DOWNLOAD      .pdf 1 537 Kb

TREĆA DOB – ŠTO JE TO

Podjela ljudskoga vijeka na više dobi ima pregršt povoda, najčešće praktičnih. Uobičajeno je djecu i mladež do punoljetnosti smatrati „prvom dobi“. U razvijenim društvima oni najčešće nisu radno aktivni, ne brinu se sami o sebi, nemaju „društvenu moć“.
„Drugu dob“ čine odrasli, od punoljetnosti do 65. godine života. Oni su (potencijalno) radno aktivni, odgovorni sami za sebe, za one mlađe i djelomično za one starije; imaju gotovo svu „društvenu moć“.
Nakon 65. godine života nastupa „treća dob“. To je dob (uobičajeno za razvijena društva) kad i muškarci stječu pravo na mirovinu (ako su bili zaposleni ili na drugi način ostvarili mirovinsko pravo). Žene u pravilu stječu ista prava s navršenih 60 godina. Idealno, to su osobe koje se brinu same o sebi, rjeđe i o mlađima; imaju samo neke elemente „društvene moći“, iznimno zadržavaju punu „društvenu moć“ (češće onu ekonomsku od one političke).
Predmet ovog štiva prije svega su zdravstvene odrednice pojmova koje „nediplomatski“ zovemo starenje i starost. Može se pokušati odgovoriti na nekoliko pitanja i tako ponešto pojasniti.
• Kad starenje počinje? Nije praktičan odgovor: od rođenja, nije ni onaj: od prestanka rasta, negdje oko 24. godine života. Praktičnije je reći da počinje negdje na pola životnoga puta, koji (opet u razvijenim društvima, gdje se ne umire od gladi ili zaraznih bolesti) dosiže 70 do 75 godina u prosjeku, što znači oko 35. godine ili koju godinu kasnije.
• Što ga određuje? Najčešće je to pregršt trajnih promjena, koje kojiput i neopravdano zovemo bolest (povećava se ovisnost o lijekovima). Često su promjene bolne, što sigurno smanjuje kvalitetu života. Promjene su obično vidljive i dovode do psiholoških reakcija, najčešće do nezadovoljstva, sve do depresije.
• Da li se pripremamo na starenje? Najkraći odgovor je: ne! Ako kažemo da bi to trebalo započeti najkasnije u 40., a ne događa se, tada je razgovor o ranijem početku izlišan.
• Što bi pripreme trebale biti? Ima ih mnogo, stoga samo o nekoliko: treba razmisliti o brzini i „cijeni“ napredovanja; smanjivati količinu suvišnog stresa; razmisliti o „sjaju i bijedi“ umjerenosti; odbaciti najrašireniju zabludu: da starenje dopušta „dobru popunjenost“, a istina je sasvim suprotno: treba smanjivati tjelesnu težinu do granice mršavosti (tjelesna težina je opterećenje, a tjelesna snaga slabi); krajnje je vrijeme za prestanak pušenja, ako ono na nesreću postoji; alkohol nije lijek za krvožilje - umjerenost se sve više preporuča; odgovarajuća tjelesna aktivnost je svakim danom sve važnija, što uključuje, primjereno, i onu seksualnu …
• Kako se nositi s nastalim promjenama? Ako su pripreme zakasnile, ili čak izostale, mnoge se greške mogu i trebaju popraviti. Zdravlje se uvijek može unaprijediti. Sve više vrijedi pravilo: bolje spriječiti nego liječiti. Rano otkrivanje pogubnih bolesti može spasiti život: ako su ponuđeni sistematski pregledi (dojke, grlić maternice, debelo i zadnje crijevo, prostata…), obvezatno ih koristiti, a ako nisu, informirati se i ako treba i platiti ih. Treba učiti o vlastitom tijelu i zdravlju, znanja nikad dosta! Nastale promjene mogu se ublažiti ili korigirati; sve što povećava zadovoljstvo, a ne pravi usputnu štetu, poželjno je.
• Na koga se osloniti? Prvo na sebe – voditi brigu o vlastitom zdravlju nije samo pravo, već i dužnost. Nepotrebno „pasti drugima na grbaču“ nije ni pametno ni pošteno. Svi društveni pokušaji povećavanja međugeneracijske solidarnosti mahom ne uspijevaju. Unutar-generacijska solidarnost nije ni približno iskorištena; osim volje, nedostaje i znanja.
Osim tjelesne, vrlo je važno održavati duhovnu kondiciju. Poznata je uzrečica: „U zdravom tijelu zdrav duh“, no njezina obrnuta inačica mnogo je bliža istini.
Planirati stotu, pa što bude bit će…

Grad Rijeka – grad za zdravo starenje

Kvaliteta življenja u velikoj je mjeri određena objektivnim zdravstvenim statusom, ali i percepcijom vlastita zdravlja, odnosno subjektivnom procjenom o tome koliko se zdravima osjećamo. Zdravlje je, zapravo, neprocjenjivo vrijedan životni resurs, kojeg, nažalost, često postajemo svjesni tek kada se ono naruši.

Učimo starjeti

U poslu patronažne sestre svakodnevno susrećem starije ljude s brojnim problemima i bolestima, kojima se starost komplicira te mi se često nameće misao da je starost gotovo uvijek takva.

Kako usporiti starenje i živjeti duže

Starenje je životni proces postupnog i nezaustavljivog pogoršavanja i propadanja organizma kojim se ujedno skraćuje život (što se više stari, veća je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi čovjek stario i kada ne bi bilo bolesti, ali bolesti prate čovjeka tijekom cijeloga života, pogoršavajući mu zdravlje, čime se mijenja način starenja i trajanje života, što se osobito odnosi na infarkt srca, moždani udar i rak, zbog kojih mnogi ljudi žive znatno kraće.

Starenje

Svi ćemo ostarjeti. Normalno starenje dovodi do promjena u tijelu i umu, ali mnogi simptomi mogu dovesti do bolesti, koja se može liječiti ili otkloniti. Te bi znakove trebalo poznavati kako bi se moglo razlikovati starenje od pojave bolesti i te promjene na vrijeme liječiti.

Zdravo starenje

Imam 90 godina, umirovljenik sam već 30 godina, živim sam u stanu (udovac sam već 28 godina, a troje odrasle djece ne živi sa mnom). Sam obavljam sve kućanske poslove (držim stan u redu, kuham, perem posuđe i dr.), odlazim na tržnicu, ljeti odlazim sam autobusom na kupanje (u 2005. oko 60 puta).

Primjena lijekova u osoba starije dobi

Starijom životnom dobi smatra se dob iznad 65 godina iako će se, s obzirom na općenito starenje populacije razvijenog svijeta, ta granica i pomaknuti. Starenje sa sobom nosi promjene u radu mnogih organskih sustava, npr. smanjenu funkciju srca, pluća, bubrega, mozga, degenerativne promjene zglobova i sl. Osobe starije životne dobi uzimaju najviše lijekova i taj dio populacije troši 20-30% ukupne količine lijekova.

Stres kod starijih

Svi se mi suočavamo s različitim vrstama mentalnog stresa u raznim razdobljima života. Kroničan i pretjeran stres štetan je i može uzrokovati fizičke ili mentalne probleme. Stoga bi svi trebali doznati više o stresu i naučiti prikladne metode njegovog svladavanja radi fizičke i mentalne dobrobiti.

Akutne plućne bolesti u starijih osoba

Kako bismo razumjeli učinak starenja na pluća, potrebno je razumjeti kojim putem prolazi svaki udah.

Zlostavljanje u starijoj dobi

Problem zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba jednako je star kao i ljudsko društvo. Prema našem zakonodavstvu, ono ulazi u sklop zlostavljanja u obitelji pa je, radi zaštite i suzbijanja, nužno priznati postojanje problema.

Padovi u starijih osoba

U najvećem broju slučajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovode samo do lakih ozljeda. Međutim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teške ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a posljedica pada može biti i smrtni ishod. Te teške posljedice pada posebno su izražene u starijih osoba.

Umiranje

Smrt je sastavni dio života. Način na koji su ljudi živjeli i umirali u prošlosti, dužina trajanja života razlikuju se u odnosu na današnje vrijeme. U prošlosti su ljudi većinom umirali u kući. U današnje vrijeme to je sasvim drukčije.

Voda

Voda je potrebna svakom organu jer, prolazeći iz gastrointestinalnog trakta u krv, «napaja» sve stanice tijela. Poznata je preporuka liječnika da dnevno treba popiti barem osam čaša vode jer je ona životno važna i neophodna svakom organu.

Poremećaji spavanja

Sve veći problemi spavanja kod ljudi suvremenoga svijeta poprimili su razmjere epidemije u razvijenim zemljama zapada. Današnja istraživanja u svijetu na tom području nikako ne zadovoljavaju rastuće probleme.

Primjena glazbe na radu

Prije tisuću godina, unutar tzv. starog vijeka, ljudi su koristili glazbu da pomognu sebi u radu i olakšavanju bolova. O tome postoje zapisi kod Grka, Egipćana, Perzijanaca i drugih kulturnih naroda.

Nekontrolirano kupovanje

Kad govorimo o nekontroliranom kupovanju, tipično zamišljamo ženu pretovarenu paketima i vrećicama punim stvari koje će joj kasnije samo stvarati nered u ormaru. Slika je, nažalost, u većini slučajeva ispravna. Više od 90% osoba koje boluju od tog poremećaja žene su.

KRONIČNE BOLESTI

Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih elemenata utjecajnih na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroničnih bolesti.