SVJETSKI TJEDAN DOJENJA
 
Blagodati dojenja
 
 
Za dojenče:
 
1. Dojenje omogućava zaštitu od infekcija – dojenčad koja siše rjeđe obolijeva od infekcija dišnih organa, infekcija mokraćnih putova, proljeva, infekcija srednjeg uha.
2. Dojenje omogućava zaštitu od alergije, astme, ekcema.
3. Dojenje omogućava zaštitu od pojave šećerne bolesti (dječjeg dijabetesa).
4. Dojenje osigurava pravilan rast i razvoj dojenčeta.
5. Dojenje osigurava bolji psihomotorni razvoj, razvoj imunološkog sustava i dr. (dojena djeca pokazuju veći koeficijent inteligencije i bolji imunitet).
6. Dojenje smanjuje rizik od razvoja loših zuba, lošeg vida, pojedinih tumora specifičnih za dječju dob, povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti kasnije, tijekom života.
 
 
Za majku:
 
1. Dojenje smanjuje krvarenje iz maternice nakon poroda.
2. Dojiljama oboljelim od dijabetesa melitusa potrebna je manja doza inzulina.
3. Dojenje smanjuje rizik od raka dojke i jajnika.
4. Dojenje smanjuje rizik od bolesti kostiju u starosti.
5. Dojenje smanjuje pojavu postporođajne depresije.
6. Dojenje emocionalno povezuje majku i dijete, stvara bliskost, pa je zanemarivanje djece rjeđe.
 
 
 
Dojenje predstavlja prednost za obitelj i za društvo. Prednost je za obitelj u uštedi novca i vremena, ne mora se kupovati i pripremati umjetna hrana za dojenčad. Za cjelokupno društvo prednost je u manjem broju posjeta liječniku, manjoj potrošnji lijekova i, općenito, u zdravijoj populaciji.
Važno je naglasiti da u prvih šest mjeseci, ako je prisutno dojenje, nije potrebno u prehranu dojenčeta uvoditi vodu, čajeve, sokove ili bilo kakve druge napitke (niti kašice). Majčino mlijeko sadrži sve što je dojenčetu potrebno. Jedino što se zdravom dojenčetu daje, osim majčinog mlijeka, jest nadomjestak vitamina D, kao prevencija rahitisa, po preporuci specijalista pedijatra.
Učestalost, vrijeme i dužina podoja
Doji se na zahtjev bebe. Dojenje određuje dojenče, tj. kad zatraži dojku, treba mu je ponuditi. Nije samo plač znak da bebi treba ponuditi dojku, već i kada počne gurati prstić ili rukavčić u usta, kada počne glavicom vrtjeti lijevo-desno ili otvarati usta. Tada uvijek treba ponuditi dojku
Principi pravilnog dojenja
ostvarivanje pravilnog položaja i prianjanja djeteta na dojku majke – ako je ostvaren takav položaj, dojenje ne dovodi do bola;
princip proizvodnje i potražnje mlijeka – omogućiti bebi da sisa onoliko koliko želi;
princip samopouzdanja – majka koja je uvjerena da ima dovoljno mlijeka za svoju bebu i imat će ga.

Pravilno postavljanje bebe na dojku
Kod pravilnoga sisanja bitno je da dijete dobije dovoljno mlijeka i da se ne ozlijedi bradavica dojke. Kod nepravilnog hvatanja bradavice dijete neće dobiti dovoljno mlijeka pa će biti razdražljivo, a za majku takvo sisanje može biti bolno.
Ispravno je da dijete stavi u usta čitavu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi iz kojih se istiskuje sakupljeno mlijeko. Ako dijete tako sisa, vrhom nosića i bradom dodiruje dojku. Da bi se to postiglo, prvo se vrhom bradavice nježno podraže djetetove usne, a kad ono dovoljno široko otvori usta, stavi mu se bradavica u usta, a glava privuče k dojci.
Kod djeteta postoji refleks traženja usnama. On se postiže tako da se djetetu podraži obraz uz kut usana. Dijete tada okreće glavu na podraženu stranu i otvara usta da bi prihvatilo bradavicu pa se i na taj način dijete može nagnati na njezino prihvaćanje. Problem se javlja ako majke ne znaju za postojanje tog refleksa, jer se može dogoditi da majka gura rukom djetetovu glavicu prema dojci, a dijete tada okreće glavu prema ruci, a ne prema dojci. To dovodi do frustracije majke i djeteta; majke zato što misli da dijete ne želi sisati, a djeteta zato što ne dobiva očekivanu dojku. Zato se majka mora upozoriti na taj refleks.

Učestalost podoja
U prvih sedam dana novorođenčad siše svakih jedan do tri sata, i češće. Noćni podoji su važni i, kada se uspostavi laktacija, u roku od 24 sata imamo 8-12 podoja.
Dužina podoja
U prosjeku dojenčad siše 10-30 minuta na svakoj dojci. Bitno je da je jedan podoj jedna dojka i obrnuto, kako bi dijete dobilo sve hranjive tvari. Mlijeko svojim sastavom nije isto na početku i na kraju podoja pa je bitno da dijete isprazni dojku do kraja.
Nema krutih pravila. Treba pustiti bebe da one prekinu sisanje kada to njima odgovara i pustiti da vode majke u pogledu dojenja, jer one znaju što im je potrebno.

