DOWNLOAD      .pdf 1 441 Kb

          
rujan-listopad

          

NEPOZNANICA – ŽLIJEZDE S UNUTARNJIM LUČENJEM

Učenju o ustroju i načinu djelovanja vlastitoga tijela posvećujemo neprimjereno malo pozornosti. U početku su za to krivi roditelji odnosno razina njihova znanja, zatim je to, na ovu temu, potpuno "otuđen" školski sustav. Slijede prethodnim odgojem i obrazovanjem stečene navike "samoškolovanja", iako je ponuda dobrog štiva za sva moguća područja ljudske znatiželje više nego dostatna.
O povezanosti pojedinih dijelova tijela i "umreženosti" pojedinih djelatnosti još nešto razumijemo kad se radi o živčevlju ("neke žice vode nekakvu struju”), ili kad se radi o krvožilju ("neke cijevi nešto na sve strane raznose"). Kad se krene u područje žlijezda s unutarnjim lučenjem, stvari su složenije, znanje i razumijevanje poprilično su "tanki".
Većina ljudi čula je da su za održavanje razine šećera u krvi zaduženi gušterača i njena izlučevina (hormon) inzulin. Kad se to poremeti, nastaje šećerna bolest, a svatko od nas poznaje barem jednog takvog bolesnika.
Mnogi žitelji (starije generacije) mnogih naših krajeva čuli su za "gušu-gušavost" ili ju čak vidjeli i doznali da je za to odgovorna štitnjača. Neki su čuli (i zapamtili) da je dodavanje joda u kuhinjsku sol dobra zaštita od te bolesti.
Neki su čuli da negdje u grudnom košu postoji "prsna žlijezda", odgovorna za rast i razvoj.
Piscu ovih redaka čini se da tu priča manje-više završava.
Na svu sreću, vlastito (ne)znanje ne vodi u nepovjerenje u zdravstveni sustav. Tamo je uvijek netko tko se posvetio i najmanjem i "najzakučastijem" u našem tijelu.
Područje djelovanja žlijezda s unutarnjim lučenjem možda je više vezano na razvoj tehnologije. Dijagnostički postupci vrlo su složeni, terapijski još složeniji. Dostignute su i mogućnosti potpunog nadomjeska cijele žlijezde.
Tko nije čuo za Janicu Kostelić i Blanku Vlašić?!
Medicinska znanost "ide dalje", i to je dobro!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

HORMONI

Impulsi iz malih centara

Hormoni su složeni organski spojevi različita sastava. Proizvode ih žlijezde s unutrašnjim lučenjem, unutrašnjim jer se iz njih luče direktno u krv, a ne van, i tako stižu do udaljenih ciljnih organa, gdje djeluju za dobro cijelog organizma. Za razliku od njih, žlijezde s vanjskim lučenjem luče svoje sekrete kroz izvodne kanale van.

  

Poremećaj hormona

Smjene plus i minus faza

Svaki poremećaj endokrinih i metaboličkih procesa, nutritivni deficiti ili urođene aberacije metabolizma mogu izazvati psihičke poremećaje. Poznato je da tjelesni poremećaji i bolesti utječu na raspoloženje i na druge psihičke funkcije te da, s druge strane, burna emocionalna proživljavanja mogu izazvati funkcionalne poremećaje pojedinih organa i organskih sustava.

  

BOLESTI ŠTITNJAČE

  

Hormonski sustav i duševne smetnje

Psiha je osjetljiva biljka

Nakon neke stresogene situacije često čujemo “skočio mi adrenalin”; suočeni s uznemirenom ili agresivnom osobom, kažemo “smiri hormone” i sl.

  

Psihičke smetnje nakon poroda

Strah od majčinstva

Psihički poremećaji nakon poroda čine cijeli spektar smetnji, od onih koje se ne smatraju bolešću do onih koji sliče tjeskobi, depresiji ili shizofreniji.

  

PUBERTET I ADOLESCENCIJA

KAD HOR MONI PROLUPAJU

Pubertet je razdoblje značajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obilježja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biološkog sazrijevanja, to je i doba psihičkog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanje spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja.

  

TRAŽIM LI PREVIŠE

Molim vas, pomozite mi odrasti

  

PRVI POLAZAK U ŠKOLU

Nikada dovoljno pohvala

Polazak u školu jedan je od najvažnijih, ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Polazak u školu predstavlja velik preokret za obitelj, a naročito za dijete, mijenjajući mu stil života, jer iz igre prelazi u period obveza.

  

Hormoni i oči

Oči dijele sudbinu organizma

Sjećate li se onog: “Oči dijele sudbinu cijelog organizma”? Tu rečenicu stalno ponavljam, ali pacijenti kao da ne čuju. Zašto to napominjem? U pravilu, pacijent dolazi okulistu jer ga na očima nešto smeta. Recimo, žuljaju ga, kao da su pune pijeska. Jedan mali, bezazleni simptom na očima može biti pokazatelj početka ozbiljne bolesti. Možda žuljanje u očima ukazuje na pogoršanje bolesti od koje se pacijent već duže liječi, ali on to ne povezuje.

  

Agresivnost i asertivnost

LJUTNJA NE RJEŠAVA PROBLEM

Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine ličnosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave.

  

O kolesterolu i aterosklerozi – povezanost s prehranom

ČUVARI ZDRAVLJA IZ HRANE

Kolesterol je masna tvar (slična vosku), prijeko potrebna našem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, živčanoga sustava i staničnih membrana, za stvaranje žučnih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Međutim, ako ga ima previše u krvi, kolesterol se nakuplja, taloži u arterijama (na njihov unutrašnji sloj), stvarajući zadebljanja (aterome, plakove, ploče), uzrokujući aterosklerozu, koja je glavni čimbenik rizika za nastanak i razvoj krvožilnih poremećaja i bolesti.

  

KOCKANJE – VRLO RIZIČNO PONAŠANJE

KAD NE ZNAŠ REĆI NE

Nije izgubio onaj tko je izgubio,
već onaj tko hoće izgubljeno vratiti!
Talijanska poslovica

  

LAVOSLAV (LEOPOLD) RUŽIČKA – PRVI HRVATSKI NOBELOVAC

  

DIABETES MELLITUS – ŠEĆERNA BOLEST

Samo sam umoran

Nesposobnost tijela da regulira razinu krvnog šećera (glukoze) nazivamo šećerna bolest ili diabetes mellitus (grč. sladak kao med). Glukoza ili krvni šećer najznačajniji je izvor energije u našem tijelu. Bez nje ne bismo mogli raditi, misliti, rasti, kretati se.

  

OSNOVNI PRINCIPI LIJEČENJA ŠEĆERNE BOLESTI

  

Mislite na svoja stopala

  

KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

Trećina života žene

  

Ljekovito bilje

RUŽMARIN

Najčešće se sabiru listovi ružmarina, iako se mogu brati i grančice sa cvijetom i listom.
Cvjetovi se beru u travnju i svibnju, a listovi od proljeća do jeseni.
Čaj od ružmarina jača želudac, otklanja nadimanje, koristi se protiv bolesti bubrega i jetara, reumatizma i vodene bolesti, jača srce, pobuđuje cirkulaciju, jača pamćenje, liječi žuticu i hemoroide. Koristi se kod bijelog pranja, kod neuroze, groznice, tuberkuloze, izostale menstruacije, za liječenje i rast kose te protiv raznih katara crijeva.
Upotrebljava se i kao začin jelima.

  

Ljekovito bilje

BOSILJAK