Padovi u starijih osoba
 
POLAGANO JE BRŽE
 
U najvećem broju slučajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovode samo do lakih ozljeda. Međutim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teške ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje, a posljedica pada može biti i smrtni ishod. Te teške posljedice pada posebno su izražene u starijih osoba.
 
 
Istraživanja u nekim razvijenim zemljama (SAD, Kanada) pokazala su da trećina stanovnika sa 65 i više godina i polovina stanovnika od 80 i više godina ima jedan ili više padova u godini dana. Oko 6-10% padova rezultira prijelomom, a najčešća mjesta su bedrena kost i zapešće. Prijelomi kostiju, osobito u starijoj životnoj dobi, ostavljaju značajne posljedice. Velikom broju pacijenata neophodno je dugotrajno stacionarno ili ambulantno liječenje. Ne može se zanemariti niti smrtni ishod kod oko 10 -20% starijih bolesnika s prijelomom bedrene kosti.
 
 
Padovi na prvome mjestu
 
U Hrvatskoj je 2004. godine od pada i njegovih posljedica umrlo 745 osoba, od toga su 622 (83,5%) bile starije osobe (65 i više godina). Pad je ujedno i vodeći vanjski uzrok smrti od ozljeda u osoba starijih od 65 godina, a slijede samoubojstva te prometne nesreće. Starije žene više umiru zbog padova od starijih muškaraca .
Pad je i vodeći uzrok hospitalizacija zbog ozljeda, s udjelom od 31,3%, što znači da je skoro svaka treća hospitalizacija zbog ozljede uzrokovana padom. U starijih osoba koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, skoro polovica hospitalizacija otpada na ozljede nastale kao posljedica pada. U odnosu na ostale dobne skupine, stope hospitalizacije zbog padova znatno su veće u toj dobnoj skupini. Rizični čimbenici za nastanak padova u starijoj dobi mnogobrojni su. To su, prije svega, kronične i degenerativne bolesti sustava za kretanje, kao što su artritis, artroza, zatim osteoporoza, poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, druge akutne i kronične bolesti. Povećanom riziku od padova pridonosi i konzumacija alkohola, uporaba nekih lijekova, a veliku ulogu imaju i okolišni čimbenici, npr. strme stepenice bez rukohvata, skliski podovi, vremenski uvjeti, kao npr. poledica i slično.
 
 
Osteoporoza se može spriječiti
 
Jedan je od spomenutih važnih čimbenika rizika za nastanak prijeloma pri padu osteoporoza, bolest koja je karakterizirana smanjenom masom koštanoga tkiva i poremećenom mikroarhitektonikom kosti, što dovodi do povećane fragilnosti kostiju i povećanog rizika nastanka prijeloma i prilikom blažeg pada. Najčešći su osteoporotični prijelomi kompresivni prijelomi kralježaka, prijelom vrata bedrene kosti i prijelom donjeg dijela podlaktice. Kako se u populaciji povećava udio starijih osoba, tako se povisuje i broj oboljelih od osteoporoze. Taj trend prisutan je naročito u visokorazvijenim zemljama, gdje se broj i učestalost prijeloma od osteoporoze naglo povećava. Vrlo je važno napomenuti da je osteoporozu moguće prevenirati. Pet je osnovnih koraka u prevenciji osteoporoze: uravnotežena prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, tjelovježba prilagođena dobi i tjelesnoj težini, zdrav životni stil bez pušenja i neumjerenosti u alkoholu, hormonska nadomjesna terapija za žene u menopauzi i, naravno, pravodobno otkrivanje osteoporoze (denzitometrija) i liječenje.

U prevenciji padova i njihovih zdravstvenih posljedica neophodno je poznavanje rizičnih čimbenika, provođenje preventivnih mjera radi manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika, zdravstveno prosvjećivanje te usmjeren zdravstveni nadzor i kontrola skupina i pojedinaca s povećanim rizikom. Primjena najsuvremenijih metoda liječenja ozljeda zbog pada te pravodobno i primjereno provođenje fizikalne terapije i rehabilitacije pridonose smanjenju teških posljedica pada, uključujući smrtni ishod. Da bi prevencija padova bila učinkovita, mora se provoditi sustavno i interdisciplinarno pa je, uz zdravstvene radnike, nužno sudjelovanje građevinara, arhitekata, planera, javnih medija i drugih.

 
Umrli prema vanjskim uzrocima smrti i dobnim skupinama u Hrvatskoj 2004.g. (stopa/100 000)
 
Ivana Brkić Biloš, dr.med.