DOWNLOAD      .pdf 1 694 Kb

KAMO IDE SESTRINSTVO?

Smije li se postaviti to pitanje? Nažalost, mora. Odakle pesimizam? Evo nekoliko argumenata, a bilo bi dobro da su netočni:
• Početkom devedesetih, u eri "svekolike privatizacije u ime tranzicije" (što god to značilo), u sustavu zdravstvene zaštite prvi je na redu bio (i stradao) sustav primarne zdravstvene zaštite. Negdje "preko noćI" svaka treća, a negdje i svaka druga medicinska sestra (srednje spreme) postaje "suvišna". Da "privatizacija" nije obvezala liječnike ("prekonoćne" poduzetnike), neki ne bi zadržali ni jednu sestru koju sad "imaju". Patronažne sestre postaju prisilno samostalne, "ne smiju se" privatizirati i, kako je krenulo, ostat će jedina medicinska djelatnost u, najblaže rečeno, "urušenom" domu zdravlja.
• Što se događa sa sestrinstvom u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti – u bolnicama? "Vječna dilema": da li je sestra dio tima kojem je na čelu liječnik ili je "posebna" djelatnost kojoj je na čelu više ili čak visoko kvalificirana sestra? Dilema još uvijek traje. Na djelu je malo jedno, malo drugo, netko bi rekao "zbrka". U profesionalnom smislu sve određuje liječnik, a u organizacijskom postoji "sestrinska hijerarhija". Velika većina poslova u bolnici organizirana je ("feudalno") u strogo razgraničenim organizacijskim jedinicama (odsjeci, odjeli, klinike …), a ne ("industrijski") po stupnju intenziteta njege. To, usput rečeno, ne potiče sestrinsku specijalizaciju te vrlo često ne osigurava ni pravo na trajno stručno usavršavanje. Najaktualnije je momentalno interesno udaljavanje sestrinstva od liječništva. Čime? Plaćama! Uza sve dosad rečeno, nameće se i činjenica da u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti postoji "manjak" sestara, dok je istovremeno ukupan broj zaposlenika u "višku". Sve se to odnosi na isti kriterij: broj zaposlenika (pojedinih i ukupno) sveden na jednu bolesničku postelju (EU - kriterij). U ovom trenutku nisu pod povećalom posljedice za bolesnika: "nedostatna njega"!
• Što nudi budućnost? Reforme školovanja: srednjeg, višeg, visokog. Sveučilište (s mogućnošću "akademskog napredovanja" – magisteriji i doktorati) ili/i veleučilište? Razdvajanje zdravstvenog osiguranja: jedno za "dijagnozu i liječenje", a drugo, posebno, za njegu? Sestrinstvo u prožimanju zdravstvenog i socijalnog? Sestrinstvo od akutne bolnice do hospicija? Sestrinstvo od ordinacije do kuće bolesnika? Njega će biti osigurana: osnovnim, dopunskim i dobrovoljnim osiguranjem, uz participaciju, uz plaćanje u gotovu ("na tržištu")?
Pitanja i neizvjesnosti, po svemu sudeći, ne nedostaje.
Gdje su odgovori?
Sustav zdravstvene zaštite bez sestrinstva nije zamisliv! Neće nestati ni u svijetu znanstvene fantastike, onom s "čarobnim štapićima" (dijagnostičkim i terapijskim). Sestrinstvo ne čeka "feminizacija", (čitaj: još slabiji ekonomski položaj u podjeli rada), ona je već u samim njenim korijenima.
Znanje i zadovoljstvo važni su preduvjeti uspješnosti. Za to se treba boriti. Za borbu se treba dobro organizirati i dobro pripremiti. Vremena nisu najoptimističnija.
Puno, puno sreće!

Sestrinstvo

Medicinskim sestrama posvećen je 12. svibnja svake godine, MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zaštiti zdravih ljudi. Začetnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih.

Florence Nightingale – začetnica modernog sestrinstva

Florence Nightingale rođena je u Firenci, 15. svibnja 1820. godine, ali je bila prava Engleskinja. Kao kćerka bogatog engleskog veleposjednika, provela je bezbrižnu mladost. Stekla je temeljitu filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu.

Medicinske sestre

Medicinske sestre ne polažu Hipokratovu zakletvu kao liječnici, iako u lancu zdravstvene skrbi predstavljaju značajnu kariku bez koje je liječenje gotovo nemoguće zamisliti.

MEDICINSKA SESTRA U – JEDINICI OPĆE OBITELJSKE MEDICINE

Sestrinstvo ima korijene u potrebama čovječanstva u liječenju i ozdravljenju bolesnih, pružanju zaštite i njege te pomaganju svima bespomoćnima ili hendikepiranima, mladima, starima ili nezrelima. Cilj je sestrinstva sprečavanje bolesti i očuvanje zdravlja.

PEDESET GODINA RADA SAVJETOVALIŠTA ZA PREHRANU DOJENČADI

Ove godine Svjetski dan zdravlja obilježen je pod motom Svaka majka i dijete važni su (Make every mother and child count). Tom prilikom, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, obilježeno je i 50 godina rada ovog Savjetovališta.

ASISTENTICA U STOMATOLOŠKOJ ORDINACIJI

Svaki stomatolog danas traži asistenticu brojnih sposobnosti i znanja. Mnoge su od tih osobina prirođene, a neke se uče. Najveći broj stomatoloških ordinacija su polivalentan je, što znači da u njih dolaze pacijenti svih životnih dobi. Zajednička im je osobina jače ili slabije izražena nelagoda, strah, pa čak i potpuno negativan stav prema stomatološkom liječenju (naročito u djece).

PATRONAŽNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Patronažna je zdravstvena zaštita medicinsko-socijalna djelatnost u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice tamo gdje oni žive, rade, uče, igraju se. Prvenstveno se odnosi na one pojedince i grupe koji imaju povećan rizik za zdravlje.

ZDRAVSTVENA NJEGA I REHABILITACIJA U KUĆI

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika u kući nastavak je zdravstvene njege i rehabilitacije nakon izlaska iz bolnice, lječilišta i drugih stacionarnih ustanova. Usluge zdravstvene njege i rehabilitacije u kući pružaju se i onim bolesnicima kojima nije potrebna bolnička skrb.

RAD MEDICINSKE SESTRE U DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE

Rad medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi okostarijih osoba prikazat ćemo na primjeru Doma za starije i nemoćne osobe “Kantrida”. Osnivač je Doma “Kantrida” Županija primorsko-goranska. Svojom djelatnošću ostvaruje značajan dio skrbi za starije i nemoćne građane PGŽ.

Radioterapija i onkologija

Kraj je još jednog radnog dana na Zavodu za radioterapiju i onkologiju. Ni jedan dan nije isti, kao prethodni. Nije isti, ne zbog obujma i vrste poslova, već zbog unutarnjeg mira i nemira koji nas svakodnevno prati i brusi.

Škola za medicinske sestre

Psihologija

Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe.

Pedofilija – teško nasilje nad djecom

Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći zločin
zlostavljanje djece, negiranje temelja života.
Mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu.
Njima ne možemo odgovoriti “sutra”, oni traže “danas”.
Gabriela Mistral

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Jeste li kad zastali i zapitali se: «Što je smisao mog života…?», «Zašto ga živim…?», «Što mi se to treba dogoditi pa ću svoj život smatrati ispunjenim, a sebe ostvarenom osobom…?»? Koliko vas je pomislilo na ljubav ili, još preciznije, na čaroliju partnerske ljubavi?

ALKOHOLIZAM

Pravilna prehrana

Ljekovito bilje

IN MEMORIAM

KAMENCI BUBREGA I MOKRAĆOVODA