KAVA
KAVA - napitak koji je osvojio svijet
Može li suvremeni čovjek, bilo gdje na svijetu, zamisliti početak dana bez
kave? Može li se zamisliti poslovni dan, odlazak u kavanu ili "kafić",
susret s prijateljem ili razgovor od pet minuta - bez kave?
Statistički podaci kažu da se kava, kao piće, nalazi na drugom mjestu, odmah poslije vode!
Svoj pobjednički pohod europskim kontinentom kava je započela u drugoj polovici 17. stoljeća, u vrijeme kada su Engleska i Nizozemska otvorile morske putove u arapske zemlje.
Kako se kava pripremala u davnoj prošlosti, ne zna se pouzdano, ali kako su je pripremali Europljani na početku 18. stoljeća zna se po knjizi Nizozemca Blancardusa koji je 1700. godine objavio priručnik o čaju, kavi, čokoladi i duhanu.
Za
pripremu kavina napitka - napisao je Blancardus - potrebno je uzeti lonac
od bakra, cinka ili mesinga, ali iznutra pocinčan. U njemu se kuha voda
i, kada proključa, u nju se uspe svježe ispržene i samljevene kave. Zatim
se tekućina prokuha nekoliko puta, pa se lonac skine s vatre. Kad kava malo
odstoji, kada se na dnu slegne talog, napitak se toči u šalice. Blancardus
navodi i mogućnost da se samljevena kava uspe u hladnu vodu i zatim kuha.
Također spominje uporabu šećera i meda za slađenje kave te dodavanje kavi
mlijeka ili vrhnja. Kako se iz navedenoga vidi, kava se, uglavnom, kuha na isti način već puna tri stoljeća!
Kako su Engleskinje postale kavopije?
Glasovita Madame de Pompadour, metresa francuskoga kralja Louisa XV., obožavala je kavin napitak. Kao znak uspješnog udvaranja nekoj dami i njenoj ljepoti te divljenja kavi - u Francuskoj 18. stoljeća najviše cijenjen dar sastojao se od porculanske šalice za kavu na kojoj su bile - umjetnički nacrtane - grudi slavne Marie Antoinette, supruge kralja Louisa XVI.
Međutim, nije se svuda "pljeskalo" kavi i njenom uživanju. Tako su, u Londonu, 1674., engleske puritanke protestirale tražeći da se muškarcima zabrani prekomjerno uživanje kave, tvrdeći da je kava napitak koji "suši i slabi organizam". "Naši muževi će postati neplodni poput pustinje" - tvrdile su ratoborne Engleskinje koje su, u stvari, željele ostvariti ravnopravnost jer je njima do tada bio zabranjen pristup u točionice kave!
Od toga vremena kava je u Engleskoj postala gotovo isključivo piće za dame, a diljem Pariza otvorile su pomodne Parižanke poznate salone u kojima su "oštrile jezik", nadograđivale duh i u nadmetanjima s muškarcima ispijale "slatke i gorke kave", kao nezamjenjivi napitak.
Honore de Balzac - najpoznatiji svjetski kavopija
Jedan od najvećih ljubitelja kave i jedan od najvećih kavopija na svijetu bio je slavni francuski književnik Honore de Balzac. Prema nekim zapisima, on je - samo u vrijeme pisanja svoje kapitalne "Ljudske komedije" - popio čak 50.000 šalica kave! Slavni Francuz pio je isključivo mješavinu triju kava - "borbuon, martinique i moca".
I Voltaire je bio velik ljubitelj kave. Kažu da je dnevno znao ispiti po pedeset šalica!
Johann Sebastian Bach obožavao je kavu, pa je u čast tomu "božanskom napitku" napisao i majstorsku kantatu.
Ludwig van Beethoven odbrojio je za svaku šalicu kave po 60 zrna kave, ni jedno više, ni jedno manje!
U
17. stoljeću kava se pila kao lijek - protiv anemije, hunjavice i opstipacije
(zatvora).Francuski liječnik Colomb, u doktorskoj disertaciji - obrazlagao je da "kava (zbog kofeina) suši mozak, izaziva nesanicu, kljenut i spolnu nemoć".
Djelovanje kofeina na ljudski mozak i produženu moždinu najizraženiji je i najvažniji učinak kavina napitka na ljudski organizam.
