Zdrava prehrana u djetinjstvu

ZAPOČETI MAJČINIM MLIJEKOM

Bolesti krvnih žila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. Čimbenici koji su direktno odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, pušenje, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest.

Prema tome, potrebno je poboljšati prehranu, pojačati tjelesnu aktivnost, smanjiti debljinu i tako utjecati na smanjenje bolesti krvnih žila (ateroskleroze). Danas se smatra da su počeci ateroskleroze zamjetni već u djetinjstvu.

Početak života s majčinim mlijekom

Djeca koja su dulje na ishrani majčinim mlijekom imaju niže vrijednosti kolesterola, i to LDL kolesterola (koji je štetniji). Djeca koja su bila dulje hranjena majčinim mlijekom imaju viši kvocijent inteligencije (pokazale su neke studije). Pothranjenost u prvim godinama života također je važan čimbenik za razvoj bolesti krvožilnog sustava u odrasloj dobi: djeca koja su u tijeku trudnoće (intrauterino) patila od neadekvatne prehrane, npr. zbog promjena na posteljici, a budu rođena u terminu, ali male porođajne težine, imaju kasnije češće krvožilnu bolest, a posebice srca. Stoga se za sprečavanje tih bolesti preporuča sljedeće: a) temeljna hrana tijekom prve godine života je majčino mlijeko, b) dohranu (davanje kašaste hrane) treba započeti nakon 4.- 6.mj. života, c) djecu koja ne mogu biti na prsima potrebno je hraniti gotovim dojenačkim pripravcima koji su obogaćeni željezom, d) u prvoj godini života treba izbjegavati ishranu kravljim mlijekom gdje god je moguće, e) nakon dojenačke dobi (prva god. života), potrebno je preporučivati, sve do završetka rasta, raznovrsnu prehranu bez strogih ograničenja jer bi to moglo dovesti do smetnji u rastu i razvoju, f) u prvih 3 – 5 god. treba davati djetetu punomasno kravlje mlijeko, a tek nakon toga uvoditi mliječne pripravke sa smanjenim udjelom zasićenih masnoća, g) povećati unos masnoća koje sadrže više nezasićenih masnih kiselina (biljna ulja), h) za djecu treba ograničiti unos zasićenih masnoća i kolesterola tek nakon 3.-5. god. života, do tada ne, ali je to potrebno provoditi do završetka rasta. No, promjena načina života ili i prehrane sigurno dovodi do smanjenja tih bolesti. Tako je poznato da gledanje televizije ili sjedenje pred kompjutorom dulje od 4 sata dnevno povećava 5 puta rizik od nastanka hiperkolesterinemije u djece. Promicanje tjelesno aktivnijeg života svakako je najvažnija preventivna (sprječavajuća) mjera za nastanak rane ateroskleroze. Sljedeća preventivna mjera bila bi borba protiv pušenja, a svakako i adekvatna prehrana, posebice u djece kod koje u obitelji ima podataka o bolestima krvnih žila, debljine ili šećerne bolesti.

Prim.mr.sc.Marija Hegeduš-Jungvirth,dr med.