Znaci koji pokazuju da je dojenče loše postavljeno
kada se na kraju podoja izvadi iz usta dojenčeta, bradavica je spljoštena ili izbrazdana,
za vrijeme dojenja majka osjeća bol,
prisutna je napetost dojki – beba nije izvukla dovoljno mlijeka iz njih.

Higijena dojenja
Dojiti je najbolje na mirnom mjestu u stanu, gdje će majka i dijete biti neometani. Prije svakog podoja treba oprati ruke vodom i sapunom. Nepotrebna je, dapače i štetna, upotreba dezinficijensa.
Osim svakodnevnog tuširanja, posebno pranje dojki nije potrebno. Nije dobro koristiti agresivne sapune i jake mirise jer miris može smetati djetetu. Najbolji su blagi sapuni, bez mirisa, s pH 5,5. Ako između podoja istječe dosta mlijeka, prije sisanja može se dojka oprati čistom mlakom vodom i obrisati mekanim ručnikom. Dojka, a pogotovo bradavica, mora se nježno brisati, bez agresivnog trljanja jer je koža bradavice vrlo nježna, a za vrijeme dojenja dodatno podložna pucanju i ragadama. Prečesto pranje dojki može odstraniti antibakterijski sekret posebnih žlijezda u areoli koji štiti od infekcija.

Završetak podoja
Kad se zasiti, dijete najčešće zaspi i jednostavno ispusti bradavicu. Ako ono to nije učinilo, bradavicu se ne smije nasilno vaditi iz usta jer se na taj način može ozlijediti i postati bolna. Bradavica se vadi tako da se u kut djetetovih usana umetne prst i tako smanji tlak sukcije u djetetovim ustima pa se bradavica lako i bezbolno izvadi.
 
 
Poruka majkama
 
Treba vjerovati u sebe da možete imati dovoljno mlijeka za svoju bebu pa će tako i biti!
 
 
Svjetski tjedan dojenja, 1.-7. kolovoza
 
Ovogodišnji Svjetski tjedan dojenja, koji se svake godine obilježava prvog tjedna u kolovozu, posvećen je hranjenju u obitelji, pod motom: “Dojenje i obiteljsko hranjenje: zdravo i s ljubavlju”.

Rizici uvođenja druge hrane i pića dojenoj djeci prije 6 mjeseci života
Hrana može biti djeci preteška za hranjenje, probavljanje i izlučivanje.
Djeca će pojesti manje majčinog mlijeka, što znači:
(ukupni unos hranjivih tvari smanjen je jer je druga hrana manje hranjiva od majčinog mlijeka i može smanjiti biološku iskoristivost hranjivih tvari iz majčina mlijeka,
- djeca dobivaju manje zaštitnih faktora koji se nalaze u majčinom mlijeku,
- smanjenjem dojenja, smanjuje se stvaranje mlijeka)
Rizik od teških proljeva i drugih infekcija povećava se jer je veća izloženost patogenim mikroorganizmima (iz hrane), a smanjena zaštita iz majčina mlijeka.
Povećava se rizik od razvoja alergija, ekcema, teškog disanja, astme i prikrivene bolesti srca.
Rano uvođenje umjetnog mlijeka utječe na kontraceptivni učinak dojenja.

Sigurno hranjenje
Kod hranjenja male djece nužna je dobra higijena hranjenja, koja pokriva ovih pet glavnih mogućnosti zagađenja hrane:
1. Ruke i posude – prije hranjenja djeteta nužno je oprati ruke, ruke djeteta i posude u kojima se hrana priprema i daje. Prati se treba sredstvom za pranje i dobro isprati vodom. Šalice za hranjenje sigurnije su i lakše se peru nego bočice.
2. Sirova hrana i sastojci hrane – sirova hrana, osobito perad, mlijeko i povrće mogu sadržavati mikroorganizme koji uzrokuju bolesti. Kuhanje do stupnja vrenja uništit će ih. Ako se voće ili povrće daje sirovo, kora mora biti oguljena ili mora biti temeljito oprano čistom vodom.
3. Čuvanje kuhane hrane – ako nije u hladnjaku, kuhana hrana idealna je podloga za razmnožavanje bakterija. Kuhanu hranu najbolje je dati djeci čim se dovoljno ohladi da se može jesti. Ako se pripremljena hrana ne može spremiti u hladnjak, mora se iskoristiti unutar dva sata ili čuvati samo do sljedećeg obroka i ponovno prokuhati.
4. Voda – voda koja se daje maloj djeci za piće ili se miješa s hranom mora se kuhati tik do točke vrenja i zatim ohladiti. Može se čuvati u poklopljenoj posudi do 24 sata.
5. Pohrana – hrana se mora čuvati u zatvorenim posudama da se spriječi kvarenje ili kontaminacija izvana. Ostaci hrane i mrvice kruha mogu djelovati kao hranilišta za bakterije i privući kukce pa se površine na kojima se hrana priprema moraju držati čiste.
 
 
S Interneta