RAD MEDICINSKE SESTRE U DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE
 
UTJEHA U TOPLOJ RIJEČI
 
Rad medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi okostarijih osoba prikazat ćemo na primjeru Doma za starije i nemoćne osobe “Kantrida”. Osnivač je Doma “Kantrida” Županija primorsko-goranska. Svojom djelatnošću ostvaruje značajan dio skrbi za starije i nemoćne građane PGŽ.
 
 
Dom je javna, neprofitna ustanova, s pristupačnim cijenama i stručnom uslugom. Smješten je u zapadnom dijelu grada, iznad glavne prometnice prema Opatiji, na uzvisini, u zelenom pojasu, s prekrasnim pogledom na Kvarnerski zaljev. Tu se putem stalnog smještaja zbrinjavaju pokretne, polupokretne i nepokretne starije i nemoćne osobe. Resursi Doma omogućuju smještaj za 450 korisnika u jednokreventnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Rad je organiziran po odjelima, koji svaki za sebe predstavlja organizacijsku cjelinu. Pruža usluge stanovanja, prehrane, osobne higijene, brige o zdravlju (domski liječnik), zdravstvene njege, radne aktivnosti i korištenja slobodnog vremena u radu sa stručnim osobljem.
Korisnici imaju na raspolaganju i frizerske usluge, trgovinu, interni šank s toplim i hladnim napicima.
 
 
USLUGE NJEGE
 
Usluge njege pružaju medicinske sestre srednje stručne spreme i njegovateljice. Nosioci su njege medicinske sestre. Savjesno provedena njega ima za cilj da se teško stanje bolesnika olakša, da se on tjelesno i fizički rehabilitira, udobno osjeća i stekne povjerenje u ustanovu.
Posao medicinske sestre u Domu vrlo je zahtjevan, moglo bi se reći težak, ali svesrdno posvećivanje korisniku, osobito bolesnom, čini taj posao plemenitim i važnim. Rad medicinske sestre odvija se u tri smjene.
Medicinska sestra u Domu, osim što obavlja poslove opće i specijalne njege, prati opće zdravstveno stanje bolesnika, vitalne funkcije, psihičku kondiciju, a sve u interesu osiguranja kvalitete življenja u domu kod štićenika smještenih u stacionarnom, polustacionarnom i stambenom odjelu.
Budući da se radi o osobama treće životne dobi, koje najčešće imaju slabiju fizičku kondiciju, bolesnim osobama, osobama koje se osjećaju usamljene, od posebnog je značenja lijepa riječ medicinske sestre i osmijeh iz kojeg se treba pročitati utjeha i nada. Najvažnije je za korisnika u domu da pokuša zadržati pozitivan stav prema starosti. Svaka medicinska sestra, uz uvažavanje zdravstvenih, psiholoških i socijalnih poteškoća starijih korisnika u Domu, pozvana je da na najhumaniji način bude podrška i utjeha, naročito onima čiji se život bliži kraju. Ona svojim prisustvom ulijeva povjerenje, daje snagu i motivira na izdržljivost.
Humani poziv medicinske sestre dolazi do izražaja u svakoj potrebnoj ljudskoj situaciji, ali rad medicinske sestre u Domu za starije i nemoćne osobe ima svoju specifičnost: dok medicinska sestra u bolnici prati bolesnika kraće, prosječno dva do tri tjedna, medicinska sestra u Domu prati korisnika kroz duži period. To znači da je, uz ostalo stručno osoblje, medicinska sestra druga obitelj korisniku-bolesniku, koja poznaje njegove probleme, njegove sklonosti i njegove vrijednosti. Osim što mu pomaže, ona mora imati «ono nešto» – znati slušati, tješiti, biti blaga i strpljiva.
 
 
ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE
 
Zdravstvena služba organizirana je po odjelima pojačane njege, kojih ima ukupno pet. Svaki je odjel organizacijski zasebna jedinica u kojoj se skrbi za određeni broj korisnika s pripadajućim osobljem, sestrama i njegovateljicama. Voditelji smjene i odgovorne osobe su medicinske sestre (jutro, popodne, noć).
Njihova je zadaća:
- provoditi poslove osnovne i specifične njege bolesnika,
- dijeliti terapiju,
- provoditi minimalnu okupacijsku terapiju,
- pomoći pri obavljanju fizioloških potreba korisnika,
- pomoći kod aktivnih i pasivnih vježbi, vježbi disanja,
- obavljati masažu kao prevenciju posljedica dužeg ležanja,
- brinuti o higijeni uže okoline bolesnika, povoljnoj mikroklimi i estetskom izgledu sobe,
- pratiti opće stanje i izgled bolesnika.

Briga za terminalno bolesne
Palijativna skrb je pristup kojim se bolesnicima suočenim s teškom bolešću i njihovim obiteljima unaprjeđuje kvaliteta života. Čini se to sprečavanjem i liječenjem boli i olakšavanjem drugih simptoma. Hospicij je i filozofija skrbi o ljudima na kraju života, a o njihovim obiteljima, njegovateljima čak i nakon smrti. Aktualna pomoć ostvaruje se posredstvom zdravstvenoga osoblja koje ih prati, stručnih radnika, kooperacijom s obitelji, našim liječnikom, duhovnikom. Interdisciplinarnim pristupom u postojećim uvjetima nastoji se osigurati dostojanstven kraj.
Postupak s umrlim također je dio sestrinske brige.

 
 
SURADNJA S LIJEČNIKOM
 
Zdravstvenu zaštitu u Domu umirovljenika vodi tim primarne zdravstvene zaštite u koji su uključeni liječnik opće medicine i medicinske sestre (više i srednje stručne spreme).
Uloga liječnika opće medicine u Domu ima značajno mjesto. Određenu ulogu liječnik ima i u procesu zdravstvene njege, jer je ona sastavni dio liječenja. Njega starijih i bolesnih u domovima zahtijeva dodatnu izobrazbu o osobitim bolestima te dobi te o tjelesnim i psihičkim promjenama u starosti. Bilo bi potrebno provesti izobrazbu svih zaposlenih u tim ustanovama, radi boljeg razumijevanja problema njihovih korisnika. Specifičnost je u radu tima – da su svi korisnici Doma bolesnici i stalni korisnici zdravstvenih usluga. Jedinice pojačane skrbi u domovima, tzv. stacionari, ispunjeni su pacijentima lošijeg općeg stanja: nepokretnima, inkontinentnima i teže kooperabilnim bolesnicima, kojima je nužna dnevna skrb i naročito prevencija infekcija dišnog sustava, atrofije mišića, dekubitusa i tromboze. Povećana je potrošnja lijekova zbog redovite terapije kroničnih bolesti. Povećana je i potrošnja parenteralne terapije (analgetici, sedativi, neuroleptici, antibiotici, infuzijske otopine) zbog velikog broja terminalno bolesnih. Potrošnja uputnica veća je od normativa.
U ustanovi boravi velik broj gerijatrijskih bolesnika, s jasno ustanovljenim potrebama za liječenjem, medicinskom njegom i rehabilitacijom. Rad liječničkog tima sastoji se u geroprofilaksi, liječenju i održavanju stabilnog kroničnog stanja. Osim liječnika opće medicine, obavljaju se usluge stomatologa jednom tjedno, gdje korisnici mogu dobiti nove proteze, popraviti ili izvaditi zube.
Svaku treću subotu u mjesecu prisutan je ginekolog pa naše korisnice mogu obaviti ginekološki pregled, odnosno ginekološku obradu.
Medicinska sestra u Domu aktivni je suradnik liječnika, prati potrebe korisnika, inicira individualne preglede, kontrole i provodi propisane postupke liječenja i njege.
 
 
ULOGA GLAVNE SESTRE
 
Glavna sestra voditelj je zdravstvene njege u ustanovi.
Njeni su osnovni zadaci da :
- organizira zdravstvenu službu po pravilima struke,
- organizira raspored rada po načelima struke,
- nadzire higijenu bolesničkih soba i kvalitetu njege,
- nadzire potrošnju lijekova, sanitetskog materijala,
- upućuje na pravilno korištenje ortopedskih pomagala i pomagala za inkontinenciju,
- kontinuirano se stručno usavršava, prati stručnu literaturu i organizira sudjelovanje
sestara na stručnim aktivima,
- značajna je uloga u poduzimanju mjera za osiguranje pravilne prehrane korisnika,
serviranja i hranjenja,
- svakodnevno surađuje s liječnikom ustanove, KBC Rijeka i pratećim zdravstvenim
službama,
- brine o potrebama zdravstvene službe, artikulira zahtjeve prema nadređenima,
- osobito je odgovoran odnos prema obitelji korisnika, koji često mora biti edukativan i stimulativan za suradnju,
- posreduje u nenasilnom rješavanju sukoba između korisnika i to je dio timskog rada s
ostalim stručnim radnicima Doma,
- brine o edukaciji medicinskih sestara koje se školuju i dio praktičnog rada odrađuju na odjelima Doma,
- obavlja administrativne poslove, koji su pokazatelj cjelokupne organizacije službe.

Profesionalnost, stručan i human odnos medicinskih sestara u Domu za starije, komunikacijske vještine i strpljivost moraju biti odlike kojima će sestra pridonijeti osjećaju dostojanstva kod starijeg čovjeka, osjećaju samoispunjenja i samopoštovanja, psihosocijalne stabilnosti i zadovoljstva.
Afirmiranje struke i ustanove u lokalnoj sredini i šire, bitan je čimbenik u dokidanju predrasuda i stereotipa o takvoj vrsti ustanove, koja danas, prateći suvremene tendencije u razvoju brige za starije, treba biti faktor socijalne integracije i kohezije za starije.
 
 
Ana Jakić, vms