PUBERTET I ADOLESCENCIJA
 
KAD HOR MONI PROLUPAJU
 
Pubertet je razdoblje značajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obilježja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biološkog sazrijevanja, to je i doba psihičkog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanje spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja.
 
 
Razdoblje spolnog sazrijevanja podrazumijeva skup fizioloških i morfoloških promjena koje su povezane ili se zbivaju usporedno sa sazrijevanjem spolnih žlijezda te ostalih spolnih organa i sekundarnih spolnih osobina. Obuhvaćene su promjene svih sustava u organizmu: koštanog, živčanog, endokrinog, dišnog, cirkulatornog, a početak i brzina kojom se zbivaju različiti su u djevojaka i mladića, ne traju jednako dugo niti počinju u istoj životnoj dobi.
Promjene u pubertetu nastaju zbog podražaja hipofize na lučenje gonadotropnih hormona od strane hipotalamusa i susjednih moždanih centara, koji do tada nisu bili aktivni ili su bili zakočeni. Razdoblje puberteta karakteriziraju najprije tjelesne, a tek kasnije spolne promjene, koje nastaju pod neposrednim utjecajem hipofizarnog hormona rasta, hormona štitne žlijezde te androgenih hormona nadbubrežnih i spolnih žlijezda.
 
 
PROMJENE KOD DJEVOJČICA
 
Hipotalamus šalje signale u hipofizu koja je, putem svojih gonadotropnih hormona, odgovorna za razinu spolnih hormona - estrogena i progesterona. Povećano izlučivanje tih hormona djeluje na razvoj tih samih žlijezda, ali i ostalih sustava koji pridonose cjelokupnom tjelesnom sazrijevanju.
Rast i dozrijevanje ženskih spolnih žlijezda očituje se u naglom porastu unutarnjih i vanjskih spolnih organa, razvoju grudi i pojavi menstruacije.
• Početak razvoja dojki jedan je od prvih vanjskih znakova puberteta djevojčice i nastaje najčešće u dobi između devete i trinaeste godine. Razvoj dojki podudara se s rastom maternice i rodnice.
• Tijelo raste u visinu.
• Učestalija je pojava znojenja i razvijanje osobnog tjelesnog mirisa.
• Kosa se može brže mastiti.
• Koža može postati masnija i mogu se pojaviti akne, koje nisu samo estetski problem za mladu osobu, nego predstavljaju veliko duševno opterećenje. Pojačani rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem utječe na rad žlijezda lojnica koje počinju pojačano lučiti loj. Zbog pojačanog lučenja hormona, akne se najčešće javljaju u pubertetu ili počinju koju godinu ranije.
• Javlja se dlakavost pod pazuhom, u području spolovila i na nogama.
• Mijenja se oblik tijela: proširuju se zdjelica i kukovi, a jače je izražen struk.
• Pojava prve menstruacije ili mjesečnice predstavlja krunski događaj u pubertetu i javlja se u kasnijoj fazi puberteta, kada je adolescentni zamah rasta već prošao. Menstruacija je cikličko mjesečno krvarenje iz maternice, nastalo ljuštenjem sluznice maternice nakon prethodne ovulacije.
 
 
Što se zapravo događa?
 
U približno jednakim razmacima od 28 do 32 dana, pod utjecajem spolnih hormona sazrijeva jedna jajna stanica u jajniku te tijekom ovulacije, koja nastupa oko 14 dana prije sljedeće mjesečnice, bude izbačena iz jajnika. Takva zrela jajna stanica sposobna je za oplodnju 1-2 dana poslije ovulacije. Nakon ovulacije, pod utjecajem ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona, dolazi do zadebljanja sluznice maternice koja se priprema za prihvaćanje oplođenog jajašca. Ako do oplodnje nije došlo, onda se četrnaest dana nakon ovulacije zadebljala sluznica oljušti i kroz rodnicu izađe iz tijela kao menstrualno krvarenje, koje obično traje tri do pet dana.
Svaka djevojčica koja je dobila prvu mjesečnicu trebala bi voditi menstrualni kalendar u koji svaki mjesec upisuje dan kad je počela mjesečnica i koliko je trajala, te se na taj način može vidjeti kako se odvijao menstrualni ciklus, može se izračunati prosječno trajanje ciklusa, približno vrijeme ovulacije i znati kad se očekuje sljedeća mjesečnica. U doba menstruacije osobito je važna osobna higijena, odnosno svakodnevno tuširanje ujutro i na večer te mijenjanje higijenskih uložaka i tampona četiri do šest puta na dan.
Važno je naglasiti da je menstruacija normalno i fiziološko zbivanje u životu te da se u to doba mogu obavljati sve uobičajene aktivnosti (odlazak u školu, izlazak van, tjelesna aktivnost).
• PMS – neke djevojčice imat će znakove PMS-a (predmenstrualnog sindroma), odnosno osjećati nadutost, bol u donjem dijelu trbuha, imati glavobolju, često mijenjati raspoloženje, biti razdražljive i sl.
• Imat će seksualne misli i fantazije i pri tome osjećati da im se rodnica vlaži.
• Pokazat će veće zanimanje za mladiće kao partnere u osjećajima intimnosti i sklonostima.
 
 
PROMJENE KOD DJEČAKA
 

Promjene kod dječaka počinju obično dvije godine kasnije nego kod djevojčica.
• Prvi je vidljivi znak puberteta u dječaka rast sjemenika, odnosno testisa, muških spolnih žlijezda smještenih u skrotalnoj vrećici, tzv. mošnji. Kako rastu testisi, tako se širi i skrotum, koža skrotuma postaje deblja, naboranija i tamnije pigmentirana.
• Rast testisa praćen je rastom pasjemenika i prostate.
• Godinu dana nakon početnog povećanja testisa počinje rast spolnog uda u duljinu i debljinu, a boja kože postaje tamnija.
• Javlja se dlakavost oko spolnog organa u obliku trokuta okrenutog vrhom prema dolje, a bazom prema gore, zatim pazušna dlakavost te slijedi rast dlačica na licu.
• Prva funkcija testisa manifestira se učinkom testosterona na gotovo sve stanice tijela, pa su i promjene sveobuhvatne. Promjene se stoga mogu uočiti na nivou čitavog tijela, osobito na naglom rastu organizma u visinu i porastu tjelesne mase. Dječaci u prosjeku narastu za nekih 30 centimetara. Porast tjelesne mase povezan je i s učinkom testosterona na sve organe: srce, mišiće, kosti, jetra, crijeva, koji također rastu i daju ukupnu težinu tijela. Porast u visinu nastaje kao posljedica učinka hormona na sazrijevanje kostiju i njihov rast u dužinu. Početni rast tijela nije proporcionalan, pa u početku postoji bojazan da ruke i noge “ rastu brže ” od ostalog tijela.
• Testosteron, zajedno s hormonima drugih žlijezda, utječe na adolescentni zamah rasta, povećava mišićnu masu tijela, čini glas dubljim (zbog rasta grkljana) te povećava debljinu kože i izlučivanje masnoće u koži, što uzrokuje pojavu akni.
• Pod utjecajem testosterona, muškog spolnog hormona, počinje stvaranje spermija - muških spolnih stanica i izlučivanje sperme, odnosno sjemene tekućine.
• Posebno treba spomenuti pojavu polucije, koja se manifestira kao nesvjesni, nevoljni refleks ejakulacije - izbacivanja sjemena, najčešće tijekom noći (tada govorimo o “mokrim snovima”), prilikom snivanja erotskih snova i drugih “fantazijskih scena” koje su tako karakteristične za to razdoblje.
• Testosteron ima znatan utjecaj ne samo na povećanje muških spolnih organa, nego i na njihovu povećanu osjetljivost.
• Kod dječaka se vrlo snažno i naglo pokreće spolni nagon i spolna aktivnost.
• Javlja se povećan interes za osobe suprotnoga spola te potreba za seksom.

