Kolesterol

DOBAR, LOŠ, ZAO

Mjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od najčešćih dijagnostičkih pretraga koje se rutinski obavljaju u liječničkoj praksi.

Navedena pretraga značajna je zato što pokazuje postoji li i koliki je rizik razvijanja srčanožilnih (kardiovaskularnih) bolesti i poremećaja, koji su vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj je 2004. godine, od ukupno 49 756 umrlih, njih čak 50,2% umrlo od bolesti cirkulacijskog sustava. Povišena razina kolesterola smatra se rizičnim čimbenikom za razvijanje srčanožilnih bolesti, među kojima je najznačajnija ateroskleroza. Ateroskleroza je složen proces oštećenja unutarnjeg sloja stijenki krvnih žila koje dovodi do sužavanja promjera krvnih žila u svim tkivima i organima, što završava djelomičnim ili potpunim prekidom dotoka krvi. Najpogubnijim posljedicama ateroskleroze smatraju se moždani udar ili cerebrovaskularni inzult te koronarna bolest srca (uzrokuje anginu pektoris, infarkt srca, iznenadnu smrt itd.).

Što je kolesterol

Kolesterol je vrsta masnoće koja je neophodna u izgradnji stanice (sastavni je dio stanične membrane i mijelina), sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari (sinteza spolnih i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D) te osiguravanju normalne probave (izgradnja žučnih kiselina te apsorpcija masti i vitamina topivih u mastima). Kolesterol se u organizmu uglavnom stvara u jetri i nekim drugim tkivima (80%), a ostatak se unosi namirnicama životinjskog podrijetla (20%). Kolesterol se u krvi veže na bjelančevine s kojima stvara čestice koje nazivamo lipoproteinima. Najvažnije su dvije vrste lipoproteina: LDL-čestice (lipoproteini niske gustoće) i HDL-čestice (lipoproteini visoke gustoće). LDL-čestice prenose kolesterol iz jetre do stanica, a višak kolesterola talože na stijenkama krvnih žila što, zajedno s nekim drugim tvarima, pogoduje stvaranju aterosklerotskog plaka i posljedičnom sužavanju promjera krvnih žila. Zbog toga LDL-kolesterol nazivamo «lošim» kolesterolom. HDL-čestice vežu na sebe suvišan kolesterol i prenose ga u jetra, te tako smanjuju vjerojatnost taloženja kolesterola na stijenkama krvnih žila, pa ga nazivamo «dobrim» kolesterolom.

Normalna razina

Preporučena razina ukupnog kolesterola u krvi (čini ga zbroj LDL i HDL - kolesterola) trebala bi iznositi manje od 5.0 mmol/l od čega bi razina LDL - kolesterola trebala biti manja od 3.0 mmol/l a HDL - kolesterola viša od 1.0 mmol/l. Naravno, preporučene razine kolesterola smatraju se poželjnima i odnose se na prosječne vrijednosti razine kolesterola stanovništva koje živi na nekom području, pa je bitno napomenuti postojanje varijacija u razini kolesterola kod nekih osoba. Također postoje razlike u poželjnoj razini kolesterola između žena i muškaraca. Drži se da je za žene nepovoljno ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL - kolesterola veći od 3.5, a za muškarce ako je isti omjer veći od 4.5.

Hiperkolesterolemija

Povišena razina kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) kod većine je ljudi uglavnom uzrokovana prirođenim (nasljednim) pogreškama metabolizma masti, pa tada govorimo o obiteljskoj sklonosti. Kod ostalih je hiperkolesterolemija obično popratna pojava neke druge bolesti (debljina/pretilost, šećerna bolest, poremećaji jetara, štitnjače, bubrega itd.), ili je posljedica uzimanja nekih lijekova (oralni kontraceptivi, glukokortikoidi i sl.), ili pak posljedica nepravilne prehrane (prekomjeran unos crvenog mesa, pržene hrane, mlijeka i mliječnih prerađevina, alkohola itd.). Povišena razina kolesterola sama za sebe predstavlja rizik za razvijanje srčanožilnih bolesti. Međutim, udružena s drugim čimbenicima rizika (debljina, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, šećerna bolest itd.), višestruko povećava navedeni rizik.

Liječenje

Pravilo je, bez obzira na uzrok, svako liječenje povišene razine kolesterola u krvi započeti dijetom. Većina liječnika pacijentima u kojih je utvrđena hiperkolesterolemija napismeno daje savjete o prehrani kojih se trebaju pridržavati tijekom provođenja dijete. Ako se nakon 2-3 mjeseca dijetalne ishrane ne ostvari sniženje razine kolesterola na preporučene vrijednosti, liječnik bi trebao propisati najprihvatljiviji lijek za snižavanje razine kolesterola, tzv. statin. U slučaju normaliziranja razine kolesterola već nakon nekoliko tjedana ili mjeseci liječenja lijekovima, redovita uporaba lijeka ne smije se prekidati i liječenje se mora nastaviti kako bi se spriječilo napredovanje bolesti, razvijanje težih oštećenja te smanjio rizik nastanka najtežih oblika bolesti (moždani udar, infarkt srca itd.).

Sprečavanje

Danas se zdrav stil života drži temeljnim čimbenikom sprječavanja rizika većine srčanožilnih bolesti. Kako povišena razina kolesterola predstavlja glavni, ali nažalost ne i jedini čimbenik rizika za razvoj navedenih bolesti, neophodno je što ranije započeti s provođenjem zdravog stila života. Zdrav stil života uključuje pravilnu prehranu (smanjiti unos masnoća i bjelančevina životinjskog podrijetla; smanjiti unos stolnog šećera, bijelog kruha, bijele riže i druge hrane rafiniranih žitarica; povećati unos voća, povrća i ribe), tjelesnu aktivnost, normaliziranje tjelesne težine, umjereno pijenje alkohola, prestanak pušenja te ublažavanje posljedica stresa koliko je to moguće.

Ivana Bočina, dr. med.