![]()
![]() |
DOWNLOAD .pdf 1 441 Kb |
|
NEPOZNANICA – ŽLIJEZDE S UNUTARNJIM LUČENJEM Učenju
o ustroju i načinu djelovanja vlastitoga tijela posvećujemo neprimjereno
malo pozornosti. U početku su za to krivi roditelji odnosno razina
njihova znanja, zatim je to, na ovu temu, potpuno "otuđen"
školski sustav. Slijede prethodnim odgojem i obrazovanjem stečene
navike "samoškolovanja", iako je ponuda dobrog štiva za
sva moguća područja ljudske znatiželje više nego dostatna. |
HORMONI | ||
Impulsi iz malih centara | ||
Hormoni su složeni organski spojevi različita sastava. Proizvode ih žlijezde s unutrašnjim lučenjem, unutrašnjim jer se iz njih luče direktno u krv, a ne van, i tako stižu do udaljenih ciljnih organa, gdje djeluju za dobro cijelog organizma. Za razliku od njih, žlijezde s vanjskim lučenjem luče svoje sekrete kroz izvodne kanale van. | ||
Poremećaj hormona | ||
Smjene plus i minus faza | ||
Svaki poremećaj endokrinih i metaboličkih procesa, nutritivni deficiti ili urođene aberacije metabolizma mogu izazvati psihičke poremećaje. Poznato je da tjelesni poremećaji i bolesti utječu na raspoloženje i na druge psihičke funkcije te da, s druge strane, burna emocionalna proživljavanja mogu izazvati funkcionalne poremećaje pojedinih organa i organskih sustava. | ||
BOLESTI ŠTITNJAČE | ||
Hormonski sustav i duševne smetnje | ||
Psiha je osjetljiva biljka | ||
Nakon neke stresogene situacije često čujemo “skočio mi adrenalin”; suočeni s uznemirenom ili agresivnom osobom, kažemo “smiri hormone” i sl. | ||
Psihičke smetnje nakon poroda | ||
Strah od majčinstva | ||
Psihički poremećaji nakon poroda čine cijeli spektar smetnji, od onih koje se ne smatraju bolešću do onih koji sliče tjeskobi, depresiji ili shizofreniji. | ||
PUBERTET I ADOLESCENCIJA | ||
KAD HOR MONI PROLUPAJU | ||
Pubertet je razdoblje značajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obilježja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biološkog sazrijevanja, to je i doba psihičkog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanje spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja. | ||
TRAŽIM LI PREVIŠE | ||
Molim vas, pomozite mi odrasti | ||
PRVI POLAZAK U ŠKOLU | ||
Nikada dovoljno pohvala | ||
Polazak u školu jedan je od najvažnijih, ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Polazak u školu predstavlja velik preokret za obitelj, a naročito za dijete, mijenjajući mu stil života, jer iz igre prelazi u period obveza. | ||
Hormoni i oči | ||
Oči dijele sudbinu organizma | ||
Sjećate li se onog: “Oči dijele sudbinu cijelog organizma”? Tu rečenicu stalno ponavljam, ali pacijenti kao da ne čuju. Zašto to napominjem? U pravilu, pacijent dolazi okulistu jer ga na očima nešto smeta. Recimo, žuljaju ga, kao da su pune pijeska. Jedan mali, bezazleni simptom na očima može biti pokazatelj početka ozbiljne bolesti. Možda žuljanje u očima ukazuje na pogoršanje bolesti od koje se pacijent već duže liječi, ali on to ne povezuje. | ||
Agresivnost i asertivnost | ||
LJUTNJA NE RJEŠAVA PROBLEM | ||
Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine ličnosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave. | ||
O kolesterolu i aterosklerozi – povezanost s prehranom | ||
ČUVARI ZDRAVLJA IZ HRANE | ||
Kolesterol je masna tvar (slična vosku), prijeko potrebna našem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, živčanoga sustava i staničnih membrana, za stvaranje žučnih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Međutim, ako ga ima previše u krvi, kolesterol se nakuplja, taloži u arterijama (na njihov unutrašnji sloj), stvarajući zadebljanja (aterome, plakove, ploče), uzrokujući aterosklerozu, koja je glavni čimbenik rizika za nastanak i razvoj krvožilnih poremećaja i bolesti. | ||
KOCKANJE – VRLO RIZIČNO PONAŠANJE | ||
KAD NE ZNAŠ REĆI NE | ||
Nije izgubio onaj tko je izgubio, | ||
LAVOSLAV (LEOPOLD) RUŽIČKA – PRVI HRVATSKI NOBELOVAC | ||
DIABETES MELLITUS – ŠEĆERNA BOLEST | ||
Samo sam umoran | ||
Nesposobnost tijela da regulira razinu krvnog šećera (glukoze) nazivamo šećerna bolest ili diabetes mellitus (grč. sladak kao med). Glukoza ili krvni šećer najznačajniji je izvor energije u našem tijelu. Bez nje ne bismo mogli raditi, misliti, rasti, kretati se. | ||
OSNOVNI PRINCIPI LIJEČENJA ŠEĆERNE BOLESTI | ||
Mislite na svoja stopala | ||
KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA I POSTMENOPAUZA | ||
Trećina života žene | ||
Ljekovito bilje | ||
RUŽMARIN | ||
Najčešće se sabiru listovi ružmarina, iako se mogu brati i grančice sa cvijetom
i listom. | ||
Ljekovito bilje | ||
BOSILJAK | ||