Otkrivanje vlastite spolnosti vrlo je važan dio odrastanja. Proživljavanje osjećaja vezanih za spolnost praćeno je snažnim emocijama i tenzijama, koje znaju napraviti pravi nemir u ličnosti mladog čovjeka te je neobično važno pripremiti se za stvaranje osjećajnih veza koje ne nastaju same od sebe.

 
 
PSIHIČKE PROMJENE
 
Uporedo s fizičkim promjenama događaju se i psihičke promjene. Pubertet i adolescencija svakako su jedno od najburnijih razdoblja u životu pojedinca. U tom razdoblju odigrava se i završna faza separacije (odvajanja) od roditelja i individualizacija ličnosti u zrelu, slobodnu i nezavisnu osobu. Osnovni zadaci koje adolescent na putu odrastanja treba ispuniti jesu prihvaćanje vlastitog tijela, formiranje seksualnog identiteta, emancipacija od obitelji, osobna identifikacija i afirmacija. Kompleksni i vrlo složeni zadaci koje adolescencija stavlja pred mladu ličnost izazivaju brojne konflikte, kako u osobi mladog čovjeka, tako i između adolescenta i njegove obiteljske i šire socijalne sredine.
Na početku preobrazbe iz djetinjstva u odraslu dob dominiraju fizičke promjene, praćene burnim emotivnim promjenama. Česte su promjene raspoloženja i ponašanja, koje variraju od tuge, depresije i nezadovoljstva u jednom trenutku, do izrazito veselog raspoloženja i mladenačkog poleta u drugom. Česta nezadovoljstva mogu nastati zbog izgleda vlastitog tijela (početni neproporcionalni rast tijela, akne). Tek se izgrađuje slika vlastitog tijela pa to dovodi do čestih nespretnosti. Nezadovoljstva mogu nastati i kao posljedica kašnjenja ili ranog nastanka puberteta u odnosu na drugu djecu, pa se takvi mladi osjećaju “drugačijima”. To je i faza u kojoj se veoma često negiraju kućni autoriteti. Traže se novi prijatelji i uzori izvan kuće, oni koji su mladima slični i koji će ih bolje razumjeti.
Mladići i djevojke zbunjeni su svim promjenama koje im se događaju. S jedne strane oni su nesigurni, izloženi velikim iskušenjima, a s druge strane jako izražena narcisoidna crta daje im ideje o vlastitoj genijalnosti i savršenosti, uz istovremeno suprotne karakteristike ljudi koji ih okružuju, a to se naročito odnosi na roditelje koji u pubertetu prestaju biti “središte svijeta”.
Kasnije, u dobi od 14 do 16 godina, nastaje faza eksperimentiranja, mladi se smatraju centrom svemira, omnipotentnim u svakom pogledu. U toj fazi mladi nerijetko posežu za drogom, alkoholom ili traže partnera za spolni akt. Spolnost i sve promjene vezane za nju glavna su preokupacija srednje faze adolescencije. Spolni nagon i ostvarenje spolnog akta češća su preokupacija mladića nego djevojaka, vjerojatno zbog “agresivnog” učinka testosterona.
U kasnoj fazi adolescencije mladi počinju i sami apstraktno razmišljati i time ispitivati pravičnost suda odraslih, odnosno dolazi do formiranja vlastitog “ja” koje će stvoriti vlastiti sustav vrijednosti i prihvatiti vrijednosti koje postoje u svijetu odraslih, a to za sobom povlači i usklađivanje vrijednosti tih dvaju sustava.
Počinju se ponašati prema pravilima i normama društva te postaju potpuno svjesni svoje uloge u okviru društva u kojem žive.

Pubertet i adolescencija doba su velikih “otkrića”. Mladi otkrivaju sebe, svoju individualnost, svoje intimne potrebe. U pubertetu se otkriva drugi spol, pronalaze novi uzori, nove životne vrijednosti. U nizu “otkrića” pojavljuju se i neki posebni interesi za pojedine školske predmete, neku znanstvenu disciplinu, sportske aktivnosti ili neki oblik umjetničkog izražavanja. Roditelji i nastavnici trebaju prepoznati nove interese i pružiti mladima podršku.

 
 
Prim.mr.sc. Jagoda Dabo, dr.med.