DOWNLOAD      .pdf 1 728 Kb

ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - PROTURJEČJE MODERNE MEDICINE?

Prošlo je podosta vremena od kada je, 1978. godine, Svjetska zdravstvena organizacija hrabro objavila 38 ciljeva programa "Zdravlje za sve do 2000. godine". Na stranu to što se veliki san nije ostvario, već se (skromnije) nastavlja u ovom, XXI. stoljeću, pod gotovo istim naslovom. Došlo je, međutim, do promjene ciljeva. Za ovu prigodu možemo ustvrditi da se u sklopu 21. cilja "Zdravlja za sve u XXI. stoljeću" tehnologija ne spominje, dok je u prethodnom ciklusu imala poseban naglašen cilj.
U 6. poglavlju, pod nazivom "Preduvjeti za razvoj zdravstva", bio je naglašen kao četvrti odjeljak: "Ocjenjivanje zdravstvene tehnologije" - istovremeno i posljednji, 38. cilj: "Odgovarajuća zdravstvena tehnologija". Cilj je glasio:
"Prije 1990. sve zemlje članice već trebaju imati uspostavljene mehanizme sistematskog ocjenjivanja adekvatnosti korištenja zdravstvene tehnologije, njene ekonomske opravdanosti, efikasnosti, sigurnosti, dostupnosti, kao i održavanje nacionalne zdravstvene politike i ekonomskih ograničenja za korištenje."
Pitanje glasi: zašto tada tolik oprez, a danas ni riječi? Tada je udio tehnologije u cijeni zdravstvenih postupaka bio za gotovo 50% manji nego što je danas. Samo jedan, nimalo utješan podatak: troškovi zdravstvene zaštite u najrazvijenijem dijelu Europe rastu za oko 8 indeksnih poena godišnje, dok nacionalni dohoci rastu oko 4 indeksna poena. To je vrlo ozbiljan raskorak, na koji utječu troškovi lijekova (nešto više) i troškovi tehnologije (nešto manje), a ne cijena rada (koja je inače vrlo značajna stavka u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite). Trend kretanja tih troškova i dalje pokazuje namjeru rasta. Ukupni troškovi rastu i rast će i nadalje jer prosječni korisnik zdravstvene zaštite stari i stoga se prosječna potrošnja po stanovniku povećava.
Da ovi reci ne bi sličili na poziv povratka na "staro", na "rukopolaganje", nekoliko primjera od mnoštva značajnijih uspjeha moderne tehnologije.
• Danas medicina "vidi" nekoć, ne davno, nezamislive detalje našega tijela i tako postavlja neusporedivo preciznije dijagnoze. Većina postupaka je "neinvazivna - neagresivna, gotovo neškodljiva. Koliko su samo smanjena zračenja pogubnim X-zrakama, koja su nemilice skraćivala život djelatnika koji su se bavili radiologijom!
• Danas kirurgija ulazi u tjelesne šupljine i druge prostore u našem tijelu, osvjetljava, vidi, pa zatim odstranjuje ono što treba odstraniti kroz sićušne otvore na koži.
Bolesnici ponekad odlaze na složene zahvate bez opće anestezije, a potom napuštaju bolnicu istoga dana.
Da li je, ipak, trebao ovakav naslov ovih redaka? Da, jer su ekonomski razlozi više nego upozoravajući. Iskoristivost raspoložive tehnologije nije zadovoljavajuća, ni strogost razloga za korištenje ("korištenje za svaki slučaj"), niti ona vremenska ("strojevi mogu raditi u tri smjene", a najčešće rade u "jednoj").
Sve skromnije korištenje vlastitih osjetila i sposobnosti opažanja u svakodnevnoj medicinskoj praksi možda je tema za sebe i nije s razvojem zdravstvene tehnologije u izravnoj opreci, pa o tom drugom zgodom.
Da li ćemo i kada svjedočiti obuhvatnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima pomoću (univerzalnih) naprava ne većih od nalivpera (kako nam sugeriraju autori onoga što danas zovemo znanstvena fantastika), neka bude prepušteno optimističnoj budućnosti.

Rendgenska dijagnostika danas

Njemački fizičar Wilhelm Konrad Röntgen otkrio je 1895. godine do tada nepoznate zrake. Nazvao ih je X-zrakama, a kasnije su po njemu prozvane rendgenskima. Otkriće je bilo revolucionarno jer su to bile elektromagnetske zrake do tada nezamislive energije.