Ljudi piju kavu najviše zbog užitka, zbog njena stimulativnog djelovanja i zbog druženja. Kava nije nikakva neophodna potreba ljudskog organizma.
Količina kofeina u jednoj šalici kave može biti između 60 i 100 miligrama, ovisno o vrsti kave.
Posebno oprezni, kod pijenja kave, moraju biti vozači. Nakon 1 - 2 šalice kave umor nestaje, ali se još jače vraća nakon nekoliko sati.
Jedna jušna žlica sitno samljevene kave pomiješana s istom količinom limunova soka dobar je lijek protiv glavobolje.
Može li kofein izazvati deformitete i na novorođenčetu u ljudi? Jedna belgijska studija pokazala je statističku povezanost između pijenja velikih količina kave (8 ili više šalica dnevno) za vrijeme trudnoće i povećanog rizika od razvojnih defekata ploda u maternici. Ima i nešto drukčijih mišljenja, koja govore da kofein ne djeluje toliko štetno kako neki znanstvenici upozoravaju.
Dok se stvari oko kofeina i njegova utjecaja na ljudski organizam potpuno ne razjasne, poslužimo se mišljenjem jednog liječnika: "Razboritost nalaže da trudnica izbjegava proizvode koji sadrže kofein ili, pak, da ih troši u smanjenim količinama."
Osim navedenog, postoji određen broj liječnika koji, na temelju nekih istraživanja, vjeruju da kofein može kod žena biti i jedan od uzroka fibrocističnog oboljenja dojke (dobroćudna odebljanja u dojci) koje, ponekad, može povećati rizik nastanka malignog (zloćudnog) čvora.
Veće količine kofeina mogu uzrokovati neurozu, nemir, razdražljivost, mišićne trzaje, nervnu napetost i nesanicu.
U limenkama "Coca-cole" od 330 mililitara ima jedna trećina kofeina koji se nalazi u jednoj šalici kave.
* Guverner nizozemske Indonezije van Horn donio je kavu (1706.) u Amsterdam, gdje je uzgajana u stakleniku, u umjetnim uvjetima.
* Jedan grm kave stigao je i u Pariz - na dar francuskom kralju Louisu XIV. Smatrajući tu biljku dragocjenim raritetom, Louis XIV. dao je napraviti posebnu kućicu - staklenik u Jardin des plantes.
* Iz jedne jedine stabljike kave - donesene iz Pariza na Martinique (1723. godine) - za nešto više od pola stoljeća razmnožilo se čak osamnaest milijuna stabala kave!
* Naziv kava ne potječe od prapostojbine kave Kaffe, etiopske pokrajine, jer se tamo ta biljka naziva "bun", već od arapske imenice "qahwe" - čime se imenuje svako piće, biljni napitak, pa čak i vino. Arapska imenica "qahwa" izgovara se kao "kava", a s vremenom je postala identifikacija samo za napitak od biljke "bun".
* Prva pržionica kave na Balkanu proradila je u Hrvatskoj - u Zagrebu (Franck) - 1892. godine.
* Glavni sastojak kave - kofein pronašao je njemački kemičar Runge kojemu je Johann Wolfgang Goethe darovao nekoliko zrna kave. U svom laboratoriju Runge je u kavi pronašao bezbojne kristale kofeina.
Svako zrno kave sadrži kofein, klorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalij, kalcij, magnezij, fosfor i sumpor).
* Kava na otvorenom brzo "stari" i poprima okus duhana. Pržena kava na otvorenom može stajati najduže do tjedan dana, a pržena i samljevena - najviše dva do tri dana. Stoga kavu valja držati u dobro zatvorenim posudama - sa što manje zraka.
Za pripremanje kave najbolje je koristiti netom prženu i samljevenu kavu.
* Više kave, a manje vode - daje manju iskoristivost kave. Normalno je da se na jednu litru vode stavi 50 do 60 grama samljevene kave.
Za jaču - "espresso" kavu - na litru vode stavlja se 100 do 150 grama samljevene kave.
Za "espresso" kava mora biti sitno samljevena, dok za ostale načine pripreme tog napitka zrno može biti samljeveno i krupnije.
Francuski diplomat Talleyrand kazao je da je "kava dobra kada je crna kao vrag, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav".
