Akutne bolesti dišnoga sustava u djece predškolske dobi

Naučimo kako pomoći djeci

Ulaskom djeteta u jaslice ili vrtić započinje i njegovo intenzivnije druženje s vršnjacima, što povoljno utječe na socijalizaciju, ali vodi i prvim učestalijim infekcijama gornjih dišnih putova. Upravo češće pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su najčešća "je li oslabio imunitet djeteta", odnosno "postoji li u vrtiću - jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije".

Odgovor je na prvo pitanje da je s djetetovim imunološkim sustavom sve u redu, a na drugo je da vjerojatno postoji netko tko ne mora nužno pokazivati znakove bolesti, a može biti kliconoša - klicosijač. Otprilike trećina ljudi u ždrijelu normalno nosi neku od bakterija koja u osjetljivijeg domaćina, odnosno kod samog nosioca, u pogodnom trenutku izaziva bolest.

Najčešće bolesti

Akutne respiratorne bolesti najčešće su akutne bolesti čovjeka. Akutno u nazivu znači nagli početak, s kratkim uvodom od nekoliko sati do jednog dana, ali isto tako znači u pravilu relativno brzo ozdravljenje primjenom tzv. simptomatske terapije ili pak antibiotske terapije, no s nepredvidivim trajanjem "zdravog razdoblja" do pojave nove bolesti. Razlog za više od polovice posjeta pedijatru u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine akutne bolesti dišnoga sustava. U prvih pet godina života dijete preboli prosječno šest do devet akutnih infekcija dišnih organa. Od te djece njih deset posto preboli i po dvanaest infekcija godišnje. U toj posljednjoj skupini najbrojnija su djeca koja polaze jaslice i vrtiće ili imaju braću ili sestre koji ih pohađaju. Vjerojatnost da će dijete predškolskog uzrasta razviti simptom infekcije dišnih putova nakon izlaganja uzročniku pet puta je veća nego kod školskog djeteta ili odrasle osobe. Razlog leži u malenoj "prokuženosti" i slaboj specifičnoj imunosti dojenčadi i predškolske djece. Na ovom mjestu treba spomenuti čudna stremljenja da se porodiljni dopust sa 6 mjeseci života djeteta prekida te da postoji tendencija osnivanja jaslica za djecu već od 6 mjeseci života, što je za navedenu dob ipak neprihvatljivo. Imunološki odgovor šestomjesečnog dojenčeta slabiji je, i to iz razloga što je ono upravo u toj dobi u razdoblju tzv. fiziološke (normalne) hipogamaglobulinemije. To znači da su protutijela dobivena od majke tijekom trudnoće transplacentarno (putem posteljice) razgrađena, a da svoja vlastita dojenče još nije stvorilo. Stoga su djeca od 6 mjeseci do godine dana života najosjetljivija na infekcije u zatvorenom kolektivu, a kada obole, češće razvijaju komplikacije. Uzročnici akutnih respiratornih infekcija na prvom su mjestu virusi, zatim mikoplazme te bakterije. Jedan uzročnik, kao što je npr. enterovirus, može u djece iste ili različite dobne skupine izazvati različite kliničke slike - od običnog simptoma upale nosa ili grla do upale pluća, bolesti praćene povišenom temperaturom, s osipom ili bez njega do povraćanja i proljeva, ili pak konjuktivitisa. Osim toga, uzročnik može biti i bakterija. Tada je i pristup liječenju potpuno drugačiji. Treba reći da laboratorijska dijagnostika same infekcije nije nužna. Nju ne treba zanemariti, ali nije neophodno dokazivati čime je infekcija prouzročena. Na osnovi kliničke slike procjenjuje se i potreba za eventualnom primjenom antibiotika.

Često odlaze same

Najčešće su bolesti gornjih dišnih putova: hunjavica - akutni rinosinusitis i akutni rinofaringitis u svim dobnim skupinama, akutni adenoiditis (upala "trećeg krajnika") u djece od prve do četvrte godine života, upala srednjeg uha - otitis, angina, sindrom krupa (laringitis), bronhitis (koji može imati i opstruktivnu komponentu, kod kojeg praćenjem djeteta treba razlučiti radi li se o astmi, zbog drugačijeg terapijskog pristupa) te upala pluća - pneumonija. Ne bismo ulazili u liječenje svake pojedine bolesti, ali bismo mogli uopćeno savjetovati sljedeće. Pri pojavi simptoma infekcije gornjih dišnih putova - curenja nosa i/ili kašlja, ako nisu praćeni ozbiljnijim poremećajem općeg stanja djeteta (dijete normalno uzima tekućinu, ne povraća, tjelesna temperatura je do 38°C i lako se normalizira primjenom paracetamola), uz boravak djeteta kod kuće u trajanju od sedam dana obično dolazi do povlačenja simptoma. Ako postoji ikakva dvojba kod roditelja i nesigurnost, najbolje je dijete odvesti liječniku. Liječnik ili medicinska sestra telefonom mogu uputiti roditelja u dozu lijeka za skidanje temperature, preporučiti određene kapi za nos te dati savjet o prehrani, a za sve ostalo potreban je pregled. Kad postoji povišena tjelesna temperatura koja traje više od tri dana, a dijete uporno kašlje i uz kašalj i povraća, dijete treba što prije pregledati. Roditelji često postavljaju pitanje zašto se ne uzme bris nosa i grla djetetu, odnosno kada će se učiniti i treba li ga ponavljati. Odluku o tome donosi odabrani liječnik djeteta ili epidemiolog, na osnovi pristiglih prijava o pobolijevanju djece u pojedinom vrtiću ili obitelji. Naime, svaki liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obvezan je prijaviti bolesti koje podliježu prijavi epidemiološkoj službi županijskih ispostava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na osnovi pristiglih prijava, odlučuje se treba li učiniti epidemiološki izvid i nadzor. Brisevi nosa i grla s antibiogramom nisu nužni za izbor antibiotika koji liječnik primjenjuje jer je glavni putokaz za njihov odabir klinička slika i dob djeteta.

Mr.sc. Sanjin Kilvain, dr.med.