Previše
majki i djece pati i umire svake godine.Milijuni majki i djece umiru svake godine tijekom trudnoće, poroda i ranog djetinjstva. Još više ih pati od bolesti i pothranjenosti. Novorođenčad (0 do 28 dana) ima najveći rizik od umiranja. Gotovo sve te smrti i patnje događaju se u siromašnim i jako siromašnim zemljama, a unutar tih zemalja najsiromašniji i najnerazvijeniji pate najviše. Najveći su uzrok tome stanja koja se mogu spriječiti i liječiti.
• Svake minute jedna žena umire od komplikacija u trudnoći i porodu. To znači da 1400 žena umre svaki dan – više od pola milijuna žena umre svake godine (SZO, 2004.). Još mnogo milijuna pati od oštećenja.
• 20-oro djece ispod pet godina starosti umire svake minute. To znači da gotovo 30 000 djece umire svaki dan, a 10,6 milijuna svake godine. Najrizičnija su novorođenčad u dobi do jednog mjeseca. Od ukupno umrle djece, gotovo 4 milijuna je novorođenčad.
• U svjetskim razmjerima, na svaka dva čovjeka poginula u prometnim nesrećama umire jedna majka i 20-oro djece od sprječivih i izlječivih uzroka.
• Oko 99% smrti majki i djece do pet godina događa se u siromašnim i srednje siromašnim zemljama, osobito u Africi južno od Sahare i u južnoj Aziji. Unutar svake zemlje majke i djeca iz najsiromašnijih obitelji imaju najveći rizik od umiranja.
• 70% svih smrti majki uzrokuje samo pet uzroka: krvarenje (24%), infekcija (15%), nesiguran pobačaj (13%), visok krvni tlak (12%) i produljen porod (8%). Ipak su siromaštvo, društvena izolacija, niska razina obrazovanja i nasilje nad ženama snažni predisponirajući faktori smrti i onesposobljenja majki. Veći rizik od umiranja imaju žene koje su ostale trudne vrlo mlade, koje su rodile mnogo puta, koje boluju od infektivnih bolesti, poput malarije, tuberkuloze i rastućeg HIV/AIDS-a, i koje su pothranjene ili slabokrvne.
• HIV/AIDS predstavlja rastuću prijetnju i za majke, i za njihovu djecu. Žene trenutno čine gotovo polovicu odraslih oboljelih od HIV/AIDS-a. To ne samo da ugrožava zdravlje žena, već i povećava rizik od prijenosa HIV-a s majke na dijete.
• Mnoštvo sprječivih i izlječivih stanja odgovorno je za više od 70% svih smrti djece. To su neonatalni uzroci (37%), upala pluća (19%), novorođenački proljev (17%), malarija (8%), ospice (4%) i HIV/AIDS (3%). Iako je rijetko nabrojena kao direktan uzrok, pothranjenost pridonosi smrti više od polovice djece, povećavajući rizik djece za umiranje. Nedostupnost hrani nije jedini uzrok pothranjenosti: loša kultura hranjenja i infekcija, ili kombinacija tog dvoga, važni su uzroci.
• Najveća je prijetnja preživljavanju novorođenčadi (0-28 dana) kombinacija prenatalnih stanja (npr. niska porodna težina, porođajna trauma i ostanak bez kisika u porodu) i teških infekcija (npr. neonatalna sepsa, upala pluća, meningitis i tetanus).
Preživljavanje i blagostanje majki i djece nije važno samo radi njih samih, nego je nužno za rješavanje mnogo širih ekonomskih, socijalnih i razvojnih izazova. Kada majke i djeca umru ili su bolesni, njihove obitelji, zajednice i narodi također pate. Unapređenje preživljavanja i blagostanja majki i djece neće poboljšati samo zdravlje zajednice, nego će smanjiti nejednakost i siromaštvo.
• Bolest je jedan od glavnih razloga zašto obitelji osiromaše i ostanu siromašne. Bolesne majke i djeca zahtijevaju povećane izdatke obitelji. Neplanirani izdaci veliko su opterećenje za obitelji koje trebaju zdravstvenu zaštitu, što dovodi do opasnog zakašnjenja u traženju pomoći van kućanstva – osobito za djecu i trudne žene.
• Kada je majka bolesna ili umre, njezin produktivan doprinos obitelji, poslu, ekonomiji i društvu izgubljen je i preživljavanje i obrazovanje njene djece ugroženo je. Procjenjuje se da svake godine jedan milijun male djece umre zbog smrti njihovih majki. Djeca iz kućanstva gdje je majka umrla u posljednjih 12 mjeseci provode značajno manje vremena u školi u usporedbi s djecom iz kućanstva gdje majka nije umrla.
• Dobro zdravlje djece nužno je za ekonomski i društveni napredak. Procjenjuje se da se za svaki dolar uložen u zdravlje djece vrati sedam dolara kroz smanjenje potrošnje na socijalnu pomoć i povećanu produktivnost mladih ljudi i odraslih. Kada je dijete bolesno ili umre, i djetetova obitelj i društvo pate. Česte bolesti i pothranjenost negativno utječu na intelektualni razvoj, tjelesni razvoj i snagu malog djeteta. To smanjuje konačnu razinu obrazovanja, kao i učinkovitost i sposobnost za rad u kasnijem životu.
Milijuni
života mogu se spasiti koristeći znanje koje danas imamo. Izazov je pretočiti
to znanje u akciju.
