Akutne plućne bolesti u starijih osoba
 
OD ZRAKA, KLIMA - UREĐAJA I PTICA
 
Kako bismo razumjeli učinak starenja na pluća, potrebno je razumjeti kojim putem prolazi svaki udah.
 
 
Pri udahu, zrak ulazi u usta i nos, putuje kroz stražnji dio grla, kroz glasnice i niz dušnik. Dušnik se grana u dva glavna prolaza zračne struje, koji se dalje granaju u sve manje prolaze i cjevčice zvane bronhiole. Najmanje bronhiole završavaju sićušnim zatvorenim zračnim vrećicama, alveolama. Sitne krvne žile, plućne kapilare, nose krv do alveola, gdje otpuštaju ugljični dioksid i apsorbiraju kisik. Zdrava odrasla pluća sadrže oko 300 milijuna alveola.
Starenjem se broj alveola smanjuje, a uz kronične bolesti i oslabljeni imunološki sustav, jasna je osnova za povećan rizik razvoja plućnih bolesti u osoba starije životne dobi. To se naročito odnosi na zimske mjesece u kojima boravimo u zatvorenim, neventiliranim prostorima i manje se krećemo nego ljeti.
 
 
Jesu li baš sve iste
 
Tijekom zimskih mjeseci javljaju se brojne dišne zaraze, koje opisujemo kao prehladu, gripu, upalu pluća. No, što je zaista gripa, a što prehlada? Kako razlikovati prehladu od gripe? Što je to upala pluća i kako je prepoznati? Kako razlikovati navedene tri bolesti jednu od druge?
Običnu prehladu uzrokuju virusi, najčešće iz porodice rinovirusa, koronavirusi, virus parainfluence, respiratorni sincicijski virus, adenovirusi, ehovirusi i coxsackievirusi. Obična prehlada prenosi se kontaktom, diranjem zaraženog predmeta ili rukovanjem s inficiranom osobom (koja je možda prethodno brisala nos ili kihala u ruke), a zatim diranjem vlastitih očiju, nosa ili usta.
Simptomi obične prehlade ovise o virusu uzročniku prehlade. Ipak, moguće je generalizirati simptome, koji počinju jedan do dva dana nakon kontakta s virusom, uglavnom kao blagi osjećaj žarenja, svrbeža ili boli u grlu. Upala grla napreduje sve dok ne postane umjereno bolna ili ne prestane, što se obično događa drugi ili treći dan. Kad završi bol u grlu, javlja se prozirni iscjedak iz nosa, koji nakon dva dana postane obilniji i gnojan. Nos je začepljen većinu vremena (nosna kongestija). Gnojni iscjedak i nosna kongestija smanjuju se četvrtog ili petog dana. Tada se javlja kašalj, koji u početku može biti produktivan, no s vremenom postaje gust, suh i neproduktivan. Prehlada može producirati druge simptome koji ovise o specifičnim virusima uzročnicima, a to su visoka temperatura, suzenje, kihanje, slabost i glavobolja. Nastup i progresija simptoma obične prehlade postupni su, a zaraženi uglavnom mogu normalno funkcionirati na poslu i u školi.
Gripa ili influenca uzrokovana je virusom influence tipa A, B ili C. Prenosi se udisanjem virusnih čestica iz zraka, kada inficirana osoba u blizini kiše ili kašlje. Ljudi su uglavnom zaraženi virusom influence tipa B i nekim podtipovima influence A (H1N1, H1N2 i H3N2). Nazivi podtipova nastali su prema proteinima koji se nalaze na površini virusa: jedan protein zove se hemaglutinin (H), a drugi neuraminidaza (N). Virus influence tipa C nešto je blaži i ne uzrokuje epidemije, a virusi tipa A povijesno su odgovorni za pandemije gripe.
Nastup simptoma gripe nagao je (za razliku od simptoma obične prehlade). Čovjek se može osjećati zdravim ujutro, a teško bolesnim već poslijepodne. Grlobolja i iscjedak iz nosa pojavljuju se i kod gripe i kod prehlade. Ipak, iscjedak u gripi obično ne postaje s vremenom, kao kod prehlade, gust i gnojan. Glavobolja i groznica pojavljuju se kod prehlade rijetko, dok su kod gripe uobičajeniji i ozbiljniji. Temperatura kod gripe može doseći i do 40°C i trajati pet, šest dana. Osoba s gripom ostavlja dojam teškog bolesnika: vlažna, topla koža, suzne i crvene oči, malaksalost, izrazita opća slabost i bolovi u mišićima, zglobovima i regiji oko očiju. Izražena je želja za odmorom i mirom. Pacijenti s gripom znatno češće izostaju s posla ili iz škole.
Upala pluća ili pneumonija upala je plućnih mjehurića (alveola), alveolarnih cjevčica (alveolarni duktusi), malih bronha (bronhiola), koji zajedno čine dišne putove. Za postavljanje točne dijagnoze upale pluća potrebno je učiniti rendgensku snimku pluća. Upalama pluća podložnije su osobe nedovoljno razvijenog ili narušenog imunološkog sustava. To su djeca i starije osobe, a pogotovo oni koji boluju od kroničnih bolesti, kao što su srčane, šećerna i plućne bolesti (kronični bronhitis i emfizem, cistična fibroza, bronhijektazije).
Djeca su, osobito do treće godine života, podložnija upalama pluća jer im je nedovoljno razvijen imunološki sustav. Kako odrastaju, smanjuje se sklonost infekcijama dišnih putova.
Osobe starije životne dobi podložnije su upalama pluća zbog manjeg broja alveola i kroničnih bolesti koje slabe njihov obrambeni sustav.
Upala pluća može biti dobivena u okolišu (tzv. community-acquired) ili u bolnici tijekom liječenja (nozokomijalna).
Najčešći su uzročnici upala pluća dobivenih u okolišu bakterije Streptococcus pneumoniae, općenito streptokoki grupe A, Haemophilus influenzae, Moraxella, Branhamella catarrhalis, Klebsiella species, Staphylococcus aureus ili Pneumocystis carinii.
Nozokomijalne upale pluća najčešće su uzrokovane bakterijama Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae ili Serratia marcescens.
Virusna upala pluća najčešće je uzrokovana virusima influence ili hantavirusima.
Pneumokokna bolest: uzročnik je bakterija Streptococcus pneumoniae, prevencija cjepivo.
Pneumokokna bolest (pneumonija, sepsa, meningitis) ozbiljna je bolest od koje obolijevaju sve dobne skupine širom svijeta, a osobito su ugrožena djeca mlađa od 2 godine i osobe starije od 65 godina.
Streptococcus pneumoniae najčešći je bakterijski uzročnik pneumonije i odgovoran je za približno 36% upala pluća kod odraslih u općoj populaciji te oko 50% pneumonija stečenih u bolnici.
U oko 30% upala pluća uzrokovanih pneumokokom nastaje bakterijemija, tj. prodor bakterija u krvotok, tako da je pneumonija najčešći izvor bakterijemije i drugih komplikacija, posebice kod starijih bolesnika. Pneumokokna upala pluća ujedno je i najčešća sekundarna bakterijska komplikacija gripe.
Smrtnost od pneumokokne upale pluća kod osoba starije životne dobi kreće se između 10% i 20%, od bakterijemije blizu 60%, a od meningitisa i do 80%.
Specifična zaštita postiže se cijepljenjem suvremenim polivalentnim cjepivom koje sadrži kapsularne polisaharidne antigene 23 najvažnija serotipa pneumokoka odgovornih za nastanak 85% do 90% svih bolesti što ih uzrokuje Streptococcus pneumoniae. Jedna doza cjepiva pruža zaštitu 5 do 7 godina. U približno 85% cijepljenih osoba nakon 2 do 3 tjedna razvija se zaštita prema većini od 23 tipa pneumokoka.
Razlikujemo tipičnu (bakterijsku) i atipičnu (virusnu) upalu pluća.
Tipična upala pluća: uzročnik je bakterija, lijek antibiotik.
Karakteristična klinička slika upale pluća nagla je pojava groznice, visoke temperature, kašlja uz iskašljavanje ciglasto obojenog ili gnojnog iskašljaja, ponekad s bolovima u grudnom košu na strani upale pluća (zbog nadražaja plućne maramice). Ako su oboljela mala djeca ili starije osobe, takve simptome obično prati izrazito pogoršanje općeg stanja i otežano disanje.
Upala pluća oponaša prehladu ili gripu. Simptomi variraju, kao i kod drugih bolesti, ovisno o uzročniku. Pacijent s upalom pluća tipično se žali na otežano disanje, najčešće ga definirajući kao bolno ili ubrzano. Pacijent može primijetiti kako mu se prsni koš prilikom udisaja i izdisaja izbočuje naprijed i vidno uvlači natrag. Nužno je učiniti RTG - sliku pluća ako se posumnja na upalu pluća
Bakterijska ili tipična upala pluća (uzrokovana bakterijama) popraćena je tresavicama, visokom temperaturom, znojenjem, bolovima u prsima i produktivnim kašljem (to je kašalj kod kojeg se vidno izbacuje "šlajm" iz dišnih putova) žuto-zelene boje.
Atipična (virusna) upala pluća: izvor su ptice i klima - uređaji
Atipične upale pluća stekle su takav naziv jer se po kliničkoj slici donekle razlikuju od «tipičnih». Njihovi su uzročnici virusi, gljivice, unutarstanični mikroorganizmi.
Simptomi su slični gripoznim, a kašalj u pravilu suh. Radiološki nalaz pokazuje nježne, prozračne promjene, često obostrano, i presudan je pri donošenju dijagnoze. Uzrokuje bol u mišićima, malaksalost, povišenu temperaturu i neproduktivni kašalj ("ništa" se ne izbacuje prilikom kašlja).
Neke od atipičnih upala pluća, kao one uzrokovane klamidijama (koje prenose ptice) ili legionelama (najčešće iz zagađenih klima-uređaja) vrlo su teške bolesti. U pravilu, uzročnici ne napadaju samo pluća, već postoje i simptomi upale drugih organa (jetra, bubrezi, mozak). Opće stanje bolesnika vrlo je teško i najčešće zahtijeva intenzivno bolničko liječenje. Ako se na temelju simptoma i nalaza posumnja na «atipičnu» upalu pluća, propisuju se drugačiji antibiotici nego kod «tipičnih». Liječenje je dulje nego kod tipičnih i traje najmanje dva tjedna.
 
 
Mr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med.