DOWNLOAD      .pdf 1 759 Kb

PREDŠKOLSKA DJECA - STOGODIŠNJACI SLJEDEĆEG STOLJEĆA

Rođeni u prošlom, XX. stoljeću, naročito oni u njegovoj drugoj polovici, s prirođenom znatiželjom očekivali su ili ponešto prognozirali za ovo, XXI. stoljeće. Jedno je od vrlo zagonetnih pitanja i ljudska dugovječnost.
Predškolska su djeca u užem smislu djeca od četvrte godine do polaska u školu. U širem smislu tu su i dojenčad (do prve godine) i mala djeca (od druge do četvrte godine).
Uz malo optimizma, predškolska djeca u ovoj, 2006. godini u primjerenom broju dočekat će prijelaz XXI. u XXII. stoljeće. Duljina njihova života ovisit će o mnogo činitelja, smještenih u različita razdoblja njihova života.
Upravo sada nalaze se u razdoblju bujnog rasta i razvoja, kako fizičkog, tako i duševnog, odnosno mentalnog. Kad odrastu, za činitelje vlastite dugovječnosti bit će odgovorni više ili manje sami. Sad, kad su "predškolci", gotovo za sve što im se razvojnoga događa odgovorni su drugi, odrasli. Prije svega, to su njihovi roditelji, potom najuža rodbina (bake i djedovi), ali za većinu i njihovi odgajatelji u vrtiću.
U, sad pomalo posustalom, sustavu primarne zdravstvene zaštite djeca su imala naglašeno mjesto, ne posebno u skrbi za bolesnu djecu, već u nadzoru nad rastom i razvojem te u gotovo sveobuhvatnoj preventivnoj zdravstvenoj zaštiti. Težilo se sustavu u kojem će visokokvalificirani i specijalizirani zdravstveni djelatnici imati dovoljno vremena za brigu o zdravstvenom aspektu rasta i razvoja i preventivnom djelovanju na sve što čini rizik po zdravlje tog uzrasta. Što je od toga ostalo, o tom potom.
Najteže rečeno, djeca su općenito "žrtve" demografske politike jedne zemlje. Kakva je ova danas, o kojoj ovisi mnogo toga za naše predškolce, podrobnije drugom prilikom. No, ako danas mreža primarne zdravstvene zaštite predškolske djece nije dostatna, ako sva djeca nisu obuhvaćena kvalificiranim predškolskim odgojem, već to je dovoljno za negativnu ocjenu. Sve uz općepoznatu činjenicu da "Hrvatskom hara bijela kuga" (umire više ljudi nego što ih se rađa).
Pored toga, po svim istraživanjima, na ukupni rast i razvoj naših predškolaca sve negativnije utječu "mediji": navođenjem na negativne "rane potrošačke" navike (nepoznate u razvoju ljudskog društva do "nedavno"). Rizik su, bez pogovora, za navođenje djece na potrošnju, najblaže rečeno, suvišnih do štetnih i vrlo štetnih živežnih namirnica, odnosno gotovih jela. Prilog su rečenom rezultati istraživanja, koji kažu da se debljina do pretilosti širi u epidemijskim razmjerima (tu oko nas), dok u trećem svijetu (tamo negdje) djeca umiru od gladi (većinom prije predškolskog uzrasta, ako se smije koristiti taj pojam za djecu koja i tako nikad neće ići u školu). S druge strane, još su u porastu posljedice svih oblika nesreća, od kućnih do prometnih.
Pa, gdje se onda krije optimizam? U predškolskoj dobi treba očekivati: veći obuhvat predškolskim odgojem; izlazak iz krize predškolske primarne zdravstvene zaštite; sve veću obrazovanost roditelja; manje nesreća. U školskoj dobi, koja našim predškolcima slijedi, treba očekivati: veći školski, odnosno odgojno-obrazovni standard; više znanja o vlastitom organizmu, o vlastitom tijelu i duhovnom razvoju, o prednostima zdravog života, a istovremeno o samozaštiti od alkohola, pušenja i svih drugih zala koja sigurno skraćuju život; te, opet - manje nesreća.
Kad konačno odrastu, za sve će biti sami odgovorni, a po svemu sudeći živjet će u svijetu sve boljih prilika i mogućnosti, nadajmo se u svijetu manje ratnih stradanja i drugih razloga za krajnje neprirodno skraćenje života.

Emocionalna inteligencija

Rijetko koji roditelji nisu poželjeli da im djeca budu uspješna i sretna. Zbog toga im sve češće nastoje osigurati što bolje uvjete učenja i razvoja. Uključuju ih u igraonice i predškolske grupe da bi se socijalizirali i zarana počeli razvijati sposobnosti. Još ne znaju čitati, a već odlaze na tečajeve stranih jezika i informatičke radionice.

Obitelj i razvoj predškolskoga djeteta

Roditelji i društvo sa sve većom zabrinutošću suočavaju se s poremećajima ponašanja mladih. Temelji ponašanja mladih ponajviše se postavljaju u predškolskoj dobi, između 3. i 7. godine života, kao širenje navika što ih je dijete steklo prije toga, u ranom djetinjstvu.

