Agresivnost i asertivnost
 
LJUTNJA NE RJEŠAVA PROBLEM
 
Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine ličnosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave.
 
 
Kao osobinu ličnosti, agresivnost definiramo kao osobinu karakterističnu za socijalno reagiranje neke osobe; ona je relativno trajna i stabilna osobina koja usmjerava ponašanje u različitim socijalnim situacijama, a očituje se u doživljaju srdžbe i bijesa, u lakom nalaženju ciljeva za napad i u negativizmu prema autoritetima.
Kao psihosocijalnu pojavu, agresivnost definiramo kao ponašanje kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, tj. da se netko fizički ili psihički povrijedi.
Važno je naznačiti da naše emocionalne reakcije nisu izazvane samo objektivnim događanjima, nego još važnije - našom percepcijom i kognitivnom interpretacijom, tj. onime što mislimo o tim događajima i stvarima, što pritom sugeriramo sami sebi.
 
 
Ljutnja
 
Ljutnju izazivaju propala očekivanja vezana uz druge ljude, a i uz nas same. Ljuti smo, dakle, kad nam se učini da je netko prema nama postupio nepravedno. Pritom trebamo o svojoj ljutnji znati sljedeće:
• Ljutnju izaziva naša interpretacija događaja.
• Razmislimo hoće li nam ljutnja pomoći riješiti problem! Ljutnja zapravo iskazuje bespomoćnost i frustriranost. Niti za koju socijalnu situaciju nije dobro da nas drugi tako doživljava.
• Ljutnja je najintenzivnija kad mislimo da se netko prema nama ponašao nepravedno. Međutim, sagledamo li situaciju iz pozicije druge osobe, možda ćemo biti iznenađeni kako to njoj uopće ne izgleda nepravedno. Dakle, naša predodžba o tome što je istina i što je pravda ne mora se slagati s predodžbom druge osobe.
 
 
Tuđa ljutnja i agresija
 
Moramo razlikovati agresiju osobe koja je pobjesnila isprovocirana nekim konkretnim razlogom od stalno agresivne osobe kojoj je to stil ponašanja.
Dakle, iznenada može pobjesniti svaka normalna osoba, i to zbog nekog sukoba interesa ili nekih otprije neraščišćenih računa. U takvoj situaciji toj osobi možemo dati šansu da se smiri:
• pozivajući se na dugotrajno dobre odnose i iskazujući pozitivne emocije,
• nudeći osobi raspravu o problemu,
• prihvaćajući da druga osoba može biti nezadovoljna,
• osiguravajući uvjete za rješavanje problema.

Kada je riječ o agresivnim osobama, kojima je iskustvo učenjem produciralo tu crtu ličnosti, pozivanje na razum može biti korak, no takve su osobe uglavnom imune na takve pozive. Za njih je agresija normalan način ponašanja, koji im je prethodno, očito, donosio uspjehe – da nije, ne bi se tako ponašale. Znači, treba pronaći način kako ih ugasiti i ponašati se prema njima - niti podložno, niti agresivno, nego asertivno.
 
 
Što je asertivnost
 
Asertivnost je karakteristika ponašanja koja se očituje u odlučnoj borbi za postizanje cilja i aktivnom zalaganju za svoja prava bez ugrožavanja tuđih prava. Psiholozi svrstavaju asertivnost u sredinu između pasivnosti i agresivnosti i stoga je smatraju optimalnim načinom reagiranja u socijalno frustrativnim situacijama. Neasertivno Asertivno Agresivno Obilježje ponašanja Želje, zamisli i osjećaji uopće se ne izražavaju, ili se izražavaju samopodcjenjiva- čki. Namjera: udovoljiti željama drugih Želje, zamisli i osjećaji izražavaju se bez okolišanja i na prikladan način. Namjera: komunicirati Želje, zamisli i osjećaji izražavaju se na štetu drugih ljudi. Namjera: dominirati drugima ili ih poniziti Vaši osjećaji kad tako reagirate Uznemirenost, nezadovoljstvo sobom; kasnije često i ljutnja i zamjeranje drugima Samopouzdanost: zadovoljstvo sobom - i odmah, i kasnije Samo(za)dovolj- nost; kasnije možda i posramljenost Osjećaji drugih ljudi koji prepoznaju da se tako ponašamo Sažaljenje, iritiranost, gađenje Uvažavanje Ljutnja, želja za osvetom Ishod Ne dobivate što želite, a drugi još i imaju loše mišljenje o vama Dobivate ono što želite uz uvažavanje drugih Dobivate ono što želite, ali preko leđa drugih (koji snuju pravednu osvetu) Dugoročne posljedice Stalno izbjegavanje neugodnih situacija, izbjegavanje konflikata i konfrontacija Osjećaj da vas drugi uvažavaju; povećano samopoštovanje, unapređivanje odnosa Mogućnost da se kod drugog čovjeka oslobodi ljutnja i pokrene osveta Kad je druga osoba agresivna prema nama, tijekom cijele agresije imajmo na umu sljedeće: • Uočimo kako takav agresivni ispad druge osobe izgleda smiješan, neprimjeren, ispod nivoa te kako mi nemamo ništa s time. • Zadržimo svoju staloženost, mirnoću i superiornost i dobro se zbog toga osjećajmo. • Stalno imajmo na umu da smo mi osoba koja drži konce u rukama.
 
 
Umijeće svađanja
 
Još je Aristotel, u djelu Nikomahova etika, u vezi sa svađom kazao da je veoma rijetka sposobnost naljutiti se “na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan način”.
Za kraj ovog izlaganja slijedi tablica iz koje možemo iščitati što je prilikom sukoba dopušteno, a što nije.
 
 
MOŽE asertivnost
 
- Javno iznesite svoje stajalište. Definirajte problem i svojim riječima iznesite stavove druge osobe kako biste bili sigurni da su vam jasni.
- Usmjerite razgovor na ovdje i sada, a ne na tamo i onda.
- Nastojte razjasniti u čemu se slažete, potom u čemu se ne slažete i što je od toga najvažnije svakom od vas.
- Poštujte osobu u sukobu, napose kad uvidite njenu želju da pronađe obostrano prihvatljivo rješenje.
- Nastojte razumjeti položaj druge osobe. Pitanjima joj pomozite pronaći riječi kojima će izraziti svoje brige.
- “Napuni usta vodom” i čekaj dok te bijes ne prođe!
 
 
NE MOŽE agresivnost ili neasertivnost
 
- Na ljutnju druge osobe ne odgovarajte vlastitom ljutnjom.
- Ne izbjegavajte argumente, nemojte šutjeti, nemojte pobjeći.
- Ne povlačite stvari koje s problemom nemaju nikakve veze.
- Nemojte reći “imaš pravo” ako tako ne mislite, nego to kažete samo da prestane sukob.
- Ne napadajte neizravno (npr. kritizirajući nekoga ili nešto što je osobi vrijedno).
- Ne govorite što da misli i kako bi se trebala osjećati.
- Ne koristite ono što o osobi znate kako biste joj zadali niski udarac ili je ponizili. Takve bi obrasce trebalo odmah uspostaviti jer, kad se jednom razviju nezdravi oblici, teško će ih biti ispraviti.
 
 
Mr.sc. Dario Miletić, prof.