VAŽNOST PRAVILNE PREHRANE ŠKOLSKE DJECE

Izaberite zdravlje

Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom zaštićuje se zdravlje djece, potiče se njihov optimalan rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije životne dobi. Edukacijom stečene prehrambene navike u predškolskoj dobi treba proširiti i obogaćivati znanjem u školskoj, adolescentnoj i odrasloj dobi, tako da se zadrži kontinuitet usvajanja potrebnog znanja o zdravoj prehrani.

Prehrambeni poremećaji u prirodi rasta i razvoja negativno utječu na psihofizički status djece i mladeži. Djeca tijekom školske dobi imaju visoke energetske potrebe te potrebu za hranjivim i zaštitnim tvarima zbog naglog tjelesnog rasta i razvoja.

Doručak je važan obrok

Potrebno je da djeca u školskoj dobi jedu raznovrsnu hranu, raspoređenu u pravilnim vremenskim razmacima tijekom dana (zajutrak, doručak, ručak, užina, večera). Zajutrak je važan obrok u školskoj dobi. Prvim jutarnjim obrokom regulira se osjećaj gladi tijekom cijeloga dana, prevenira se prevelik unos hrane te pretilost kao posljedica toga unosa. Zajutarkom se u organizam unosi 10-15% dnevno potrebne energije, a istraživanja pokazuju da velik dio školske djece ne konzumira zajutrak. Jutro bez zajutarka - prvog obroka može izazvati glavobolju, razdražljivost, malaksalost, manjak koncentracije, što je osobito važno kod školske djece i mladeži. Istraživanje koje je povezalo mjerenje unosa hrane, fiziologiju i biokemiju pokazalo je da nutritivno bogat doručak, koji uključuje cjelovite žitarice, zauzima najvažnije mjesto u prehrani školske djece te pomaže zdravom rastu i razvoju. Istraživanja su, dalje, pokazala da djeca koja ne doručkuju imaju lošiju koncentraciju te postižu lošije rezultate u školi, češće su nezainteresirana i odsutna od djece koja imaju izbalansiran doručak. Cjelovite žitarice zastupljene u doručku, kao što su ječam, zob, kukuruz, heljda, neljuštena riža, bogat su izvor biljnih vlakana i rezistentnog škroba, a uz to su izvrstan način unosa proteina biljnoga podrijetla. Te su žitarice bogate vitaminima B-kompleksa, vitaminom E te mineralima, kao što su željezo, magnezij, selen i cink. Antioksidansi koji se nalaze u cjelovitim žitaricama većinom su isti ili slični onima iz voća i povrća, neki su čak specifični samo za integralne žitarice, a bitni su u borbi protiv oksidativnog stresa.

Izbor namirnica u dnevnim obrocima

U prehrani djeca školske dobi, pored žitarica koje trebaju činiti glavni dio svakog obroka, trebaju svakodnevno jesti mnogo svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda. Nadalje, na jelovniku trebaju biti zastupljeni riba, jaja, meso, mahunarke i sjemenke. Meso je prehrambeno vrijedna namirnica. U odnosu na namirnice biljnoga podrijetla, meso sadrži visok postotak bjelančevina, i to oko 20%. Bjelančevine životinjskoga podrijetla imaju visok sadržaj esencijalnih aminokiselina. Meso je i izvor kolesterola i zasićenih masnih kiselina te pridonosi povećanju energetske vrijednosti obroka. Bogato je mineralima, kao što su kalij, fosfor, magnezij, cink, bakar i selen. Od vitamina, u mesu ima najviše vitamina B-kompleksa (B12, nijacina, B6, B2, B1) te retinola (vitamin A). U prehrani uopće, pa tako i školske djece, rjeđe treba jesti crveno meso (svinjetina, govedina, janjetina, ovčetina), a prednost treba davati ostalim vrstama mesa, kao što su piletina, puretina, meso kunića, divljač itd. Riba je biološki punovrijedna namirnica, idealna u prehrani svih dobnih skupina, osobito djece u rastu i razvoju. Bjelančevine riba su najkvalitetnije jer su idealnog aminokiselinskog sastava. Riba sadrži značajne količine višestruko nezasićenih masnih kiselina, a male količine glikogena. U svom sastavu od vitamina ima vitamine A, D, E, B-kompleks, a od mineralnih tvari fosfor, kalcij, magnezij, jod, bakar, selen. Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su prehrambeni izvor kalcija. Uzimanje adekvatne količine kalcija tijekom školske dobi, kao i kasnije, pomaže u zaštiti od osteoporoze u zrelijoj dobi.

Brzu hranu i gazirana pića treba izbjegavati

Konzumiranjem gaziranih bezalkoholnih pića i izbacivanjem mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane, ili njihovim neadekvatnim unosom, može se pridonijeti nedostatnom uzimanju kalcija kod jednog dijela školske djece. Niski unos željeza hranom dovodi do slabosti, razdražljivosti, slabije otpornosti prema infekcijama, slabije sposobnosti učenja te do pojave anemije zbog nedostatka željeza. Školska djeca rastu brzo i stoga imaju visoke energetske potrebe te visoke potrebe za hranjivim i zaštitnim tvarima. U toj dobi trebaju uzimati hranu bogatu vitaminima i mineralima, osobito vitamine grupe B, a od minerala osobito željezo i kalcij. Anemija i nedostatak kalcija uobičajeni su problemi, stoga je potrebno preporučiti vrste hrane bogate kalcijem i željezom. Edukacijom školske djece o prehrani pomaže im se u pravilnom izboru namirnica. Vrijeme koje djeca svakodnevno provode u školi i utjecaj prehrane na zdravlje i sposobnost učenja ukazuju da je školska prehrana, uz obiteljsku, od velike važnosti. Djeci školske dobi potrebno je osigurati školski obrok-marendu koja treba biti sastavljena od hrane niže energije, a visoke prehrambene i zaštitne vrijednosti (bjelančevine, složeni ugljikohidrati, minerali, vitamini). Hrana poput tzv. brze hrane (hamburgeri, cheesburger, hot dog i sl.), čipsa, gaziranih pića, slatkiša, bombona, sladoleda i sl. hrana je minimalne prehrambene vrijednosti, s visokim sadržajem masti i koncentriranih ugljikohidrata te nije pogodna kao školski obrok.

Uloga edukacije u prevenciji bolesti vezanih uz način prehrane

Brojna istraživanja ukazuju na to da način prehrane utječe na pojavu kardiovaskularnih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti, pretilosti, anemije, osteoporoze, dijabetesa tipa 2 te nekih sijela raka. O važnosti prehrane i njenom utjecaju na zdravlje trebalo bi kontinuirano educirati školsku djecu i mladež, njihove roditelje te nastavno osoblje, putem javnih predavanja, stručnih sastanaka i javnih medija. Edukaciju o prehrani kod kuće i u školi trebalo bi uključiti u nastavni plan te poticati djecu na zdrav način prehrane i ponašanja.

Prim.dr.sc. Katja Ćurin, dr.med.