Razdoblje
spolnog sazrijevanja podrazumijeva skup fizioloških i morfoloških promjena
koje su povezane ili se zbivaju usporedno sa sazrijevanjem spolnih žlijezda
te ostalih spolnih organa i sekundarnih spolnih osobina. Obuhvaćene su promjene
svih sustava u organizmu: koštanog, živčanog, endokrinog, dišnog, cirkulatornog,
a početak i brzina kojom se zbivaju različiti su u djevojaka i mladića,
ne traju jednako dugo niti počinju u istoj životnoj dobi. Promjene u pubertetu nastaju zbog podražaja hipofize na lučenje gonadotropnih hormona od strane hipotalamusa i susjednih moždanih centara, koji do tada nisu bili aktivni ili su bili zakočeni. Razdoblje puberteta karakteriziraju najprije tjelesne, a tek kasnije spolne promjene, koje nastaju pod neposrednim utjecajem hipofizarnog hormona rasta, hormona štitne žlijezde te androgenih hormona nadbubrežnih i spolnih žlijezda.
Rast i dozrijevanje ženskih spolnih žlijezda očituje se u naglom porastu unutarnjih i vanjskih spolnih organa, razvoju grudi i pojavi menstruacije.
• Početak razvoja dojki jedan je od prvih vanjskih znakova puberteta djevojčice i nastaje najčešće u dobi između devete i trinaeste godine. Razvoj dojki podudara se s rastom maternice i rodnice.
• Tijelo raste u visinu.
• Učestalija je pojava znojenja i razvijanje osobnog tjelesnog mirisa.
• Kosa se može brže mastiti.
• Koža može postati masnija i mogu se pojaviti akne, koje nisu samo estetski problem za mladu osobu, nego predstavljaju veliko duševno opterećenje. Pojačani rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem utječe na rad žlijezda lojnica koje počinju pojačano lučiti loj. Zbog pojačanog lučenja hormona, akne se najčešće javljaju u pubertetu ili počinju koju godinu ranije.
• Javlja se dlakavost pod pazuhom, u području spolovila i na nogama.
• Mijenja se oblik tijela: proširuju se zdjelica i kukovi, a jače je izražen struk.
• Pojava prve menstruacije ili mjesečnice predstavlja krunski događaj u pubertetu i javlja se u kasnijoj fazi puberteta, kada je adolescentni zamah rasta već prošao. Menstruacija je cikličko mjesečno krvarenje iz maternice, nastalo ljuštenjem sluznice maternice nakon prethodne ovulacije.
Svaka djevojčica koja je dobila prvu mjesečnicu trebala bi voditi menstrualni kalendar u koji svaki mjesec upisuje dan kad je počela mjesečnica i koliko je trajala, te se na taj način može vidjeti kako se odvijao menstrualni ciklus, može se izračunati prosječno trajanje ciklusa, približno vrijeme ovulacije i znati kad se očekuje sljedeća mjesečnica. U doba menstruacije osobito je važna osobna higijena, odnosno svakodnevno tuširanje ujutro i na večer te mijenjanje higijenskih uložaka i tampona četiri do šest puta na dan.
Važno je naglasiti da je menstruacija normalno i fiziološko zbivanje u životu te da se u to doba mogu obavljati sve uobičajene aktivnosti (odlazak u školu, izlazak van, tjelesna aktivnost).
• PMS – neke djevojčice imat će znakove PMS-a (predmenstrualnog sindroma), odnosno osjećati nadutost, bol u donjem dijelu trbuha, imati glavobolju, često mijenjati raspoloženje, biti razdražljive i sl.
• Imat će seksualne misli i fantazije i pri tome osjećati da im se rodnica vlaži.
• Pokazat će veće zanimanje za mladiće kao partnere u osjećajima intimnosti i sklonostima.
Promjene
kod dječaka počinju obično dvije godine kasnije nego kod djevojčica.
• Prvi je vidljivi znak puberteta u dječaka rast sjemenika, odnosno testisa,
muških spolnih žlijezda smještenih u skrotalnoj vrećici, tzv. mošnji.
Kako rastu testisi, tako se širi i skrotum, koža skrotuma postaje deblja,
naboranija i tamnije pigmentirana.
• Rast testisa praćen je rastom pasjemenika i prostate.
• Godinu dana nakon početnog povećanja testisa počinje rast spolnog uda
u duljinu i debljinu, a boja kože postaje tamnija.
• Javlja se dlakavost oko spolnog organa u obliku trokuta okrenutog vrhom
prema dolje, a bazom prema gore, zatim pazušna dlakavost te slijedi rast
dlačica na licu.
• Prva funkcija testisa manifestira se učinkom testosterona na gotovo
sve stanice tijela, pa su i promjene sveobuhvatne. Promjene se stoga mogu
uočiti na nivou čitavog tijela, osobito na naglom rastu organizma u visinu
i porastu tjelesne mase. Dječaci u prosjeku narastu za nekih 30 centimetara.
Porast tjelesne mase povezan je i s učinkom testosterona na sve organe:
srce, mišiće, kosti, jetra, crijeva, koji također rastu i daju ukupnu
težinu tijela. Porast u visinu nastaje kao posljedica učinka hormona na
sazrijevanje kostiju i njihov rast u dužinu. Početni rast tijela nije
proporcionalan, pa u početku postoji bojazan da ruke i noge “ rastu brže
” od ostalog tijela.
• Testosteron, zajedno s hormonima drugih žlijezda, utječe na adolescentni
zamah rasta, povećava mišićnu masu tijela, čini glas dubljim (zbog rasta
grkljana) te povećava debljinu kože i izlučivanje masnoće u koži, što
uzrokuje pojavu akni.
• Pod utjecajem testosterona, muškog spolnog hormona, počinje stvaranje
spermija - muških spolnih stanica i izlučivanje sperme, odnosno sjemene
tekućine.
• Posebno treba spomenuti pojavu polucije, koja se manifestira kao nesvjesni,
nevoljni refleks ejakulacije - izbacivanja sjemena, najčešće tijekom noći
(tada govorimo o “mokrim snovima”), prilikom snivanja erotskih snova i
drugih “fantazijskih scena” koje su tako karakteristične za to razdoblje.
• Testosteron ima znatan utjecaj ne samo na povećanje muških spolnih organa,
nego i na njihovu povećanu osjetljivost.
• Kod dječaka se vrlo snažno i naglo pokreće spolni nagon i spolna aktivnost.
• Javlja se povećan interes za osobe suprotnoga spola te potreba za seksom.
Otkrivanje vlastite spolnosti vrlo je važan dio odrastanja. Proživljavanje osjećaja vezanih za spolnost praćeno je snažnim emocijama i tenzijama, koje znaju napraviti pravi nemir u ličnosti mladog čovjeka te je neobično važno pripremiti se za stvaranje osjećajnih veza koje ne nastaju same od sebe.
Na početku preobrazbe iz djetinjstva u odraslu dob dominiraju fizičke promjene, praćene burnim emotivnim promjenama. Česte su promjene raspoloženja i ponašanja, koje variraju od tuge, depresije i nezadovoljstva u jednom trenutku, do izrazito veselog raspoloženja i mladenačkog poleta u drugom. Česta nezadovoljstva mogu nastati zbog izgleda vlastitog tijela (početni neproporcionalni rast tijela, akne). Tek se izgrađuje slika vlastitog tijela pa to dovodi do čestih nespretnosti. Nezadovoljstva mogu nastati i kao posljedica kašnjenja ili ranog nastanka puberteta u odnosu na drugu djecu, pa se takvi mladi osjećaju “drugačijima”. To je i faza u kojoj se veoma često negiraju kućni autoriteti. Traže se novi prijatelji i uzori izvan kuće, oni koji su mladima slični i koji će ih bolje razumjeti.
Mladići i djevojke zbunjeni su svim promjenama koje im se događaju. S jedne strane oni su nesigurni, izloženi velikim iskušenjima, a s druge strane jako izražena narcisoidna crta daje im ideje o vlastitoj genijalnosti i savršenosti, uz istovremeno suprotne karakteristike ljudi koji ih okružuju, a to se naročito odnosi na roditelje koji u pubertetu prestaju biti “središte svijeta”.
Kasnije, u dobi od 14 do 16 godina, nastaje faza eksperimentiranja, mladi se smatraju centrom svemira, omnipotentnim u svakom pogledu. U toj fazi mladi nerijetko posežu za drogom, alkoholom ili traže partnera za spolni akt. Spolnost i sve promjene vezane za nju glavna su preokupacija srednje faze adolescencije. Spolni nagon i ostvarenje spolnog akta češća su preokupacija mladića nego djevojaka, vjerojatno zbog “agresivnog” učinka testosterona.
U kasnoj fazi adolescencije mladi počinju i sami apstraktno razmišljati i time ispitivati pravičnost suda odraslih, odnosno dolazi do formiranja vlastitog “ja” koje će stvoriti vlastiti sustav vrijednosti i prihvatiti vrijednosti koje postoje u svijetu odraslih, a to za sobom povlači i usklađivanje vrijednosti tih dvaju sustava.
Počinju se ponašati prema pravilima i normama društva te postaju potpuno svjesni svoje uloge u okviru društva u kojem žive.
Pubertet i adolescencija doba su velikih “otkrića”. Mladi otkrivaju sebe, svoju individualnost, svoje intimne potrebe. U pubertetu se otkriva drugi spol, pronalaze novi uzori, nove životne vrijednosti. U nizu “otkrića” pojavljuju se i neki posebni interesi za pojedine školske predmete, neku znanstvenu disciplinu, sportske aktivnosti ili neki oblik umjetničkog izražavanja. Roditelji i nastavnici trebaju prepoznati nove interese i pružiti mladima podršku.
