DOWNLOAD      .pdf 1 630 Kb

"PRONATALITETNO PONAŠANJE" – ŠTO JE TO

I ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava Svjetski tjedan dojenja, dokazujući da ozbiljno nastavlja promicanje tog prirodnog, životnog postupka, tako "malog", a istovremeno tako "velikog" u podizanju novog "pripadnika ljudske vrste". Da se podsjetimo, SZO je uspješno pružila otpor jednom od brojnih "konzum(er)ističkih napada na prirodno=zdravo ponašanje ljudi (sve radi prodaje viškova kravljeg mlijeka, i to još u prahu). To je bilo prije 25 godina.
Red je podsjetiti se da je 1953. godine tadašnji (tek osnovani) Dom zdravlja Rijeka, među inim aktivnostima osnovao Mliječnu kuhinju kao pripomoć majkama i njihovoj dojenčadi. Bila su to vremena jasne opredijeljenosti prema onome što se kasnije zvalo "primarna zdravstvena zaštita" (i danas se tako zove, ali?). Bilo je to vrijeme primjerenog "prirodnog prirasta" (značajno se više rađalo nego umiralo), pa ipak su djeca (čija je smrtnost drastično pala zahvaljujući razvoju sustava zaštite zdravlja, ali i općeg životnog standarda) bila središte svih napora tadašnjeg "javnog sektora". Ako ove retke čita majka jednog dojenčeta, samo za ilustraciju: dječje pelene izrađivale su se od materijala sličnog gustoj gazi, koristile se višekratno, prale (kuhalo ih se bez deterdženata, "na ruke", strojeva za pranje rublja još nije bilo), sušile, glačale; sve to onoliko puta na dan koliko je bilo potrebno. Biti od tada pa donedavno "ispred" SZO, bio je prirodan izazov naših zdravstvenih djelatnika.
U proteklih pedesetak godina pojavila se "bijela kuga" (pojam koji se koristi kad u nekoj populaciji – naciji broj umrlih premašuje broj rođenih) i ne vidi se njezin prestanak. Tako zvana razvijena društva dokazuju tu svoju razvijenost, među mnogobrojnim "javnim mjerama i postupcima", i onim koji se odnosi na stvaranje preduvjeta za neophodni "prirodni prirast". Ako neka populacija, nacija, društvo "oboli od bijele kuge", time dokazuje da prevencije nije bilo ili da nije bila uspješna. Ako je razvoj poželjan, u takvoj situaciji ("dijagnozi"), nužna je intervencija ("terapija"). Za razliku od "crne kuge", koja "dođe, pokupi danak pa prođe", demografske (demografija je znanost koja se bavi značajkama nekog stanovništva) teorije, s osloncem na standard kao takav, nisu se pokazale pouzdanima. Očekivalo se da će dostignuta razina standarda poticati na rađanje više od dvoje djece po paru (potrebno je 2,2 da bi se održao postojeći broj – bez prirasta), a to se ne događa.
Ovo se štivo ne može baviti "liječenjem bolesnih pojava cijeloga društva", ali se smije i treba baviti zdravstvenim aspektima tih pojava. Koji je put neophodno potaknuti javnost kad je ocjena da "odgovorni predstavnici" ne obavljaju svoj posao. To se može, ali djelomično, i postavljanjem odgovarajućih pitanja:
• Da li naše djevojčice i dječake dostatno i pravovremeno učimo kako da unaprijede i očuvaju svoje reproduktivno zdravlje?
• Da li naše mlade učimo što je to pravovremeno i zdravo roditeljstvo?
• Da li dovoljno široko i pristupačno informiramo naše trudnice o tome što je to zdrava trudnoća?
• Da li smo učinili pristupačnim sve načine manje bolnih ili bezbolnih porođaja?
• Da li su iskorišteni svi oblici javne potpore mladoj rodilji kako da bude uspješna dojilja, ali i, općenito, u drugim novim obvezama?
• Da li je stvarno bilo nužno smanjiti broj zdravstvenih djelatnika koji se bave praćenjem rasta i razvoja naše djece od rođenja do punoljetnost?
• Da li je smanjenje kapaciteta za liječenje bolesne djece trebalo pratiti njihov (sve manji) broj?
• Što je s organiziranim boravcima djece radi unapređenja zdravlja (bilo ih je prije 70 godina)?
Koliko bi još toga trebalo pitati samo radi dokidanja izrazito nestimulirajućih mjera? Gdje su stimulirajuće mjere? Imamo li uopće pronatalitetno (za rađanje potičuće) ponašanje i politiku? Ako je odgovor ne, "dijagnoza" je vrlo zabrinjavajuća, no utješno je da terapije ima!

Svjetski tjedan dojenja

Tečaj pripreme trudnica za porod i roditeljsku funkciju

Zaštita zdravlja žena jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite. Mjere za unapređenje i očuvanje zdravlja žena, naročito u fertilno doba, spadaju u preventivu visokog ranga. Kao najvažniji moment te zaštite možemo izdvojiti perinatalnu zaštitu koja treba osigurati praćenje i zdravstveni nadzor žene i djeteta tijekom trudnoće, porođaja i puerperija.

Porođaj očima oca

Oduvijek se smatralo da je rođenje jedna od najvećih trauma u čovjekovom životu, koja znatno utječe na njegovo dalje ponašanje. Posljednjih desetak godina pojavio se niz znanstvenih istraživanja koja potvrđuju tu teoriju.

Kriza dojenja

Znanost je dokazala da dojenje u ranom dojenačkom razvoju pruža djetetu najbolju ishranu, štiti ga od brojnih infekcija, potpomaže sazrijevanje probavnog trakta, sprječava razvoj alergijskih reakcija itd. Rast i razvoj u najvećem su zamahu u ranom dojenačkom periodu i tada djetetu treba pružiti najbolje, a majkama upravo to mora biti glavni motivirajući faktor.

Liječenje i rehabilitacija dislociranoga kuka

Skrining novorođenčadi na razvojnu displaziju kuka

Razvojna displazija kuka najčešća je anomalija lokomotornog sustava. Procjenjuje se da je u Europi incidencija displazije kukova 2 do 4% sve novorođenčadi, a prevalencija luksacije oko 2 na 1 000 djece poslije novorođenačke dobi.

Mentalno zdravlje i rani odgoj

Čitav ljudski život, u pogledu spoznajnih i misaonih sposobnosti, dominantno zavisi o razvoju ljudskoga mozga u najranijoj životnoj dobi, i to u razdoblju do šeste godine života.

Prepoznavanje i razvijanje darovitosti kod djece

«Svako je ljudsko biće u svojem pojavnom obliku i po svojoj psihotjelesnoj konstrukciji unikat. Čak ni jednojajčani blizanci, koji su začeti na istoj genetskoj matrici, nisu istovjetna bića iako su, dakako, sličniji nego obična braća ili, pogotovo, dalji srodnici. Mogli bismo samo pretpostaviti da bi možebitni ljudski klon bio svojevrsna kopija svojega originala. No, postoji realna činjenica da među ljudima postoje značajne individualne razlike i da sam pojedinac mijenja osobine tijekom svojega razvoja u različitim kvantitativnim i kvalitativnim varijacijama. Isto tako je i činjenica da ima pojedinaca koji u jednakim okolnostima mogu obavljati određene aktivnosti izrazito brže, bolje i originalnije nego drugi, pa onda takve osobe nazivamo nadarenima, odnosno darovitima ili talentiranima.» ( I. Koren )

Odgoj djece

Zadaća je svakog roditelja odgojiti zrelu, emocionalno stabilnu ličnost. Da bi se dijete razvilo u takvu osobu, potrebno je da razvije dobru sliku o sebi, samopouzdanje i da prihvati sebe. To može jedino uz bezuvjetnu ljubav, podršku i prihvaćanje roditelja. Ona djeca koja nemaju takvu podršku ne znaju se nositi s kritikama izvan obitelji, teško podnose neuspjeh i teže ostvaruju svoje potencijale.

GINEKOLOŠKA AMBULANTA ZA MLADE U ODJELU ŠKOLSKE MEDICINE

Zaštita reproduktivnog zdravlja obuhvaća odgovorno spolno ponašanje, rađanje zdravog i željenog potomstva te kvalitetan spolni život, bez prisile i nasilja. Istraživanja u svijetu ukazuju na to da spolno prenosive bolesti, neželjene trudnoće, pobačaji, seksualno zlostavljanje postaju značajan javnozdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet očuvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.

Kontracepcija

Kontracepcija je jedan od oblika planiranja obitelji. Planiranjem obitelji budući roditelji odlučuju o željenim razmacima između porođaja te o ukupnom broju djece. Kontracepcija je sprečavanje začeća, odnosno trudnoće i uključuje sve metode kojima se, prije usađivanja (implantacije) zametka, sprečava trudnoća.

Ublažavanje klimakterijskih smetnji pomoću hrane i drugih prirodnih mjera

KLIMAKTERIJ je prijelazno doba u ženinom životu, kada žena postupno gubi sposobnost rađanja, a obuhvaća predmenopauzu, menopauzu i postmenopauzu.

Menopauza i porozne kosti (osteoporoza)

Naziv menopauza (zadnja prirodna menstruacija) dolazi od grčkih riječi: men-mjesec i pausis-prestati. Povijesni izvori govore da su žene u antičko doba, u staroj Grčkoj, zadnju menstruaciju (mjesečnicu) dobivale gotovo u istoj životnoj dobi (oko 50-e godine) kao i većina žena danas.
Dakle, govorimo o prirodnom slijedu zbivanja u životu žene, koji se više od dva tisućljeća nije promijenio.

Hemofilija

Hemofilija je bolest krvi koja nastaje zbog urođenog nedostatka ili smanjene aktivnosti tzv. čimbenika zgrušavanja. Čimbenici zgrušavanja su proteini u krvi koji sudjeluju u stvaranju ugruška. Postoji najmanje 14 čimbenika zgrušavanja koji, da bi se formirao ugrušak, moraju djelovati zajednički i vrlo precizno. Ako jedan od tih čimbenika nedostaje ili mu je poremećena funkcija, rezultat je abnormalno krvarenje.

INCEST

Ne sramoti čovjeka osuda, već njen uzrok. Seneka

Edukativni film za mlade

KAVA

Može li suvremeni čovjek, bilo gdje na svijetu, zamisliti početak dana bez kave? Može li se zamisliti poslovni dan, odlazak u kavanu ili "kafić", susret s prijateljem ili razgovor od pet minuta - bez kave?

Školovanje djece s oštećenjem vida