HRANOM DO ZDRAVLJA

Nije zdravo sve što volimo

Uobičajene su izreke na području znanosti o prehrani "Čovjek je ono što jede", ili "Čovjek je ono što probavlja i upija".

I bez znanosti, od davnine, ljudi vjeruju da ljudski život ovisi o prehrani. Nema naroda na svijetu koji u svojoj (narodnoj ili vjerskoj) tradiciji nema odrednica za prehranu. U tim odrednicama obično su navedene namirnice koje je dobro ili nije dobro uzimati, a neke se nalaze i na "listama preporuke ili zabrane". Gotovo čitav svijet danas govori o zdravoj prehrani i određuje pravila prehrane za zdrav i dug život. Ljudi su sve deblji, jedu se preobilni obroci, prehrana je jednolična. Sve je više bolesti koje su uzrokovane neodgovarajućom prehranom. Dok na jednoj strani farmaceutska industrija trlja ruke zbog enormne potrošnje lijekova, na drugoj strani profite ubiru oni koji zagovaraju dijete i prodaju recepte i pripravke za smanjenje tjelesne mase, odnosno nakupina sala. Suvremena istraživanja pokazala su da većina ljudi uzima najmanje 50 posto hrane više nego što je organizmu potrebno!

Jesti hranu koju volimo ili koja je zdravija?

Čovjeku se svakodnevno nameće pitanje: jesti ono što voli ili ono što je zdravije? U pravilu, čovjek jede ono što voli, a manje, nažalost, ono što je za njegov organizam kvalitetnije i zdravije. U prehrani bi trebalo odabrati optimum: jesto ono što se voli, ali da to ne bude štetno za organizam, odnosno da održava zdravlje. Unatoč silnom razvoju nutricionizma (primijenjene znanosti koja se bavi problemima prehrane ljudi), još nemamo pravog odgovora, odnosno medicinskog recepta u kojem bi bile ispisane upute koje vrste hrane moramo jesti i u kojim količinama da bismo bili zdravi. Premda znamo što čovjek - kao biće - mora jesti da bi živio, univerzalnog recepta nema jer svaka osoba ima druge potrebe. Osim toga, prehrana je usko vezana i za podneblje u kojem čovjek živi. Možda, primjerice, vi jedete male količine hrane, ali nikako ne možete skinuti višak kilograma, dok vaš susjed jede za dvojicu, ali nikako da se udeblja. Hrana koju jedemo morala bi odgovarati tjelesnim potrebama za različitim hranjivim tvarima. Pojednostavljeno rečeno, to bi značilo da svakodnevno moramo jesti mnogo različitih vrsta hrane, iz svih osnovnih skupina hranidbenih namirnica. Današnji čovjek sve više razmišlja o prehrani (tome je pridonijelo i globalno širenje informacija o zdravlju), uključujući i svjesnost o izboru hrane, vitamina, minerala, aminokiselina, enzima, fitokemikalija i ljekovitoga bilja. Trgovine živežnim namirnicama prepune su artikala zdrave hrane – od sjemenki žitarica i mahunarki do vitamina, minerala i ljekovitoga bilja.

Piramida prehrane

Temelj je piramide prehrane povrće, koje bi trebalo uzimati u čak pet obroka dnevno. Međutim, kako znamo, rijetki su oni koji se toga pridržavaju. "Kat" iznad povrća dijele kruh, žitarice, riža i tjestenina (uzmanje u 3 – 5 obroka dnevno) – s jedne, te voće (uzimano u 2 – 3 obroka dnevno) - s druge strane. Iznad navedenog nalaze se, u ravnopravnom odnosu, mlijeko, jogurt i sir (sa 2 – 3 obroka dnevno) te meso, perad i riba, grah, jaja i orasi (2 – 3 obroka dnevno). Na vrhu piramide, s najmanjom količinom, nalaze se masnoće, ulja i slatkiši – s napomenom: koristiti štedljivo! Piramida prehrane ne govori o izbjegavanju vrsta hrane, već o odnosu između namirnica koje čovjek unosi u organizam. Suvremeni nutricionisti ne zabranjuju, već savjetuju, dakako, uvijek s razlogom. Da bismo bili zdravi, ne trebamo radikalno promijeniti način prehrane. Dovoljno je izbaciti rafinirani šećer i bijelo brašno, smanjiti unos soli, izbjegavati namirnice koje djelomično ili potpuno sadrže hidrogeniziranu masnoću ili margarin i različite aditive za koje je dvojbeno mogu li se uopće nazvati hranom. Masnoće su opasne same po sebi, ali i zbog toga što smanjuju potrebu za unošenjem žitarica, povrća i voća – koji bi trebali biti glavni dio prehrane. Premda ima teorija da je vegetarijanstvo zdravija prehrana od "svežderstva", odnosno mesa, savjetnici za prehranu kažu da svaka zdrava prehrana uključuje odgovarajuće količine bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i vlakana (celuloze).

