CENTRI ZA MLADE – savjetovališta «OTVORENIH VRATA»
INFORMACIJA ČUVA ZDRAVLJE
U zaštiti reproduktivnog zdravlja, adolescenti od 14 do 19 godina imaju posebno
mjesto budući da su zdravstveni problemi adolescentne dobi vezani uz reproduktivno
zdravlje (neplanirane trudnoće i pobačaje, spolno prenosive bolesti i njihove
posljedice) ovisni o rizičnom spolnom ponašanju u toj dobi, a dugoročnim posljedicama
utječu na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme u budućnosti.
Ranija su istraživanja pokazala da u postojećoj organizaciji zdravstvenog sustava potrebe mladih u tom području nisu dobro zadovoljene. Slijedom preporuka RAR istraživanja o HIV/AIDS rizičnom ponašanju među osobito osjetljivim skupinama mladih, te prošlogodišnjim projektom UNICEF-a «Otvorenih Centara za mlade», ukazalo se na potrebu funkcioniranja otvorenih i lako dostupnih savjetovališta za mlade koje bi pokrivali postojeći timovi školske medicine u suradnji sa psihologom i, po potrebi, ginekologom. Savjetovališta bi radila na tri punkta u gradu (Sušak, Zamet i Centar), koristeći i uvažavajući prostorne i stručne kapacitete.
Školski liječnici na postojećim lokacijama pružaju preventivnu zdravstvenu skrb za 10.700 učenika u 26 osnovnih škola i 8.570 učenika u 20 srednjih škola grada Rijeke, te 11.000 studenata.
1. Podizanje svijesti i obaviještenosti o reprodukcijskom zdravlju, planiranju obitelji, osobito spolno prenosivim bolestima, uključujući AIDS,
2. Smanjenje broja spolno prenosivih bolesti i infekcija i njihovih dugoročnih posljedica (neplodnost, karcinom),
3. Smanjenje broja neplaniranih i neželjenih trudnoća i njihovih ishoda,
4. Poticaj i pomoć školama u provedbi sustavne edukacije o reprodukcijskom zdravlju i ljudskoj seksualnosti i spolnosti.
Materijal i metode: edukacija interaktivnim metodama učenja, usmjerena ne samo na stjecanje znanja, nego i na razvijanje i mijenjanje stavova i ponašanja u obliku rada u maloj grupi, kreativnih radionica, formiranje skupine mladih edukatora vršnjaka te savjetovališnog rada.
Dosadašnje iskustvo s mladima pokazuje da znanje o vlastitoj plodnosti i spolnosti adolescenti stječu najčešće i najviše iz nepouzdanih izvora: TV, časopisa različite vrijednosti i usmenom predajom, najčešće od svojih vršnjaka i starijih adolescenata. Poduke koje pružaju roditelji u obitelji ili dosadašnji programi u školi vrlo su skromne i nedovoljne.
Spolno ponašanje adolescenata kompleksno je jer činjenice govore da se adolescenti, i pored točne i dobre obaviještenosti, i dalje ponašaju često nedosljedno u zaštiti od začeća i od
spolno prenosivih bolesti. Uz nepoznavanje fertiliteta, prihvaćaju mišljenje vršnjaka da im se trudnoća i spolna infekcija ne mogu dogoditi uz spolnu aktivnost jer su premladi.
Svakako treba poznavati razvojne osobine adolescenta, koji u tom razdoblju postizanja tjelesne i spolne zrelosti stvara vlastiti identitet, odvajanjem od roditelja i prihvaćanjem heteroseksualnog identiteta. U tom razdoblju često je u sukobu sam sa sobom, s roditeljima ili vršnjacima, a svojim je stavovima u suprotnosti i sukobu s normama okoline.
Prva spolna iskustva adolescenti rijetko planiraju, što je uzrokom da ne koriste zaštitu od začeća, bilo iz neznanja ili pasivnosti i prepuštanja brige partneru. Ponekad je razlog nekorištenja zaštite i rizik i strah da roditelji ne otkriju zaštitno sredstvo, koje skrivaju kod prijatelja ako ga roditelj prije ne otkrije i ne ukloni.
Problem i nelagodnost oko nabavljanja i upoznavanja zaštite od začeća i spolne infekcije često su adolescentu značajniji od izlaganja riziku spolnog odnosa bez zaštite jer im se rizik i trudnoća čine dalekima i neznatnima.
