MEDICINSKA SESTRA U – JEDINICI OPĆE OBITELJSKE MEDICINE

TOPLA RIJEČ ZA MLADE I STARE

Sestrinstvo ima korijene u potrebama čovječanstva u liječenju i ozdravljenju bolesnih, pružanju zaštite i njege te pomaganju svima bespomoćnima ili hendikepiranima, mladima, starima ili nezrelima. Cilj je sestrinstva sprečavanje bolesti i očuvanje zdravlja.

Davne 1860. godine, u Londonu, osnovana je prva škola za naobrazbu medicinskih sestara - prva stručna škola za obrazovanje medicinskih sestara s jasno određenim ciljem i posebnom izobrazbom. Godinama je dolazilo do promjena u edukaciji medicinskog kadra kako bi se osposobile i što stručnije educirale u svom zvanju i time kvalitetnije pružile potrebno znanje u radu s ljudima. Sestre su bile prve zdravstvene učiteljice naroda. „Sestra se ne brine samo o njezi pojedinca, već i o zdravlju naroda.“ Iako je ta definicija stara više od 70 godina, gotovo je istovjetna današnjem shvaćanju modernog sestrinstva. Medicinska sestra jedini je profil zdravstvenih djelatnika osposobljen za zdravstvenu njegu. Zadaća je medicinske sestre njega bolesnika, održavanje osobne higijene, promatranje bolesnika, izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata ili sudjelovanje u njima, prepoznavanje alarmantnih stanja, pružanje prve stručne pomoći, zdravstveni odgoj. Uloga je medicinske sestre pomoći zdravom ili bolesnom pojedincu u obavljanju aktivnosti u svrhu očuvanja zdravlja ili oporavka, koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. Medicinska djelatnost Doma zdravlja podijeljena je u nekoliko organizacijskih jedinica, među kojima je i primarna zdravstvena zaštita, organizirana kroz medicinsku djelatnost jedinice opće obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i stomatološke zdravstvene zaštite. U jedinici opće obiteljske medicine djeluje tim koji čine doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar. Osnovna je uloga tima pružanje medicinskih usluga i administrativni rad. Upravo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u krugu obiteljske medicine, uloga medicinske sestre neophodna je i veoma važna.

Zdravstveni radnik i administrator

Posao medicinske sestre u ordinaciji i previjalištu sastoji se od prijema bolesnika, pripreme bolesnika za određeni zahvat (pregled, toaleta rane i previjanje, cijepljenje, primjena parenteralne terapije, ispiranje uha), pretraga (snimanja EKG-a, uzimanja briseva, mjerenja vitalnih funkcija, uzimanja krvi za laboratorijske pretrage), sterilizacije potrebnog pribora i materijala, provođenja zdravstvenog odgoja, vođenja priručne apoteke, brige o sanitetskom materijalu i priboru za primjenu terapije u ordinaciji i previjalištu. U prijemnoj kancelariji - kartoteci obavlja se velik dio administrativnog posla. Utvrđuje se identitet bolesnika, osnova zdravstvenog osiguranja, prenose se podaci iz kartona u dnevnu evidenciju, ispunjavaju se „glave“ recepata, uputnica, potvrde, doznake, prijave zaraznih bolesti. Obvezno se vodi knjiga prolaznika, knjiga nesreća na radu, knjiga kroničnih bolesti, knjiga zaraznih bolesti, evidencija kućnih posjeta, evidencija bolovanja, dnevna evidencija bolesnika, mjesečni izvještaj, izvještaj po dijagnozama itd. Vodi se briga o narudžbi svih tiskanica, formulara i ostalog kancelarijskog i potrošnog materijala. U dogovoru s liječnikom, medicinska sestra odlazi u kućni posjet bolesniku koji ne može doći u zdravstvenu stanicu. Najčešće su to posjeti bolesnicima radi uzimanja materijala za laboratorijske pretrage, toalete rana i previjanja. Posao medicinske sestre ne ograničava se na medicinske zahvate i na posao u struci, već, na žalost, svakim danom ona sve više preuzima posao administratora. To znači da se u nedostatku vremena, pri manjem broju zaposlenika, u lošim uvjetima prostora i opreme, pri velikom broju pacijenata i opterećenosti poslom, ponekad ne može pružiti onakva usluga kakvu bi zdravstveni djelatnici željeli pružiti i kojom bi bolesnik bio savršeno zadovoljan. Na nivou PZZ najviše se liječe bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, reumatske bolesti i dr). Kod tih je bolesnika veoma važno da se pridržavaju savjeta i uputa o provođenju liječenja. Kako su ti bolesnici različitih dobnih skupina, različite su i mjere koje se odnose na pravilno pridržavanje savjeta i postupaka liječenja. Najčešće su to bolesnici iz starije populacije. Preventivna zdravstvena djelatnost u obiteljskoj medicini ima ključnu ulogu u praćenju i evaluaciji rizičnih čimbenika bolesnog starenja i negativnog zdravstvenog ponašanja, u svrhu očuvanja funkcionalnih sposobnosti i unapređenja zdravlja starijeg čovjeka.