Znanje i učinkoviti načini smanjenja smrti i patnji postoje. Međutim,
da bi oni postigli učinak, moraju doći do majki i djece koja ih trebaju.
Iskustvo je pokazalo da su već poznate mjere vrijedne truda i mogu doseći
cilj, čak i u najsiromašnijim zemljama. U isto vrijeme, međunarodni ugovori,
poput Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda i Konvencije o pravima
djeteta, utrli su put otklanjanju prepreka za rasprostranjeno pružanje
znanja i mjera koje spašavaju živote.
• Nedovoljno majki i djece prima postojeće spasonosne mjere. Na primjer,
globalno samo 61% poroda odvija se uz pomoć babice ili liječnika, a u
nekim siromašnim zemljama prosjek je samo 34%. Nadalje, samo 4 od 10 djece
s upalom pluća liječi se antibioticima.
• Da bi se smanjila smrtnost rodilja, sve žene moraju imati pristup
visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na porodu, s tri ključna elementa:
rutinsku zdravstvenu zaštitu na porodu, hitnu porodničarsku zaštitu u
slučaju komplikacija i djelotvoran referalni centar koji osigurava pristup
hitnoj zdravstvenoj zaštiti, ako je ona potrebna. Drugo je rješenje problema
pomoć ženama da se izbjegnu neželjene trudnoće i porodi.
• Više od 6 milijuna djece moglo bi se spasiti svake godine da im je dostupna
samo mala količina preventivnih i kurativnih intervencija (npr. cijepljenje
i jednostavne mjere za liječenje čestih bolesti) i primjerena kućna njega.
Primjerena kućna njega uključuje optimalno hranjenje, kao isključivo
dojenje novorođenčadi prvih šest mjeseci života, uvođenje primjerene nadohrane
sa šest mjeseci života i nastavljanje dojenja do dvije godine ili dulje.
Primjerena kućna njega također uključuje važne zdravstvene mjere, kao
što je korištenje insekticida za sprečavanje prijenosa malarije i pružanje
odgovarajuće kućne njege za liječenje infekcija.
S
ciljem da učinimo razliku, svi se moramo udružiti i djelovati. Zajedno to
možemo učiniti. Svatko od nas ima svoju ulogu.Iako znamo što treba učiniti, svjetski napredak u poboljšanju preživljavanja i zdravlja majki i djece usporio se. Sa sadašnjim stanjem, trebalo bi barem 150 godina da se smanji smrtnost djece za dvije trećine samo u Africi južno od Sahare. Da bi se došlo do svake majke i djeteta, potrebna je brza i koordinirana akcija s nužnim, priuštivim i iskušanim mjerama. Za tu su akciju potrebni snažno političko i tehničko vodstvo i financijski izvori. Također su potrebni koncentrirani napori za novačenje, educiranje i zapošljavanje dovoljnog broja uvježbanih pružatelja zdravstvene pomoći.
Svatko je važan za postizanje razlike.
• Svjetska zajednica. Međunarodna pomoć i svjetska zdravstvena politika moraju podržati koordinirane akcije kroz različite programe i odjele. To se može postići radom u svjetskim udruženjima prema općeprihvaćenim načelima i ciljevima, korištenjem dostupnih izvora, posebno jačanjem programa u kriznim područjima s nedostatkom uvježbanih zdravstvenih radnika. Svjetska zajednica također može promicati dijeljenje znanja, vještina i iskustva unutar i između zemalja.
• Vlade. Nacionalni autoriteti mogu razviti opsežne mjere, strategije i planove za osiguranje pristupa primjerenim i učinkovitim intervencijama koje promoviraju zdravlje i spašavaju živote. Te mjere uključuju mjere za pokretanje međunarodnog partnerstva u primjerenim odjelima (npr. obrazovanje, zdravstvo, pravo, socijalni rad) radi približavanja zdravstvene zaštite zajednici, jačajući u zajednici i kućnu njegu i svijest o traženju zdravstvene zaštite. One uključuju posebno žarište na potrebe treniranih pružatelja zdravstvene zaštite, kao i osiguranje dugotrajne posvećenosti i ulaganja te praćenja napretka.
• Druge uključene strane. Nevladine udruge, uključujući grupe temeljene na zajednici, tijela zdravstvene zaštite, akademske institucije, komercijalna poduzeća i masovni mediji imaju ključnu i nadopunjavajuću ulogu. To uključuje isporuku zdravstvene zaštite, novačenje i obrazovanje zdravstvenog osoblja, zdravstveni odgoj i senzibiliziranje vlada i međunarodne zajednice za zdravstvene potrebe majki i djece. Privatni sektor, i zdravstveni, i nezdravstveni, sastoji se od potencijalnih donora, ali i potencijalnih pružatelja usluga svojim zaposlenicima i zajednici.
• Pojedinci. Pojedinci se mogu informirati o svojim pravima i obvezama, sudjelovati u aktivnostima na razini zajednice i ponašati se tako da osiguraju zdravlje i preživljavanje svojih obitelji. Provođenje osnovnih zdravih navika – kao što je pravilna i zdrava prehrana tijekom trudnoće, dojenje, cijepljenje djece i korištenje zdravstvene zaštite za bolesnu djecu i trudnice - može spasiti mnoge živote. Muškarci, kao donositelji odluka i glave obitelji, imaju ključnu ulogu u promoviranju zdravlja žena i djece.
