Voda

TEKUĆINA ŽIVOTA

Voda je potrebna svakom organu jer, prolazeći iz gastrointestinalnog trakta u krv, «napaja» sve stanice tijela. Poznata je preporuka liječnika da dnevno treba popiti barem osam čaša vode jer je ona životno važna i neophodna svakom organu.

Dehidracija ili gubitak vode iz organizma manifestira se otežanom termoregulacijom, smanjenim funkcionalnim kapacitetom kardiovaskularnog sustava i poremećajem metabolizma. Znaci ozbiljne dehidracije, potencijalno opasne po život, jesu: letargija, glavobolja, suha usta, smanjeno mokrenje, žarenje u želucu, ubrzan puls, nemogućnost koncentracije i zamor. Kad osjetite neki od tih simptoma, posegnite za vodom, sokovima, čajevima i juhama koje će nadoknaditi vodu i sol, potrebne organizmu. Ako je stanje poslije toga nepromijenjeno, obratite se svom liječniku.

Boca uvijek pri ruci

Voda pospješuje rad gastrointestinalnog trakta jer zbog njezina manjka ljudi pate od zatvora, a biljna vlakna koja se preporučuju osobama s tim problemom ne obavljaju svoju ulogu bez vode, uz čiju pomoć omekšavaju stolicu i tako olakšavaju njeno izbacivanje. Voda sprječava pojavu raka debelog crijeva. Dokazano je da je kod žena koje piju najmanje 5 čaša vode dnevno pojava raka debelog crijeva 5 % manja. To se objašnjava time da se unošenjem većih količina vode neprobavljeni ostaci hrane kreću kroz crijevo i izbacuju napolje, pa tako nemaju vremena oštetiti njegovu sluznicu. Na dohvat ruke uvijek imajte bocu s vodom i koristite je što češće. Nemojte posezati za čašom tek kad osjetite žeđ, jer su tada vaši organi i tkiva već u manjku vode. Da li ste popili dovoljnu količinu vode dnevno vidite po mokraći, koja treba biti gotovo prozirna, bijela ili sasvim svijetložute boje. Sportaši se važu prije i poslije treninga. Preporučuje se da se ne jede dok se ne nadoknadi tekućina. Najbrže se i najučinkovitije izgubljena tekućina nadoknađuje čistom vodom. Prisutnost minerala ili kakvih organskih materija u vodi, prije svega šećera, znatno usporava resorpciju. Tekućine koje sadrže više od 1 % soli ili 5 % šećera mogu privremeno pojačati stupanj dehidracije, zbog prelaska iz krvnih žila u digestivni trakt. Najbolja rehidracija postiže se hladnom vodom (4 – 12?C). Sportaši po pravilu piju onoliko tekućine koliko im prija. Mogu se piti i sokovi razblaženi vodom u omjeru 1 : 5.

Zašto žednimo

Zdrav čovjek gubi tekućinu mokrenjem, znojenjem i disanjem, a izgubljena se tekućina mora nadoknaditi da bi organizam mogao normalno funkcionirati, pa određeni receptori šalju signale mozgu, nakon čega se javlja osjećaj žeđi. Žeđ najčešće izaziva povećana količina natrija u krvi, koja postaje preslana, pa bubrezi dobivaju naredbu da štede vodu jer je nema dovoljno, a mokraća postaje tamnija i koncentrirana. Na taj se način uštedi izvjesna količina tekućine, ali to nije dovoljno za normalan rad organizma. Ako se tijekom noći, u dužem periodu više od 2 puta budite s osjećajem žeđi, to je signal da nešto nije u redu. Isto tako, više od 3,5 litra izlučene tekućine dnevno može biti znak bolesti, pa se konzultirajte sa svojim liječnikom. Pojačan osjećaj žeđi prisutan je kod dijabetesa, povišene tjelesne temperature (organizam se od vrućine brani tako što toplinu predaje okolini povećanim dotokom krvi u periferne dijelove tijela, što uzrokuje znojenje kojim se gubi tekućina), proljeva (može se gubiti i do 10 litara tekućine dnevno, a najviše ugrožava malu djecu, jer se njihov organizam sastoji od većeg postotka vode nego kod odraslih). Kod psihičkih bolesti u organizam se unosi potpuno nepotrebno i do 15 litara tekućine dnevno. Alkoholičari jače osjećaju žeđ, jer alkohol pojačava izlučivanje tekućine, a to se javlja već nakon 3 čaše vina ili piva. Glavni je problem u tome što se žeđ gasi «novom turom» pića, pa se ponovo žedni i tako u krug, pri čemu pate jetra i bubrezi. Uzrok žeđi može biti gubitak krvi i naglo sniženje krvnog tlaka, a tada će srce izbacivati manju količinu krvi u aortu unatoč tome što bubrezi dobivaju signal da štede vodu, što nije dovoljno. «Žeđ govornika» javlja se prilikom dugotrajnog pričanja, koje dovodi do prekomjernog suženja sluznice usne šupljine i grkljana. Kod adipsije, bolesti nervnog sustava, receptori za žeđ ne šalju signale mozgu, pa oboljeli nikad ne osjeća potrebu za vodom i mora naučiti da u pravilnim intervalima uzima tekućinu da ne bi dehidrirao.

Bolovi od žeđi

Ljudsko tijelo sastoji se od 75 % vode i, ako je ne pijete dovoljno, dehidrirat ćete, a dehidracija izaziva kronične bolesti: bolesti srca, reumatoidni artritis, rak, sindrom kroničnog umora. Tijelo zbog dehidracije luči histamin, koji inicira proizvodnju supstanci kao što su vazopresin i prostaglandini, a prostaglandini uzrokuju bolove (poput bolova u križima, angine pectoris, čira na želucu, reumatoidnog artritisa, glavobolje) koji su simptomi žeđi. Ako imate neku od tih boli, možda ste samo žedni. Stres uzrokuje dehidraciju, a dehidracija proizvodi stres, što stvara spiralu koja nas nosi nizbrdo. Kofein iz kave i gaziranih pića je diuretik, a i alkohol je diuretik, pa ta pića više odnose tekućine iz organizma nego što je unose. Visok krvni tlak može nastati kao posljedica nedostatka vode. Dnevno je potrebno u organizam unijeti 8 – 10 čaša vode da se nadoknadi tekućina koja se gubi mokrenjem, znojenjem i disanjem. Obroci se ne smiju zalijevati vodom, jer tijelo ne može koristiti tu vodu za stvaranje probavnih sokova, a pijući vodu uz obrok, zapravo razrjeđujete želučane sokove. Voda se pije između obroka, i to je garancija da će vam bubrezi biti zdravi.

Dr. Petar Radaković