Ljubaznost razbija strah

Različiti su uzroci nastanka bolesti u starijoj dobi, a time i nastanka ovisnosti starijih ljudi o zdravstvenoj njezi i tuđoj pomoći. To su: tjelesna neaktivnost, psihičke promjene, tjelesni poremećaji, debljina, pothranjenost i nepravilna prehrana, poremećaj osjetila, stanje zubala, ovisnosti (pušenje, alkohol i dr.), nepravilna uporaba lijekova, nepoštivanje propisa liječenja i uputa zdravstvenih djelatnika, loša osobna higijena i higijena okoliša, izlaganje vanjskim utjecajima (hladnoća, vrućina). Osoblje u timu dužno je stvoriti takav odnos s bolesnicima koji će poticati pozitivne oblike zdravstvenog ponašanja bolesnika. Kod starijih bolesnika treba, kao i kod drugih osoba s posebnim potrebama, omogućiti što dulji kvalitetni život i samostalnost, životni smisao i korisne društvene funkcije. Sestra je dio tima u kojem se liječnik i sestra međusobno nadopunjuju u stvaranju međuljudskih odnosa s bolesnikom, koji će ga motivirati da se redovito obraća zdravstvenoj službi, da surađuje u liječenju bolesti i da se pridržava zdravstvenih savjeta i uputa. Medicinska sestra ima veoma odgovornu i, moglo bi se reći, glavnu ulogu u komunikaciji s bolesnicima. Zašto? Razlog je taj što bolesnici imaju puno bliskije odnose s medicinskom sestrom nego s liječnikom. Oni sestri lakše iznose svoje probleme i, naravno, očekuju da ih ona bolje poznaje i razumije. Ona je osoba od koje se očekuje posredništvo i kojoj će se povjeriti. Znajući koliko je važno pridržavati se dobivenih savjeta i uputa, nakon što je bolesniku određena dijagnoza i terapija, medicinska sestra može bolesniku najbolje objasniti kako treba provoditi liječenje i propisanu terapiju, imajući u vidu dobnu granicu, sposobnost komunikacije (jezik, osobe s umanjenim sposobnostima, osobe s tjelesnim oštećenjem, specifična stanja). Poznavajući obitelj i socijalni status, može pomoći bolesniku u prilagodbi i sagledavanju bolesti više nego liječnik. Razgovor s bolesnikom veoma je važan. Bolesniku se treba obraćati s dužnim poštovanjem, naći dovoljno vremena, posvetiti mu pažnju, govoriti razumljivim jezikom. Bitno je da se liječnik i sestra dogovore i da se bolesniku ne daju oprečne obavijesti. Bolesnici često izjavljuju da su dobili premalo obavijesti o svojoj bolesti, da su te obavijesti nerazumljive i nejasne, da se njihove probleme ne shvaća ozbiljno, da se govori nerazumljivim govorom. Bolesnik ne opisuje stručnost i iskustvo medicinske sestre, on primjećuje kako je primljen i pozdravljen. Ljubazan nastup veoma je važan u postupku ozdravljenja, kao i lijekovi i naši zahvati. Pristojnost, samopouzdanje, pažljivo slušanje bolesnika, a nadasve stručnost, omogućuju medicinskoj sestri da prikupi bitne, cjelovite i točne podatke o bolesnikovu problemu, odagna strah i tjeskobu, zadobije bolesnikovo povjerenje i omogući dobru suradnju u daljem liječenju. Veoma je važno selektivno i stručno ponašanje, komunikacija unutar tima, suradnja s patronažnom službom, ustanovama za kućnu njegu i rehabilitaciju, drugim djelatnicima socijalne zaštite i civilnoga društva. Redovito i trajno stručno usavršavanje, stjecanje novih znanja i vještina, čuvanje profesionalne tajne, obveza su ne samo medicinskih sestara, već svih zdravstvenih djelatnika. Medicinska sestra obvezala se svojim zvanjem pružati zdravstvenu zaštitu, poštujući moralna i etička načela zdravstvene struke, na način da se nikad ne dovedu u pitanje život i zdravlje čovjeka.

Ružica Ažman, vms