DOPLER ULTRAZVUČNA PRETRAGA KRVNIH ŽILA MOZGA U PREVENCIJI MOŽDANOGA UDARA

Slikom i zvukom do dijagnoze

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, moždani udar, kao najteža posljedica bolesti krvnih žila mozga, prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u svijetu već dugi niz godina na trećemu mjestu. Posljednjih godina broj oboljelih od moždanoga udara u zemljama zapadne Europe i SAD-a smanjuje se, u prvom redu zahvaljujući organiziranim preventivnim akcijama i usvajanju zdravoga načina života.

U nas je moždani udar, nažalost, još uvijek čest, a javlja se sve više u mlađih ljudi, uzrokujući smrt ili invalidnost, narušavajući kvalitetu života pojedinaca, obitelji i zajednice. Potrebno je naglasiti da svaki liječnik u svakodnevnoj praksi može i mora utvrditi koji bolesnici imaju povišen rizik za nastanak moždanoga udara: to su oni koji imaju jedan ili više faktora rizika za nastanak moždanoga udara. Budući da se na neke faktore rizika ne može utjecati (dob, spol, naslijeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podaci o preboljelom moždanom udaru ili tranzitornom ishemijskom ataku), veću pozornost treba posvetiti onim faktorima rizika na koje se može utjecati. Bolesnike treba poticati da otklone i/ili smanje utjecaj faktora rizika: pušači trebaju prestati pušiti, alkoholičari trebaju prestati piti, pretili bolesnici moraju smršaviti, općenito treba preporučivati program dozirane tjelesne aktivnosti i prihvaćanje zdravoga načina života, prehrane (mediteranska dijeta!). Hipertoničarima treba sniziti vrijednosti krvnog tlaka ispod 140/85 mmHg, dijabetičarima treba održavati vrijednosti glukoze u serumu u prihvatljivim granicama, bolesnicima s hiperkolesterolemijom treba sniziti vrijednosti kolesterola do normalne granice, bolesnici sa srčanim bolestima trebaju se adekvatno liječiti itd. No nije sve tako crno! Primjena neurosonoloških metoda, odnosno do­pler ultrazvučna dijagnostika omogućila je otkrivanje početnih promjena na krvnim žilama koje opskrbljuju mozak, dakle RANO, dok još nije došlo do jačeg suženja i posljedičnog oštećenja moždanih stanica.

Pogled u vrat

Neurosonologija je grana neurologije koja se posebno bavi neinvazivnim, ultrazvučnim dijagnostičkim metodama s upotrebom «Doplerovog efekta», kojeg se svi sjećamo iz srednjoškolske fizike: kad se tijela približavaju, frekvencija se povećava, a kad se udaljavaju, ona se smanjuje. Taj je princip kasnije primijenjen i kod proučavanja drugih gibanja, posebno zvuka, odnosno ultrazvuka. Naglasak je na neinvazivnosti tih dijagnostičkih metoda i mogućnosti da se na ekranu aparata prate promjene u krvnoj žili kad se one stvarno događaju. Sonda, koja se postavlja iznad mjesta gdje se nalazi krvna žila, emitira ultrazvučni val određene frekvencije. On se odbija od crvenih krvnih zrnaca koja teku kroz krvnu žilu i vraća u sondu, ali sada promijenjene frekvencije, koja ovisi o brzini kretanja crvenih krvnih zrnaca. Iz te razlike između odaslane i vraćene frekvencije izračunava se brzina strujanja krvi, a ona ovisi o protočnosti krvne žile. Ako je žila sužena, brzina strujanja krvi povećava se, da bi u istoj jedinici vremena uspjela proteći ista količina krvi kroz suženo mjesto. Brzina strujanja krvi, zajedno s ultrazvučnim prikazom same stijenke i lumena krvne žile, glavni je parametar neurosonoloških metoda i omogućuje procjenu stanja moždane cirkulacije. Uporaba boje omogućila je još točniji prikaz krvnih žila, a i kraće trajanje pretrage. Obojenim doplerom pretražuju se krvne žile s prednje strane vrata, tzv. KAROTIDNE ARTERIJE s obje strane vrata, te vertebralne arterije, koje se penju uz vrat sa stražnje strane, prolazeći kroz otvore na izdancima vratnih kralježaka. Oko 30% ishemij­skih moždanih udara uzrokovano je aterosklerotskom bolešću ekstrakranijskog /vratnog/ dijela karotidnih arterija. Takve promjene češće su u muškaraca, čak i u dobi mlađoj od 65 godina. Obojeni dopler može prikazati samo dio krvnih žila mozga u vratnom dijelu, do njihovog ulaska u lubanju, jer kosti glave predstavljaju prepreku prolasku ultrazvučnog vala. Taj se dio moždane cirkulacije pregledava transkranijskim doplerom, koji prikazuje krvne žile unutar samog mozga, a koristi pulzirajući ultrazvuk i sonde niskih frekvencija koje se pos­tavljaju na mjesta gdje su kosti lubanje najtanje. Obojeni dopler i transkranij­ski dopler stoga su od neprocjenjive vrijednosti u dijagnosticiranju promjena na krvnim žilama mozga, jer mogu točno odrediti lokalizaciju i opseg patoloških promjena na ispitivanim žilama: stupanj suženja, ehogene karakteristike aterosklerotskog plaka (nakupine) - da li je stabilan, kalcificiran, nestabilan, veličinu i sl., promjene u hemodinamici – protocima te procijeniti rizik za nastanak moždanog udara. Suženje karotidne arterije direktno je povezano s rizikom nastanka istostranog moždanog udara. Sve bolesnike u kojih se di­jagnosticira značajno suženje, a to je prema kriterijima ESCT (European Carotid Surgery Trial), prihvaćenima u Hrvatskoj jednako ili veće od 75%, treba uputiti vaskularnom kirurgu da se procijeni i eventualno učini endarterektomija - operativno odstranjenje aterosklerotskog plaka. Današnji dosezi doplerske dijagnostike nude široke mogućnosti za procjenu cerebrovaskularnog stanja pacijenata. Prednosti su im: neinvazivnost, dostupnost, pretrage se mogu ponavljati u željenom broju, prema kliničkim indikacijama i bez štetnog utjecaja na zdravlje. Premda svaka metoda ima svojih ograničenja, doplerska dijagnostika u neurologiji zauzima značajno mjesto. Upravo u prevenciji i dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti, primjena ultrazvuka postala je nezaobilazna metoda u procjeni vaskularnih oštećenja krvnih žila mozga.

Mr. sc. Ines Strenja-Linić, dr.med.