PSIHOLOGIJA
 
UPOZNAJ SAMOGA SEBE
 
Sve je na našem planetu, kao i u Svemiru, međusobno povezano, a to znači da svi u izvjesnom smislu i mjeri zavisimo od općih prirodnih i društvenih okolnosti i pojedinaca različitih profesija, od znanja i uloga koje oni imaju u našem životu (zavisimo od vremenskih prilika, društvenog sustava, pekara, mesara, vozača, liječnika, pravnika, bankara itd.). To je i prirodna i normalna ovisnost radi nužne razmjene energije i sadržaja naših društvenih usluga i proizvoda, ali postoji i ovisnost koja nije poželjna, a to je psihološka ovisnost.
 
 
Bebe i mala djeca potpuno su ovisni o svojim roditeljima ili starateljima, koji im zadovoljavaju psihološke i socijalne potrebe (ono što je normalno i prirodno tom uzrastu). Kako rastu, djeca iskušavaju život i sebe, učeći i razumijevajući postaju sve samosvjesnija, slobodnija za samostalan, vlastiti život. To se sve postiže uz puno roditeljske ljubavi, koja se manifestira kroz razumijevanje i pažnju, strpljenje, podršku, uvažavanje, ohrabrivanje i usmjeravanje. Prema izrekama «kuća se gradi od temelja», «dijete je otac čovjeka», u psihološkom smislu to znači da od ranih životnih iskustava u velikoj mjeri zavisi kako će izgledati životni tijek svakog pojedinca. Bazični stavovi koje ćemo izgraditi služit će nam kao orijentiri u životu. Stavovi imaju potrebu da se potvrde kroz iskustvo, jer oni kao magneti na nesvjesnom nivou privlače baš takva iskustva koja u sebi krije sam stav.
 
 
NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA
 
Psihološka je ovisnost mentalno obezvrjeđivanje osobnih vrijednosti i vlastite moći i njihovo pripisivanje nekoj drugoj osobi ili nekoj stvari, situaciji ili pojavi, koje se doživljavaju kao nužne i neophodne za osobni opstanak i za kvalitetu vlastitog bitisanja. Psihološki ovisni ljudi otuđili su svoje moći i pripisali ih drugima, pa su zbog toga slabi, pasivni, nepreduzimljivi, nesamopouzdani i u vječnom su strahu da preuzmu na sebe odgovornost za kvalitetu svog života. Oni ne vide svoje prirodne potencijale, već zavise od odobravanja, vrednovanja i prihvaćanja od strane drugih, od kojih zavise (bračnih partnera, rukovodilaca, ljubavnika…), pa drugi «vedre i oblače» u njihovu životu, a oni žive u strahu od odbacivanja, ne shvaćajući da su sami sebe već tko zna kad odbacili. Ovisne osobe često koriste drogu, alkohol, cigarete, pretjeranu količinu hrane kao životne podupirače, da ublaže svoju životnu muku i učine si život podnošljivim.
Život možemo uvijek promijeniti i umjesto odricanja i boli izabrati neograničenu radost. Da bismo promijenili kvalitetu svog života, moramo otkrivati i svjesno mijenjati svoje ograničavajuće i obezvrjeđujuće stavove, graditi nove, afirmirajuće i pozitivne stavove, namjerno stvarajući drugačije životne prilike i iskustva. Tako izlazimo iz uloge žrtve, nismo više bespomoćni, potvrđujemo vlastitu moć i na taj način podržavamo, usmjeravamo i otvaramo vrata za nove mogućnosti, drugačija i ljepša iskustva, preuzimamo moć i odgovornost za svoj život i oblikujemo ga najbolje što znamo i možemo u datom trenutku. Papa Ivan XXIII. imao je deset svojih zapovijedi opuštenosti, kojih se pokušavao pridržavati:
1. Samo danas ću se truditi proživjeti dan ne misleći riješiti problem svog života odjednom.
2. Samo danas pazit ću s najvećom pažnjom na svoje nastupe i bit ću otmjen u vladanju, neću kritizirati, neću popravljati druge, nego samo sebe.
3. Samo danas ću biti sretan, jer sam siguran da sam stvoren za sreću, ne samo na drugom, nego i na ovom svijetu.
4. Samo danas prilagodit ću se okolnostima ne zahtijevajući da se one prilagode mojim željama.
5. Samo danas posvetit ću pet minuta dobrom štivu: kao što je hrana nužna za život tijela, tako je dobro štivo nužno za život duše.
6. Samo danas učinit ću dobro djelo, a da to nikome ne kažem.
7. Samo danas učinit ću nešto što inače ne činim rado: ako u mislima osjetim da sam povrijeđen, trudit ću se da to nitko ne primijeti.
8. Samo danas učinit ću točan ras­pored: možda ga se neću točno držati, ali ću ga napraviti. Izbje­gavat ću dva zla: napetu žurbu i neodlučnost.
9. Samo danas ću čvrsto vjerovati – čak i ako bi okolnosti pokazivale suprotno – da se dobrostiva Božja providnost brine za mene kao da nikoga drugog nema na svijetu.
10. Samo danas neću strahovati. Posebno se neću bojati izraziti radost svemu što je lijepo i povjerovati što je dobro.
Dano mi je dvanaest sati da činim dobro, mogla bi me obeshrabriti pomi­sao da to moram činiti cijelog života.
 