ZRAČENJA

Zračenje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i širi se energetskim valovima, izmjerivima pomoću fizikalnih, kemijskih i bioloških metoda (dozimetrija).

SCINTIGRAFIJA

Odlaskom liječniku svakim se danom povećava broj pacijenata koji se susreću s pojmom «scintigrafija». Liječnik opće medicine ili specijalist preporučit će neki od dijagnostičkih postupaka, npr. scintigrafiju, i uputiti bolesnika na odjel nuklearne medicine.

DOPLER ULTRAZVUČNA PRETRAGA KRVNIH ŽILA MOZGA U PREVENCIJI MOŽDANOGA UDARA

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, moždani udar, kao najteža posljedica bolesti krvnih žila mozga, prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u svijetu već dugi niz godina na trećemu mjestu. Posljednjih godina broj oboljelih od moždanoga udara u zemljama zapadne Europe i SAD-a smanjuje se, u prvom redu zahvaljujući organiziranim preventivnim akcijama i usvajanju zdravoga načina života.

LASER I OČI

Postoji li itko tko nije čuo za LASER? Na spomen lasera u medicini odmah nam se stvori predodžba o nečem korisnom, ljekovitom, što vraća zdravlje. Primjenu lasera dočekamo s dobrodošlicom. Tko ne bi bio oduševljen da mu, u poplavi zastarjele opreme i preživjelih metoda liječenja, ponude laser? Nije nam tada uopće bitno što je to i kako funkcionira. Glavno je da liječi.

Čovjek ili tehnika

Razvoj tehnike danas dostiže gotovo neslućene visine. Ono što je do jučer bilo nemoguće, danas je stvarnost. Razumljivo, tehnička dostignuća čovjeku olakšavaju život, čine ga ugodnijim i omogućavaju mu da određeni posao obavlja točnije, brže i s manje napora.

Emocionalna inteligencija

CENTRI ZA MLADE – savjetovališta «OTVORENIH VRATA»

U zaštiti reproduktivnog zdravlja, adolescenti od 14 do 19 godina imaju posebno mjesto budući da su zdravstveni problemi adolescentne dobi vezani uz reproduktivno zdravlje (neplanirane trudnoće i pobačaje, spolno prenosive bolesti i njihove posljedice) ovisni o rizičnom spolnom ponašanju u toj dobi, a dugoročnim posljedicama utječu na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme u budućnosti.

LJEKOVITOST ANANASA, BADEMA, BANANE I JABUKE

Vjerojatno je najvažnije ljekovito i zaštitno svojstvo voća to što sadrži antioksidanse, prije svega vitamin C, karotenoide (beta–karoten i dr.) i flavonoide (katekline, flavone, antocianine i dr.).

PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA OBOLJELIMA OD RAKA

Stoljećima je rak bolest koja u ljudi izaziva strah, prvenstveno zbog loših rezultata liječenja, često uz smrtni ishod, ili pak zbog preostalog života ispunjenog boli, strahom i patnjama. Zbog toga su mnogi liječnici, i novinari, a i ljudi općenito, u komunikaciji godinama izbjegavali upotrebljavati riječ «rak», a prava dijagnoza bila je skrivana od bolesnika.

O DEBLJINI S HUMOROM

Britanski liječnici smatraju da višak kilograma može ponekad biti i koristan. Dr. Roger Hollwood, vodeći britanski endokrinolog, kaže: "Godinama su medicinski stručnjaci upozoravali ljude da masno tkivo predstavlja velik rizik za organizam i da je čak i nekoliko kilograma viška vrlo opasno."

PRVA POMOĆ ZA LAIKE

PRIPREMLJENI NA SKIJANJE

Skijanje je puno više od rekreacije i sporta, to je istovremeno odmor, užitak, zabava i stil života. Sezona skijanja počinje oko Nove godine, a “pripreme” uključuju rezervaciju skijaške destinacije, nabavu, obnavljanje i servisiranje skijaške opreme...

IN MEMORIAM

POKRETNE KOMUNIKACIJE I LJUDSKO ZDRAVLJE

Ljudi su svakodnevno izloženi različitim vrstama zračenja koja uglavnom, pri umjerenoj izloženosti, ne utječu na njihovo zdravlje.