Sljedeći je po važnosti problem psihoseksualne afirmacije mladih, podjednako zanimljiv za oba spola. Unatoč mišljenju da je današnja mladež promiskuitetna, većina mladih svoja prva seksualna iskustva i kontakte s osobama suprotnoga spola ima u 16. godini života. Nepoznata sredina, odlazak iz roditeljskog doma, osjećaj usamljenosti i praznine, želja za nježnošću navode mlade ljude na traganje za uzbudljivim situacijama i na sklapanje novih poznanstava. S druge strane, većina ih tada stupa prvi put u spolne odnose, što često, zbog nedovoljnog znanja i iskustva, završava neželjenom trudnoćom, funkcionalnim smetnjama, kao i psihičkim traumama.
Funkcionalne smetnje u spolnom životu mladih nisu rijetke. U nekim slučajevima aktiviraju se latentni poremećaji ličnosti, a ponekad se javlja i strah od partnera s kojim još nije uspostavljena dovoljna bliskost. Treba posebno istaći da svaki neuspjeh rađa osjećaj straha i znatno umanjuje samopouzdanje, što može rezultirati razvojem neuroze efikasnosti, pa je potreban psihoterapijski tretman da se ne bi fiksirao taj začarani krug.
Velik je problem u kojem se nađu adolescenti na pragu spolnog života, bez mogućnosti komuniciranja o spolnosti unutar svoje obitelji.
Poznato je da na oblikovanje i prihvaćanje vlastite spolnosti utječu društvo, roditelji i mediji.
Izdvajamo
neka obilježja adolescenata koja mogu utjecati na njihovo spolno ponašanje
(početak spolnog života, zaštitu od neželjene trudnoće i spolnoprenosivih
bolesti):- nedovoljno poznavanje fertiliteta i metoda nadzora plodnosti,
- pogrešna procjena i predodžba rizika od trudnoće u toj dobi,
- emocionalna i socijalna nezrelost i nesposobnost prosuđivanja i procjene dalekosežnih posljedica rizičnog spolnog ponašanja,
- rani početak spolnog života,
- nepovoljno socio-gospodarsko stanje i poremećeni odnosi u obitelji,
- neprihvaćanje odgovornosti za vlastito spolno ponašanje koje prepuštaju partneru,
- neodobravanje uporabe nekih metoda zaštite od začeća radi «rizika za zdravlje» iz moralnih, religijskih ili drugih osobnih razloga,
- u grupi vršnjaka s kojima se druže značajno je prisutno rizično ponašanje,
- adolescenti međusobno veoma rijetko razgovaraju o spolnosti, plodnosti, rađanju i rizicima kojima se mogu izložiti svojim ponašanjem,
- o spolnosti se veoma malo razgovara u obitelji, s roditeljima, čije je poznavanje spolnosti također skromno.
Otvoreni Centri za mlade započeli su s radom u siječnju 2004. godine. Rad se odvijao preko dežurstva liječnika specijaliste školske medicine i psihologa, dva puta tjedno po dva sata, na sva tri lokaliteta.
Analiza razloga dolaska u Centar pokazuje da 55,9% učenika dolazi radi savjetovanja o kontracepciji, 21,8% zbog primijećenih spolno prenosivih bolesti (što ukazuje na nužnost ginekološke zaštite za mlade koja mora biti dostupna i pristupačna), a 22,3% spolno neaktivnih učenika došlo se savjetovati s liječnikom glede nekih dilema o stupanju u spolne odnose i adekvatne zaštiti protiv spolnih infekcija i neželjene trudnoće.
Interes društva prepoznaje se i u donaciji VIP-a koji je 100.000 kn namijenio opremanju ginekološke ordinacije za adolescente.
U našoj zemlji ne postoje egzaktni pokazatelji o prisustvu klamidijske infekcije u najugroženijoj populaciji, a isto tako ne postoje ni programi prevencije koji bi uključivali sustavno praćenje, dijagnosticiranje i liječenje tih infekcija, kao temeljne mjere za sprečavanje komplikacija. Takav bi program imao pozitivne učinke na zdravstveno stanje populacije u cjelini, ali i na poboljšanje lošeg demografskog stanja u našoj državi.