 
MIR SA SAMIM SOBOM
 
Vrlo je važno imati zdrav ego, jer on ponekad može biti zatvor u kojemu smo robovi negativnih misli. Ego re­gistrira sve naše dojmove i slaže ih u arhive iz kojih se mogu upotrijebiti u datom trenutku. To je dobro ako se radi o memorijama s pozitivnim asocijacijama, ali ako su to bolni i negativni osjećaji, ego se pretvara u skladište negativnih zaključaka koje ste sami stvorili o svijetu i o sebi. Kako izbjeći te klopke? U ovom vremenu, punom neizvjesnosti i konflikata, važno je uspostaviti mir sa samim sobom. Kultivacijom duha ili produhovlje­-nosti možemo živjeti u trajnom miru sa samim sobom, s okolinom i s cijelim Svemirom.
Naša prošlost, gledana kao individualno iskustvo, ima važnu ulogu u stvaranju naše budućnosti. U radu na produhovljenosti postoje neke klopke koje treba izbjeći ili nadvladati.
1. Osobno negativno vjerovanje
Kad ne možete objasniti svoj pro­blem, najlakše je pretpostaviti «nešto sa mnom nije u redu». Ta klopka odbacuje vašu osobnu snagu i slobodu izbora. Ona ne pita zašto i kako ste se ponašali, već samo pretpostavlja da ste pogriješili. Svi koji se zateknu u toj klopci dijele ista negativna okrivljuju-ća razmišljanja da su pogrešni i da nikada neće biti dovoljno dobri.
2. Socijalno vjerovanje
Trebalo bi – riječi su koje upotrebljavamo kad mislimo kakav bi svijet trebao biti da bismo mi bili uspješni. Time izražavamo svoje nezadovolj­stvo, a mi se udaljujemo od svih onih mogućih alternativa.
3. Moj način
Oni kojima biti u pravu postaje važnije od bilo čega drugoga izolirani su od drugih, što je vrlo negativno, jer su apsolutno sigurni u pravovaljanost svoje pozicije i ništa ih ne može navesti da se predomisle.
4. Racionalizacija
Oni koji neke događaje pokušavaju racionalizirati, a pritom se ne služe činjeničnim stanjem ni zdravim razumom, već iznose zaključke na osnovi svog subjektivnog mišljenja, osjećaja i reagiranja, upadaju u bezuspješnu strategiju.
5. Samoobmana
Oni koji se samosažalijevaju i smatraju da znaju zašto je situacija beznadna, tko je kriv za sve, ne mogu istražiti stvarni problem trenutka i zatvaraju vrata pitanjima koja mogu voditi k rješenju.
Kultiviranje duha način je usidravanja u sadašnji trenutak, promatrajući naše misli, osjećaje i reagiranja bez ikakvog osuđivanja, jer tada ostajemo povezani sa sadašnjosti, u blaženom smo stanju, tako da možemo uživati uz svaki zvuk, miris i vidik.
Dalay Lama nam daje uputstva za život:
? Imaj na umu da su velike ljubavi i veliki uspjesi spojeni s velikim rizicima.
? Kada gubiš, nemoj izgubiti pouku koju možeš iz toga izvući.
? Slijedi tri R: «respect» (poštovanje) prema sebi, «respect» prema drugima, «responsibility» (odgovornost) za svoje postupke.
? Upamti da, ako ne dobiješ ono što želiš, ponekad je čudesan udarac sreće.
? Uči pravila tako da znaš kako ih na kraju usvojiti.
? Nemoj dopustiti da zbog malog nesporazuma izgubiš veliko prijateljstvo.
? Kada nešto realiziraš, može imati grešaka, ali poduzmi odmah ko­-rake da ih korigiraš.
? Provedi svaki dan neko vrijeme sam.
? Budi otvoren za promjene, ali nemoj izgubiti od svojih vrijednosti.
? Zapamti da je šutnja ponekad najbolji odgovor.
? Atmosfera ljubavi u tvojoj kući temelj je tvog života.
? Podijeli svoje znanje. To je put da postaneš besmrtan.
? Jednom godišnje idi negdje gdje nisi bio nikad prije.
? Zapamti da je najbolji odnos onaj u kome vaša ljubav jednog za drugo prekoračuje vaše potrebe jednog za drugim.
? Prosudi svoj uspjeh po onome čega si se morao odreći da bi to postigao.
? Uživaj svom predanošću u ljubavi i umijeću kuhanja.
? Daj ljudima više nego što očekuju i čini to rado.
? Nauči svoje omiljene stihove napamet.
? Ne vjeruj svemu što čuješ, ali daj što imaš.
? Ako kažeš «volim te», budi iskren.
? Kada nekome kažeš «žao mi je», gledaj ga u oči.
? Imaj bar šest mjeseci dugu vjeridbu prije nego što se vjenčaš.
? Vjeruj u ljubav na prvi pogled.
? Nemoj se smijati snovima drugih ljudi.
? Voli duboko i strasno. To te, doduše, može povrijediti, ali je jedini način da u potpunosti živiš.
? U sukobima se bori fer. Ne upotrebljavaj ružne riječi.
? Ne cijeni čovjeka po njegovim rođacima.
? Govori polako, ali misli brzo.
? Kada ti postave pitanje na koje ne želiš odgovoriti, nasmiješi se i pitaj: «Zašto pitaš?»
? Nazovi svoju majku!
? Kaži «na zdravlje» kad netko kihne.
? Kada postaneš svjestan svoje greške, priznaj je i uči iz nje za svoju budućnost.
? Smiješi se dok telefoniraš. Osoba s kojom razgovaraš čut će to u tvome glasu.
? Vjenčaj se s osobom s kojom rado razgovaraš. Kad ostarite, ta će se sposobnost isplatiti kao i sve drugo.
? Čitaj više knjiga i manje gledaj TV.
? Živi dobrim i časnim životom. Kada ostariš, moći ćeš se osvrnuti i još jednom uživati u životu.
? Imaj povjerenja u Boga, ali zaključavaj auto.
? Vrlo je važno imati atmosferu punu ljubavi. Učini sve što možeš da stvoriš miran i harmoničan dom.
? Govori o sukobima s ljudima koji su ti dragi, imaj na umu samo trenutnu situaciju. Ne govori o prošlosti.
? Ne zaboravi čitati između redova.
? Podijeli svoje znanje, tako da možeš drugima pomoći da napreduju.
? Budi brižljiv prema našem pla­-netu.
? Moli se, jer molitva ima nemjerljivu moć.
? Ne prekidaj nikoga dok se hvali.
? Staraj se o vlastitom životu.
? Ne vjeruj nikome tko te ne gleda u oči dok te ljubi.
? Ako zarađuješ mnogo novca, upotrijebi ga da drugima za života pomogneš. To je najveća korist koju novac može imati.
? Imaj na umu da je tvoj karakter tvoja SUDBINA.
 
 
PRIZNAJ ŠTO ŽELIŠ
 
Kažu da smo se rodili da bismo voljeli i radili. Nameću nam se pitanja: Zašto sam se baš ja rodio? Koji je moj životni zadatak i cilj? Koji su oblici ljubavi i rada pravi izrazi mog bića? Što želim i očekujem od života? Koliko znam stvarati, radovati se i usrećivati sebe i one s kojima živim, radim ili se slučajno susrećem? Kako da najbolje iskoristim svoj životni vijek, na opće zadovoljstvo, radost i napredak?
Naša bit ravna je dubokoj želji koja nas pokreće. Kakva nam je želja, takva nam je i volja. Kakva nam je volja, takva su i djela. Kakva su nam djela, takva je i sudbina.
Svatko od nas ima talente i sposobnosti koje može koristiti za osobnu i opću radost življenja. Sami talenti nisu dovoljni za uspjeh. Oni se moraju brusiti i usavršavati kroz rad i time osjećamo radost stvaranja, a ljepotu svojih djela dijelimo s drugima. Svatko je od nas osjetio radost življenja u skladu sa svojim željama i postavlje­nim ciljevima. Ta sjećanja pokušajte osvježiti. Iskoristite ih kao iskre i pu­tokaze za aktivniji, kreativniji, kvalitetniji i radosniji život. Tako ćete, kroz doživljaj osobnog rada, rasta i razvoja, doživjeti radost življenja, više ćete vo­ljeti sebe i druge i lakše ćete podnositi eventualne životne neprilike i nedaće, kojih ima u svačijem životu.
 
 
Dr. Petar Radaković