstveno zasićenih masnih kiselina. Bitno je istaknuti da je rizik nastanka koronarne bolesti srca i krvnih žila u općoj populaciji čija je prosječna koncentracija kolesterola 240 mg/dL, gotovo dvostruko viši u odnosu na populaciju čija vrijednost kolesterola u prosjeku iznosi 200 mg/dL.

KAKO SMANJITI KOLESTEROL U KRVI?

Radi prevencije razvoja srčanih bolesti, stručnjaci Američkog udruženja za bolesti srca (The American Heart Association) preporučuju dva stupnja dijete.

Prvi stupanj dijete

Ova dijeta preporučuje se osobama čija je razina LDL kolesterola u krvi >= 160 mg/dL. Masti bi trebale osiguravati manje od 30% energije, od čega zasićene masti ispod 10%, te ograničiti unos kolesterola ispod 300 mg.

Ako u periodu od tri mjeseca ne dođe do sniženja razine kolesterola u krvi, tada se preporučuje drugi stupanj dijete.

Drugi stupanj dijete

Osobama s povećanom koncentracijom lipida u krvi, u kojih pridržavanje navedenih preporuka nije dovelo do postavljenog cilja, potrebno je dodatno ograničiti unos masti. Masti trebaju osiguravati 20% energije, od čega udio zasićenih masti treba biti niži od 7% energije, a unos kolesterola ograničava se na < 20/ mg/dan. Prema rezultatima nekih studija, izrazita restrikcija masti u prehrani, koja osigurava ispod 20% energije, posljedično dovodi do sniženja razine HDL-a i povećanja triglicerida, pa je potrebno i o tome voditi računa.

Potrebno je od tri do šest mjeseci pridržavanja i strogog provođenja dijetetskih mjera da bi se postiglo značajnije sniženje povišene razine kolesterola u krvi.  

Izračunato je da smanjenje energije dobivenih iz zasićenih masnih kiselina na 7% snižava razinu kolesterola u krvi za oko 20 mg/dL, čime se smanjuje rizik prijevremenog srčanog oboljenja za oko 20%.  

Ipak, ako i nakon striktnog pridržavanja dijetetskih mjera nije postignut zadovoljavajući učinak, potrebno je uzeti u obzir i mogući utjecaj genetskih čimbenika. Poznato je da jedna od sedam osoba nasljeđuje apolipoprotein apo E4, za koji se smatra da pridonosi povećanom riziku obolijevanja od srčanih bolesti.

Doc. dr. sc. Antoniette Kaić-Rak, dr. med.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.