Florence Nightingale – začetnica modernog sestrinstva
MAJKA SESTRINSTVA
Florence Nightingale rođena je u Firenci, 15. svibnja 1820. godine, ali je
bila prava Engleskinja. Kao kćerka bogatog engleskog veleposjednika, provela
je bezbrižnu mladost. Stekla je temeljitu filozofsku, literarnu i matematičku
naobrazbu.
Navršivši
tek dvadesetu godinu života, stala se zanimati za socijalna pitanja, za
uređenje bolnica, za mogućnosti pružanja pomoći bolesnicima. Željela se
osobno posvetiti njegovanju bolesnika, unatoč protivljenju obitelji. Ostala
je neudata. Stalno je upotpunjavala svoje znanje o tome kako organizirati
pružanje zdravstvene pomoći. Zato je posjećivala različite bolnice u Njemačkoj
i Francuskoj, u Egiptu. Uz rad u bolnicama, upoznavala se i s radom u nekoliko
ustanova za izobrazbu ženskog bolničkog osoblja iz nekih ženskih vjerničkih
redova, u Pruskoj i u Parizu. Stekavši tolika iskustva, vratila se 1853.
godine u Englesku, gdje je preuzela vodstvo jedne male privatne bolničke
ustanove.Krvavi Krimski rat (1853.-1856.) proslavio je Florence Nightingale i dao joj satisfakciju za sve njene dotadašnje studijske napore. U praksi se iskazala vrijednost njenih novih shvaćanja o organizaciji njege bolesnika i ranjenika, kao i uređenju bolničke i sanitetske službe. Do Krimskoga rata, u engleskoj su vojsci za njegu ranjenih i bolesnih vojnika brinuli samo muškarci vojnici. U početku Krimskoga rata došlo je do izuzetno teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima, smrtnost je bila veća od 50%. Tada je Florence Nightingale imenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe s njenih 38 sestara. Svojim organizacijskim sposobnostima, svojim prethodno stjecanim znanjem i iskustvom, odlučnošću i radom, ona je uspjela toliko poboljšati zdravstvene prilike u vojsci da je smrtnost pala na oko 2%. Na fronti je i sama oboljela, pa ipak je nastavila svoj rad. Sa svjetiljkom u ruci, noću je obilazila ranjenike i bolesnike, zato su je vojnici nazvali “Lady of the lamp” (dama sa svjetiljkom).
Kad se vratila u domovinu, nastupila je sljedeća faza u njenom životu: dočekana je s velikim počastima, ovjenčana slavom, ali joj je stavljen na raspolaganje i poseban fond (Nightingale Found), u iznosu od čak 50 000 funti sterlinga. Taj je fond iskoristila za osnivanje prve škole za medicinske sestre, u Londonu, uz Bolnicu svetoga Tome, 1860. godine. To je bio povijesni početak izobrazbe i profesionalizacije medicinskih sestara. Nakon 1860. Florence Nightingale nastavila je živjeti u Londonu, posve povučeno. Svojim je savjetima, usmeno i pismeno, nastavila predlagati važne reforme u odgoju sestara i bolničkoj službi, sudjelujući pri osnivanju niza socijalno-medicinskih ustanova.
Umrla je u Londonu, u dubokoj starosti, 13. kolovoza 1910. Ove je godine 95-godišnjica njene smrti, ali svojim će djelom živjeti vječno.
