Na putu prema zrelosti |
| |
ODRASTAMO ZAJEDNO |
| |
„Odgoj nisu samo naredbe, zabrane, kazne i prigovori. Odgoj su i pohvale, poticaji,
podrška, priznanje, razumijevanje i ohrabrivanje. Odgoj je ljubav.“ |
| |
| |

Adolescentno
doba razdoblje je stupnjevitoga prijelaza iz djetinjstva u zrelu dob,
u kojem mladi ljudi tjelesno, psihički i socijalno sazrijevaju. Obilježeno
je razvijanjem osobnih stajališta i načela, postignućem emocionalnog osamostaljenja
od roditelja, izgrađivanjem odnosa s vršnjacima, usvajanjem spolnog identiteta
te učenjem i izgradnjom socijalno odgovornog ponašanja.
Upravo u tom razdoblju adolescenti imaju osjećaj neizmjerne snage kojom
mogu promijeniti svijet. Zbog relativnog neiskustva, potrebe za istraživanjem,
fragmentalnog znanja, zbog iluzije neranjivosti, snažnog vršnjačkog pritiska,
a uz istovremeni nedostatak komunikacijskih vještina, nesigurni su i podložni
različitim opasnostima. |
| |
| |
| Unutarnji i vanjski konflikti |
| |
S druge strane, kompleksni i vrlo složeni zadaci koje adolescencija stavlja
pred mladu ličnost izazivaju brojne konflikte, kako u osobi mladog čovjeka,
tako i između adolescenta i njegove obiteljske i šire socijalne sredine.
Neobično je važno u tom razdoblju umijeće roditeljskog vođenja djeteta. Do ulaska
u pubertet, roditelji su djetetu bili najvažnije osobe. Razdoblje odrastanja,
koje često zovemo i razdobljem „bura i oluja“, unosi promjene i nove odnose
u obitelji. Ulaskom u pubertet u prvi plan dolaze vršnjaci, a roditelji se obično
pomiču na drugo mjesto, što nikako ne znači da na toj poziciji imaju manje važnu
ulogu. Naprotiv, u tom osjetljivom razdoblju potrebno je puno strpljenja, tolerancije,
odmjerenosti, ljubavi i dosljednosti u odnosima roditelji – djeca, odnosno potrebno
je biti s njima, činiti stvari zajedno i biti u različitim aktivnostima i trenucima
uz njih. Upravo dijeliti vrijeme, sadržaje, očekivanja, raditi zajedno pomaže
stvaranju dobrog odnosa u kojem se lakše uzajamno prenose sve važne informacije
i otvara veća mogućnost podučavanja mladih u snalaženju u različitim životnim
okolnostima. Provodeći kvalitetno vrijeme zajedno s mladima, roditelji im svojim
vlastitim primjerom mogu pokazati kako se različite životne poteškoće i konflikti
rješavaju na prihvatljiv način te ih tako neprimjetno i sustavno učiti odgovornom
ponašanju i ispravnom odnosu prema izazovima iz okruženja. |
| |
| |
| Dosljednost – temelj odnosa |
| |
Dobar odnos podrazumijeva jasnu komunikaciju, bez okolišanja i dvosmislenosti
te jasno postavljene granice, dosljednost i međusobno uvažavanje i poštovanje.
I prečvrste i nedovoljno jasne granice nisu dobre za funkcioniranje obitelji
kao cjeline. Nedovoljno jasne granice umanjuju djelotvornost obitelji, ograničavaju
samostalnost i onemogućavaju ovladavanje problemima, dok prečvrste granice otežavaju
uzajamnu komunikaciju i zadovoljavanje potrebe za pripadnosti.
Dobar odnos podrazumijeva: imati slobodu mišljenja, slobodu izražavanja osjećaja
i slobodu djelovanja, dopustiti mladima mogućnost vlastitog izbora, ali ih istovremeno
podučiti da svaki njihov izbor ima i posljedicu te da prilikom izbora biraju
i posljedicu.
U odgoju mladih važno je primjenjivati pozitivne odgojne metode i prepoznati
pozitivne osobine svog djeteta, omogućiti mu da prepozna svoje mogućnosti, ali
i svoja ograničenja.
„Postajati roditeljem jest kao kretanje na važan put. Na put s našim djetetom
prema zrelosti. Naš je krajnji cilj osnažiti dijete da otkrije svoj vlastiti
put prema samostalnosti, čak kada to i ne znači izabrati najlakšu rutu ili upasti
u poneku grabu uzduž puta. Dijete nije pas na lancu. Njegovo je putovanje njegovo
vlastito. Ono ide naprijed vlastitim korakom, vođeno vlastitim entuzijazmom
i svojim vlastitim poticajima.“ (M.J.Campion) |
| |
| |
| Prim.mr.sc. Jagoda Dabo, dr.med. |
| |
 |
| |