Ljekovito bilje
 
VRIJESAK (Galluna vulgaris L.)
 
 
Vrijesak je vazdazeleni grmić s poleglom stabljikom od koje se odvajaju uspravne grančice, visoke 25 – 80 centimetara. Vrijesak ima zvonolike cvjetove s ružičasto obojenom čaškom. Rasprostranjen je u zapadnoj Europi (od sjeverne Norveške do Islanda), sjevernom dijelu Male Azije, pa čak i u zapadnom Sibiru. Iz Europe je prenesen u Sjevernu Ameriku i raste u njenom atlantskom dijelu. Kod nas raste u primorskim krajevima (od sjevernog do južnog primorja), naročito u nižem planinskom dijelu okrenutom prema jugu. Često se susreće u Lici (naročito na Velebitu). Čitava polja vrijeska karakteristična su za vrištine nastale uništavanjem šuma i degradacijom šumskoga zemljišta. Korisna je i njegova prirodna uloga – razvijenim korijenskim sustavom čuva tlo od ispiranja oborinama. Livade s vrijeskom osobito cijene pčelari zbog dobre ispaše za pčele i dobivanja visokovrijednog i ljekovitošću dodatno oplemenjenog meda.
Cvate od srpnja do kraja listopada, vezano za klimu podneblja u kojem raste. Najbujniji je u proljeće i jesen, u vrijeme kada ima najviše oborina.
 
 
Sabiranje i sušenje
 
Sabire se čitava biljka, u vrijeme cvatnje. Listovi vrijeska imaju veću ljekovitu vrijednost od cvijeta. Ako se predugo suši, ishlape eterična ulja, pa gubi na ljekovitosti.
Kod vrijeska se sabiru grančice s listovima i cvjetovima. Listovi i cvjetovi se odvoje od drvenastih dijelova stabljike, zatim suše, u tankom sloju, u hladu i na prozračnome mjestu. Najbolja je podloga za sušenje čist papir (nikako novinski). Cvjetovi nakon sušenja moraju zadržati prirodnu ružičastu boju. U protivnom, to je znak da postupak sušenja nije bio dobar.
 
 
Vrijeskov čaj
 
Čaj pripremljen od vrijeska potiče izlučivanje mokraće, znoja i sluzi, čisti od glista, umiruje živce, liječi bubrege (kod bubrežnog kamenca ili pijeska) i jača spolni nagon.
Vrijesak se također koristi kod tegoba sa slezenom, protiv proljeva, kod tegoba u mokraćnom mjehuru, za liječenje reume i nekih oboljenja oka. Primjenjuje se i kao sredstvo za čišćenje krvi (kod ekcema i kožnih osipa), protiv rahitisa u djece i grčeva u želucu.
Vrijesak se često nalazi u sastavu čajeva s diuretskim i antiseptičkim učincima.
*Za pripremu čaja uzme se jedna čajna žličica suhih listića i cvjetova vrijeska i prelije s dva i pol decilitra uzavrele vode. Drži se poklopljeno desetak minuta, procijedi i zasladi medom. Pije se tri puta dnevno po jedna šalica, poslije jela.
Posljednja šalica čaja popije se prije spavanja. Učinak se povećava ako se vrijesku dodaju ružmarin i pitoma metvica.
 
 
Protiv nesanice
 
*Uzeti jednu čajnu žličicu listova vrijeska i preliti ih s dva decilitra kipuće vode. Držati poklopljeno 10 minuta, ocijediti i zasladiti čajnom žličicom meda.
*Za poboljšanje sna i bolju probavu dobar je čaj od mješavine jednakih dijelova vrijeska, kamilice i majčine dušice.
Kod nesanice: piti šalicu tog čaja – prije spavanja.
Za dobar san preporučuje se pod jastuk staviti lanenu vrećicu ispunjenu listićima vrijeska i lavande.
Začinska biljka
*Vrijesak se u mediteranskoj kuhinji (kod nas u primorskoj i dalmatinskoj) rabi kao visokovrijedna začinska biljka, naročito u pripremanju divljači i riba. Može se, također kao začin, posuti po svakom pečenju svinjskog mesa, janjećeg i mesa od peradi. Uz ostale mediteranske biljke, dodaje se kao začin i pizzama jer daje karakterističan miris i okus.
Zanimljivo je spomenuti da u Njemačkoj vrijesak rabe kao začin za grah i kobasice, pa ga nazivaju «Bohnenkraut ili «Wurstkraut».
 
 
Borislav Ostojić