PEDESET GODINA RADA SAVJETOVALIŠTA ZA PREHRANU DOJENČADI
 
UPUTA, POTPORA I TOPLA RIJEČ
 
Ove godine Svjetski dan zdravlja obilježen je pod motom Svaka majka i dijete važni su (Make every mother and child count). Tom prilikom, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, obilježeno je i 50 godina rada ovog Savjetovališta.
 
 
Priča o Savjetovalištu započinje dalekih pedesetih godina prošloga stoljeća. Spoznaja o važnosti utjecaja pravilne prehrane na zdravlje, kao i nastojanje da se smanji obolijevanje i tadašnja zabrinjavajuće visoka smrtnost dojenčadi, navode tadašnje pedijatre na ideju o otvaranju MLIJEČNE KUHINJE. Pri tadašnjem Domu narodnoga zdravlja, u skromnim uvjetima u prostoru Dječjeg dispanzera “Stari grad”, započelo se 1. lipnja 1953. godine, prema tadašnjim standardima, s pripremom mliječnih obroka.
U početku se pripremala dijetetska hrana za svu dojenčad s poremećajem prehrane te za socijalno ugroženu dojenčad na prijedlog patronažnih sestara.
U jesen te godine otvara se i LAKTARIJ, ili sabirnica ženskoga mlijeka, koji se nakon prvih sumnji pokazao iznimno važnim, ne samo u preventivnom smislu, već i u liječenju.
Skupljenim ženskim mlijekom hranila se nedonoščad u rodilištima i kod kuće te distrofična dojenčad u dječjoj bolnici. Laktarij je u gradu djelovao do 70-ih godina. Tada počinje gubiti na važnosti zbog sve razvijenije industrijske proizvodnje adaptiranog mlijeka i dječje hrane, kao i zbog porasta životnog standarda građana.
Razvojem zdravstvene zaštite djece, nakon prvih 25 godina djelovanja, krajem sedamdesetih (1978. god.) Mliječna kuhinja mijenja osnovnu djelatnost pripremanja mliječnih obroka i postaje Savjetovalište za prehranu dojenčadi. Počinje se s izdavanjem adaptiranog mlijeka, socijalno i medicinski rizičnoj dojenčadi čije majke nemaju vlastitog mlijeka ili ga nemaju dovoljno.
Istovremeno se provodi individualno zdravstveno prosvjećivanje majki o adekvatnoj i pravilnoj pripremi obroka. Tijekom Domovinskog rata i poratnog razdoblja gotovo sva dojenčad i mala djeca iz prognaničkih i izbjegličkih obitelji koristila su se uslugama Savjetovališta.
 
 
SAVJETOVALIŠTE DANAS
 
I danas djelujemo na istom lokalitetu u Cambierijevoj ulici broj 7, u sklopu Doma zdravlja PGŽ, Ispostava Rijeka, a financirani smo od Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb.
Osnovni je sadržaj našega rada: provođenje individualnog zdravstvenog prosvjećivanja - edukacija roditelja - majki kroz osobne ili telefonske kontakte.
Primarna je aktivnost Savjetovališta propagiranje dojenja - prirodne prehrane – kao idealnog načina dojenačke prehrane, zbog izuzetnog sastava ženinog mlijeka te njegovog utjecaja na zdravlje djeteta. U tu svrhu:
ističemo sve prednosti dojenja,
motiviramo na ustrajnost u dojenju,
upozoravamo na rizične periode laktacije,
nastojimo otkloniti moguće poteškoće dojenja od strane majke ili djeteta,
savjetujemo prehranu dojilja i male djece,
po preporuci liječnika utvrđujemo potrebu dohranjivanja, pokusnim dojenjem -vaganjem i slično.

Promicanje dojenja kontinuirana je aktivnost stručnjaka svih nivoa: rodilišta, patronažne, pedijatrijske i ginekološke djelatnosti i, svakako, Savjetovališta. To potvrđuju i rezultati istraživanja koje smo proveli tijekom 2004. godine, o utjecaju zdravstvenog prosvjećivanja majki na učestalost dojenja i adekvatne mliječne ishrane riječke dojenčadi za razdoblje od 1998. do 2002. godine.
Rezultati istraživanja pokazuju stalan porast broja djece dojene do dobi od 12 mjeseci te, istovremeno, pad upotrebe kravljeg mlijeka u prehrani dojenčadi, što znači da se dio dojenčadi koja se ne doji sve više hrani adekvatno – adaptiranim mlijekom. U usporedbi s rezultatima iz 1991.-1992. godine, rezultati su još bolji, što je značajan uspjeh.

U nemogućnosti dojenja, preporučujemo upotrebu adaptiranog mlijeka.
Objašnjavamo pravilan način pripreme mlijeka, količinu i broj dnevnih obroka.
Savjetujemo postupke kod dojenačkih abdominalnih kolika.

Savjetujemo o prehrani s problemima, kada se zbog zdravstvenih razloga moraju koristiti tzv. specijalni pripravci (alergije, akutni i kronični poremećaji probavnog trakta, metabolizma i sl.).
Upućujemo na pravilnu dohranu u vezi s uvođenjem novih vrsta nemliječnih obroka nakon 6. mjeseca života.
Otkrivamo nepravilnosti u prehrani i ukazujemo na njihov štetan utjecaj po zdravlje, pogotovo na sve prisutniju pretilost.

Zbog sve više manifestiranih oblika alergija na bjelančevine (proteine) kravljeg mlijeka, kao i drugih vrsta hrane (citrično voće, žitarice s glutenom), preporuke su ESPGHAN-a (Europska udruga pedijatara, gastroenterologa, hepatologa, alergologa i nutricionista) da se s uvođenjem novih vrsta započne iza šestog mjeseca života dojenčeta, kada je i imunološki odgovor organizma bolji. Prema tim preporukama, a za bolju informiranost roditelja i zdravstvenih djelatnika, izradili smo letak “Kalendar prehrane dojenčadi”, u suradnji s Klinikom za pedijatriju Kantrida KBC-a Rijeka, Domom zdravlja PGŽ Ispostava Rijeka - pedijatrijskom službom.
Izdavanje letka potpomognuto je od Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, i ovom prilikom ga promoviramo.

Drugi dio našeg rada sastoji se u nabavi adaptiranog mlijeka i dječje hrane u opskrbi korisnika koji imaju pravo na besplatnu prehranu dojenčadi te u vođenju sve potrebne evidencije.
Pravo na besplatnu prehranu dojenčadi ostvaruju obitelji s područja Grada Rijeke, prema preporuci odabranog liječnika pedijatra i patronažne sestre. Sredstvima Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb financiraju se nabava dječje hrane i rad Savjetovališta temeljem Odluke o socijalnoj skrbi.
Na isti način imaju regulirana spomenuta prava Grad Kastav, općine Viškovo, Čavle, Jelenje i Klana, a naš je rad potpomognut i od Primorsko-goranske županije.
Na kraju želim istaknuti da su tijekom svih proteklih godina glavni nosioci rada u savjetovalištu bile medicinske sestre, uz stručnu podršku pedijatara.
Svojim kolegicama koje su uložile velik broj godina i puno napornog rada zahvaljujem i čestitam na uspješnosti. Istovremeno zahvaljujem Gradu Rijeci na svim oblicima potpore rada, koji već 11 godina financira takav oblik rada Savjetovališta i tako omogućuje da se ova lijepa i duga priča nastavi.
 
 
Đurđa Bralić, vms