PSIHOLOGIJA

Postignuta iskustva i znanstvena istraživanja pokazala su da dijete mora barem prve tri godine života ostati u okrilju obitelji, jer mu se inače može nanijeti trajnija šteta. Čak i u skromnim obiteljskim okolnostima dijete se razvija povoljnije nego u najboljim ustanovama.

ODGOJ DJETETA U VIŠEGENERACIJSKOJ OBITELJI

Obitelj je najmanja i najprirodnija zajednica, čije članove ne povezuje samo krvno srodstvo, već i zajednički život, međusobna ljubav, poštovanje, povjerenje i interesi. Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija člana: otac, majka i djeca, a prva iskustva i učenja dijete stječe u matičnoj obitelji.

DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Hiperaktivnost kod djece predškolske dobi

Često se govori o hiperaktivnosti kao o poremećaju; sam motorički nemir je, zapravo, samo jedan od temeljnih simptoma unutar tog poremećaja.

AGRESIVNOST

Smatra se da je agresivno ponašanje način za traženje pomoći čak kod 50% djece, kojima je potrebna dodatna stručna pomoć!

Dijete i igračke

U početku djetetova života igračka je samo sredstvo za njegovo upoznavanje okoline. Dijete igračkom maše i njom lupa, udara je i siše. Kasnije mu ona služi za imitaciju rada odraslih i za imitativnu igru uopće. U kasnom djetinjstvu igračka počinje gubiti svoje prvobitno značenje jer se u toj dobi dijete posvećuje ekipnim i borbenim igrama.

Dječje igračke

Djetetova sve veća sposobnost djelovanja na svijet koji ga okružuje ima važne psihološke posljedice. Dijete stječe osjećaj moći, jednako kao i znanje o okolini, uključujući i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini. Njegovu sposobnost djelovanja uveliko razvijaju i igračke adekvatne njegovoj uzrasnoj dobi. One pospješuju i njegov motorički razvoj koji se sastoji od sve veće usklađenosti temeljnih pokreta, koji obuhvaćaju pokrete kretanja, pokrete baratanja predmetima i pokrete održavanja ravnoteže.

OBUĆA U MALE I PREDŠKOLSKE DJECE

Značenje ljudskog stopala (a, naravno, s njime i obuće) u stalnom je žarištu medicinske i nemedicinske javnosti. Možda bismo potvrdu važnosti stopala u ne/medicinskoj praksi najbolje našli u jednoj od misli Jonesa Wooda iz 1940. godine, kada je izjavio kako je 'stopalo takva struktura koja čovjeka razlikuje od životinja'.

DJEČJE NAOČALE

Roditelji, je li vam poznato ovo: “Opet je izgubio naočale… Nema ni mjesec dana da smo kupili nove naočale, a već ih je razbio… Stakla se nisu razbila pa smo joj ih preselili u novi okvir… Ovaj se okvir neće iskriviti… Sunčane naočale – što će mu to…?”

Akutne bolesti dišnoga sustava u djece predškolske dobi

Ulaskom djeteta u jaslice ili vrtić započinje i njegovo intenzivnije druženje s vršnjacima, što povoljno utječe na socijalizaciju, ali vodi i prvim učestalijim infekcijama gornjih dišnih putova. Upravo češće pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su najčešća "je li oslabio imunitet djeteta", odnosno "postoji li u vrtiću - jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije".

STOMATOLOGIJA

Kako postići da moje dijete odlazi u stomatološku ordinaciju kao u vrtić? To je najčešće pitanje roditelja male djece. Odgovor je vrlo jednostavan: treba prvi put doći što ranije i kad još ne treba nikakav rad osim upoznavanja.

DIJETE U BOLNICI

Bol i bolest za svako su dijete traumatska situacija. Naglo odvajanje djeteta od majke ili poznate sredine također je trauma za dijete. Kod primitka u bolnicu trauma je, dakle, dvostruka: dijete je i bolesno, i naglo odvojeno od majke. Ovisno o individualnom tjelesnom i psihičkom stanju, djeca su manje ili više osjetljiva na te traume.

KULTURA PROMETA

"Ako si čovjeku poklonio ribu nahranio si ga za jedan dan,
ako si ga naučio pecati, nahranio si ga za čitav život."
Japanska mudrost

HRANOM DO ZDRAVLJA

Uobičajene su izreke na području znanosti o prehrani "Čovjek je ono što jede", ili "Čovjek je ono što probavlja i upija".

DETOKSIKACIJA TIJELA

Toksini, toksini, toksini. Dolaze iz okoline, zbog načina života, stresa, prehrane, dugotrajnog korištenja raznih lijekova i dovode do neravnoteže prirodne energije unutar stanica našega tijela. Nakupljaju se slobodni radikali i dolazi do pada imuniteta i vitalnosti.

Ljekovito bilje

Ljekovito bilje

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA