DOWNLOAD      .pdf 1 569 Kb

ADOLESCENCIJA - ŠTO JE TO?

Većina vremenskih razgraničenja, svrstavanja u dobne skupine, stvar je konvencije ili dogovora. Biološki gledano, pripadnici ljudske vrste odrastaju, završavaju svoj fiziološki razvoj oko 24. godine.
Razdoblje između puberteta (njegove završne faze) i konačnog prestanka fizičkog rasta vrijeme je koje zovemo adolescencija (lat. adolescere = sazrijevati). Ako, opet dogovorno, razvoj – sazrijevanje razlučimo na tjelesno i duhovno – psihičko, uočit ćemo da određivanje "kraja" nije jednako mjerljivo. Dok ono tjelesno obično mjerimo visinom, duljinom udova, širinom ramena i zdjelice (dakle dijelova kostura), dotle mjerenje duhovnog nije sasvim jednostavno i pouzdano.
Recimo da je sposobnost preuzimanja svojih obveza i prava u vlastite ruke mjera odrastanja – sazrijevanja. Tada nam iskustvo kaže (možda malo prestrogo gledajući) da neke osobe, ustvari, nikad ne odrastu.
Cilj je svakog naprednog, moralno odgovornog društva da njegovi pojedinci preuzmu što je moguće viši stupanj odgovornosti za vlastito zdravlje. Jasno je da ima mnogo drugih obveza i prava, no ovo je mjesto rasprave o zdravlju u najširem smislu riječi.
Današnji adolescenti žive u vremenu, s jedne strane velikih nada i perspektiva, a s druge kriza i neizvjesnosti. Većina činitelja zdravlja, koji se mogu nadgledati ili, još optimističnije, kojima se može upravljati, pokazuju negativan smjer kretanja. Siromašni ne postaju manje siromašni, bogati ne postaju zdravstveno odgovorniji (ni za sebe niti za siromašne). Život je sve duži, ali nije sve zdraviji. Medicinsko znanje i tehnologija neprekidno napreduju, ali i apsolutno i relativno poskupljuju.
Naši adolescenti mogu ono što je mnogim starijima već promaklo, a to je - shvatiti da se zdravljem može upravljati: ono se može unaprijediti, a ne samo čuvati i štititi. Pojedinac vrlo rijetko, gotovo nikad ne može upravljati svojom bolešću (bolestima) sâm. Ovisnost o profesionalnoj pomoći, ako postoji, može, nažalost, biti još i nedostupna u vremenu ili prostoru, ali sve češće ekonomski.
Na što bi to (ono najbitnije) adolescenti mogli, odnosno trebali aktivno utjecati, a ne čini poseban izdatak (redoslijed nije posebno važan):
Tjelesna težina. Nema nikakvog smisla (ako se ne radi o bolesti) imati tjelesnu težinu ispod ili iznad "idealne". Kako se, za većinu, radi o rasponu od oko sedam kilograma, mogu se zadovoljiti "ukusi" – od "vitkih" do "punačkih". Nema nikakvog smisla koristiti namirnice koje su poznato štetne ili štetne već u malo većim količinama.
Tjelesna aktivnost. Teško je opravdati izostanak bilo kakve aktivnosti. Na raspolaganju stoje sve moguće sportske aktivnosti, kretanje od hodanja do plesanja.
Uzimanje alkohola. Samo iznimno (2×1 dl crnog vina na dan) može biti korisno. Ostalo je suvišno. U većim količinama štetno. Velike količine i svako napijanje pogubni su, a već manje količine utječu na svijest ("brisanje" svih naučenih zaštitnih znanja i vještina). Pored toga, čini podlogu za razne oblike nasilja i socijalno ugrožavanje okoline (obitelji), pa je u konačnici društveno zlo.
Pušenje i uzimanje droga. Radi se o neprirodnim tvarima – tvarima koje nisu "dio prirodnih procesa". Nikad nisu korisni. Prije stvaranja navike štetni su, a po stvaranju navike pogubni! Pored učinka na zdravlje, droge su "kriminogene" i čine opće društveno zlo.
Reproduktivno zdravlje. Adolescenti su "spolno zreli" – mogu "stvarati" novi život. To je najodgovorniji zadatak pojedinca uopće. Donja je granica od 18 godina i fiziološki i društveno prihvaćena (pretpostavka našeg, bližeg kulturnog kruga). Roditeljstvo u mlađoj dobi može se i treba izbjegavati, pored ostalog, jer gotovo nikad nije željeno. Čovjek je praktički jedina "životinjska vrsta" koja je seksualnost odvojila od sâme reprodukcije (održanja vrste). "Zdravi seks" može biti samo onaj koji slijedi obostranu suglasnost i punu svijest "partnera". Seks "za zabavu" nosi zdravstvene rizike, spolno prenosive bolesti (posljedice od neplodnosti do zloćudnih tumora). Puno češće ima elemente nasilja nego što to javnost priznaje, a nažalost, sve više raste i kriminalna zloporaba, od "ropstva" (najčešće žena) do užasnog zlostavljanja djece.
Ako je sve dosad rečeno "dijagnoza", gdje je terapija? Naši, današnji, adolescenti imaju gotovo neograničen pristup znanju. Ponovimo: spriječiti mogu sami, ali liječiti ne. Nažalost, govorimo o "našem svijetu" koji osnove pismenosti garantira.

Na putu prema zrelosti

„Odgoj nisu samo naredbe, zabrane, kazne i prigovori. Odgoj su i pohvale, poticaji, podrška, priznanje, razumijevanje i ohrabrivanje. Odgoj je ljubav.“

ADOLESCENCIJA I PUBERTET

Adolescencija i pubertet zbivaju se istodobno, ali predstavljaju dva različita procesa. Adolescencija je psiho-socijalna pojava, dok je pubertet anatomsko-fiziološka pojava.

TINEJDŽERI I IZLASCI

U razdoblju prelaska iz kasnog djetinjstva i ulaska u fazu rane adolescencije započinju i prvi problemi oko izlazaka. Najveći je problem « pomiriti» želje, potrebe i stavove tinejdžera sa stavovima roditelja.

Tjelesni odgoj i adolescenti

Unatoč tome što se posljednjih godina sve više ulaže u promociju tjelesne aktivnosti kao faktora zdravlja, svjedoci smo kako tjelesna aktivnost opada s godinama, osobito kod mladih.

Programi tjelesne i zdravstvene kulture prilagođeni za učenike sa zdravstvenim teškoćama

Tjelesna se aktivnost dugi niz godina promiče kao faktor važan za očuvanje i unapređenje zdravlja, osobito djece i mladeži. Fizička aktivnost vitalna je potreba djece i mladih, što je već odavno prepoznato, i u sustavu školstva provodi se kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama.

Zaštita reproduktivnog zdravlja mladih

Suvremeni život suočava mlade s većim izazovima nego ikad. Seksualnost je prostor (rastućih) individualnih sloboda, ali se u međuvremenu pretvorila i u poprište rizika.

Kako mladi doživljavaju instituciju braka i pojam vjernosti

Živimo u nemirnom vremenu. U životu se sve mijenja, sve dobiva nove oblike. Od mladih se traži da budu informirani, da se jasno postave i da se bore za svoje stavove i uvjerenja. Kao da je to lako i jednostavno! Što današnjim mladima znače riječi vjernost ili brak? Da li su one izgubile onaj smisao i vrijednost koje su imale generacijama?
Mediji agresivno propagiraju samo jednu, sasvim drukčiju sliku svijeta, u kojoj se ismijavaju tradicionalne vrijednosti. U tom vrtlogu jedne vrste informacija, mladi čovjek lako može pokleknuti i krenuti krivim smjerom.

Maloljetnička trudnoća

Maloljetničkom nazivamo trudnoću u adolescentica između 15 i 19 godina. Statistički podaci pokazuju prosječan početak spolnog života djevojaka sa 17,2, a dječaka sa 16,3 godine. Poznato je da svega 40% parova koristi neki oblik kontracepcije. Hormonsku kontracepciju kod nas koristi svega oko 7 %, a u razvijenijim zemljama i do 40 % adolescentica.

POUZDANJE I NEPOUZDANJE U BRAKU

Dijete u svojim roditeljima vidi moć za koju je mislilo da je samo njegova i pripisuje im svemoći i sveznanja. I mnogi odrasli ljudi naginju vjerovanju da su njihovi roditelji svemoćni.

Depresija među djecom

Depresija će do 2020. godine postati, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, drugi vodeći javnozdravstveni problem u svijetu, odmah iza ishemične bolesti srca. Zabrinjavajuće je da od depresije sve više pate djeca i mladi.

Prevencija depresije

Depresija je jedna od najčešćih kroničnih bolesti razvijenoga svijeta. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno zauzima četvrto mjesto među vodećim bolestima, a procjenjuje se da će već do 2020. godine dostići drugo mjesto.

Problemi u adolescenata nastali uzimanjem psihoaktivnih supstanci

Problem korištenja alkohola i psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od vodećih problema današnje populacije mladih u Hrvatskoj i u svijetu. U razgovoru s adolescentom često imamo dojam da se pred nama nalazi mlada osoba koja je iako vanjskim izgledom i držanjem u većini slučajeva ostavlja dojam odrasle osobe, u biti je nezrela i nesamostalna, a samim time i vrlo podložna utjecajima koji mogu dovesti i do posezanja za drogom i alkoholom.

Ovisnosti kao ekološki problem

«Ekologija, ne radi se o tome kako misliš, nego kako živiš.»
Loesje

Iskustva iz rada savjetovališta u Centru za ovisnosti

HIV / AIDS u Hrvatskoj

Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) uznapredovali je stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV-om), koji napada obrambeni sustav organizma s posljedičnim razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti.

MLADI I ZARAZNE BOLESTI

POREMEĆAJ ČITANJA I PISANJA

Znatan udio u dječjoj populaciji imaju djeca s različitim teškoćama u učenju, a velik dio te kategorije čine djeca s poremećajima čitanja i pisanja, odnosno disleksijom i disgrafijom.

Negativno emocionalno izražavanje

Mudrost života ne sastoji se toliko u podizanju što više dobrih navika, koliko u stjecanju što manje loših.
Eric Hoffer

TRANSMASNE KISELINE

Današnji postupci hidrogenizacije biljnih ulja, kao i rafinacija ulja pri visokim temperaturama, narušavaju prirodnu molekulsku strukturu nezasićenih masnih kiselina, koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje.