Stotinu i deset godina od otkrića rendgenskih zraka
SVE BEZ MATURE
WILHELM
CONRAD RÖNTGEN, njemački fizičar, otkrio je rendgenske zrake 1895. godine.
Rođen je 1845., u Lennepu u Rajnskoj oblasti. Mladost je proveo u Holandiji,
gdje je njegov otac bio trgovac i tvorničar. Tamo je, u Utrechtu, polazio
tehničku školu, ali je pao na maturalnom ispitu. Upisao se 1865. na slavnu
Politehničku školu u Zürichu, u kojoj nije trebala maturalna svjedodžba.
U toj je školi 1868. stekao diplomu inženjera strojarstva, a već 1869. stekao
je naslov doktora znanosti univerziteta u Zürichu. Mladom Röntgenu mnogo
je pomogao u njegovom znanstvenom radu njegov učitelj, profesor fizike August
Kundt. Radio je s njim do 1870. u Zürichu, do 1872. u Würzburgu, zatim od
te godine u Strassburgu. Tek u Strassburgu postigao je Röntgen 1874. naslov
docenta (tamo mu nije bila potrebna maturalna svjedodžba). U Strassburgu
je 1876. postao izvanrednim profesorom. S tim naslovom prešao je na univerzitet
u Giessenu i tamo je 1879. izabran za redovitog profesora fizike. U 1888.
prešao je kao profesor fizike na univerzitet u Würzburgu. Na poziv univerziteta
u Münchenu preuzeo je 1900.godine već kao slavan fizičar, vodstvo Fizikalnog
instituta. Tamo je predavao sve do 1920., kada je umirovljen. Umro je u
Münchenu, 1923. godine.Znanstveni interes Röntgena protezao se na sva područja fizike. Bio je znatiželjan eksperimentator, a znatiželja je izvor i obilježje znanstvenika. Jedno vrijeme posebno ga je zanimalo proučavanje kristala, njihova toplinska vodljivost, njihova pijezoelektrična svojstva, polarizacija svjetla kroz njih. U Würzburgu je izvodio pokuse s katodnim zrakama koje izlaze iz Geisslerove i Hittorfove cijevi. Kasno navečer 8. studenog 1895. zapazio je pojavu fluorescencije kristala u blizini zrakoprazne katodne cijevi. Spoznao je da to izazivaju neke, dotad nepoznate zrake, nazvavši ih zato X-zrakama. Zatvorio se u svoj laboratorij i proučavao ih danonoćno. Ubrzo je tako utvrdio glavna svojstva novih zraka. Otkrio je za medicinu najznačajnije svojstvo novih zraka - njihovo prolaženje kroz strukturu unutrašnjosti ljudskoga tijela. Tako je 22. prosinca 1895. upravio X-zrake iz katodne cijevi kroz ruku svoje supruge, a na fotografskoj ploči ispod ruke vidjele su se kosti njene šake. Već 28. prosinca predao je svoj prvi izvještaj o tim zrakama uredniku časopisa Fizikalno-medicinskog društva u Würzburgu, i taj je izvještaj objavljen već prvih dana siječnja. Naišao je na velik odjek u znanstvenim krugovima, čak i u javnosti, pa je već 13. siječnja održao o tome predavanje na dvoru njemačkoga cara. Za znanost je mnogo značajnije bilo predavanje što ga je 23. siječnja 1896. održao u spomenutom Fizikalno-medicinskom društvu. Tijekom tog predavanja snimio je kosti šake znamenitog histologa Kölikera. Kasnije je prihvaćen njegov prijedlog da se X-zrake nazovu «Röntgenove zrake» što je naziv koji sada preteže u Europi, a u zemljama engleskog govornog područja ostao je naziv X-zrake. Vrlo brzo te su se zrake, na veliku korist bolesnika, uvelike koristile u medicinskoj dijagnostici te potom i za liječenje raka zračenjem. Röntgenu su za života iskazane izvanredne počasti, a najveća je od njih bila, 1901.godine, dodjela prve Nobelove nagrade za fiziku.
Sto i deset godina nakon njegova otkrića Röntgen je zaslužio da ga se sjetimo i na stranicama Narodnog zdravstvenog lista.