Manjkava prehrana vodi u bolest

Znanstvena istraživanja utvrdila su da manjkava prehrana izravno vodi u bolest organizma. Osim toga, točno je utvrđeno što se događa s organizmom kada mu nedostaje određene vrste hrane. Nedavna ispitivanja u SAD utvrdila su da 50 posto ljudi uzima manje od preporučene doze kalcija, 80 – 90 posto ljudi uzima manje od preporučene dnevne doze E-vitamina, 25 posto - od preporučene dnevne doze C-vitamina i folne kiseline, a 25 - 50 posto ljudi uzima manje od preporučene dnevne doze A-vitamina. Ako je takva situacija u bogatoj Americi, kako li je tek u drugim zemljama svijeta, naročito onima siromašnijima?! Nedostatak E-vitamina povezuje se sa srčanim oboljenjima, kalcija s problemima u kostima, a C-vitamina s padom imuniteta i javljanjem raznih bolesti. Pravilan savjet o prehrani za postizanje dobrog zdravlja glasi: hrana koju jedemo mora biti zdrava, a uzimati je trebamo u odgovarajućoj količini i u uravnoteženim odnosima. Nažalost, zdrave hrane sve je manje, a kada se i nudi na tržištu, obično je (pre)skupa. Hranu uzgojenu bez pesticida, raznih kemijskih dodataka za brži rast i duže čuvanje može kupovati, uglavom, samo bogatiji sloj ljudi.

Znakovi nedostatka vitamina i minerala

Znakovi nedostatka vitamina i minerala Na tržištu pomoćnih ljekovitih sredstava, uz brojne fitoterapijske pripravke, nude se vitamini i minerali. Upravo vitamine i minerale suvremeni čovjek troši u enormnim količinama, najčešće bez kontrole i nadzora, a oni – ne samo da ponekad ne pomažu, nego mogu i naškoditi. Prije uzimanja minerala ili vitamina dobro je potražiti savjet svojeg liječnika. Svakom čovjeku, bio zdrav ili bolestan, korisno je znati u kojim je slučajevima potrebno uzimati određene vitamine ili minerale. Muči li vas (češće) upala sinusa, imate li grubu, suhu i ispucalu kožu - nedostaje vam A-vitamin. Ako ste muškarac, pa patite od impotencije, angine pektoris, ako imate problema s mišićima ili ste pretrpjeli srčani udar, onda vam nedostaje E-vitamin. Imate li upaljene desni, krvare li vam desni kada perete zube, ispada li vam kosa više nego je to uobičajeno, imate li jako masnu kožu oko nosnica i imate li problema s hrskavicom - znakovi su to da vam nedostaje C-vitamin. Je li vam jezik često suh i patite li od nesanice - eto znakova da vam nedostaje vitamin B-12. Vrti li vam se često u glavi i ako se prehladite više od dva puta godišnje – najvjerojatnije vam nedostaje vitamina B-6. Nervoza i razdražljivost te grčevi u nogama – znak su nedostatka kalcija. Nedostatak kalija uzrokuje otjecanje zglobova, neurozu, nesanicu, suhu kožu i nepravilan rad srca. Nedostatak željeza uzrokuje anemiju i gubitak apetita.

Je li makrobiotika idealna prehrana?

Premda danas makrobiotika (prehrana na bazi žitarica, od kojih preteže riža) ima sve više sljedbenika širom svijeta, stručni nutricionisti imaju na nju i svoje primjedbe. Tako oni makrobiotici prigovaraju da preporuča malo uzimanja vode iako je odrasloj osobi dnevno potrebno dvije litre vode. Osim toga, rigorozna makrobiotska prehrana oskudijeva potrebnom količinom vitamina, minerala i aminokiselina, što nije slučaj s običnom, ali uravnoteženom prehranom. Kao i u svemu, istina je negdje u sredini pa se to, jamačno, odnosi i na makrobiotiku. Dok su jedni rigoroznom makrobiotskom prehranom u potpunosti zadovoljni i zdravi, drugi zadovoljstvo i zdravlje nalaze u djelomičnoj makrobiotici, odnosno onom dijelu koji preporučuje integralne žitarice. Bilo kako bilo, želi li čovjek sačuvati svoj organizam što duže zdravim i u dobroj kondiciji, mora misliti na svoju prehranu. Ono što mu prouzroči hrana teško da može popraviti medicina. Brojne kronične bolesti prouzroči čovjek sam sebi, a kada to shvati, obično je za «popravni ispit» prekasno. Ako liječnik ustanovi da je bolest kod nekog čovjeka nastupila zbog pogrešne prehrane, nema boljeg lijeka od promjene uzimanja hrana. Jer, otklanjanjem uzroka, spriječit ćemo i posljedice.

Borislav Ostojić