Moždani
udar i povezanost s prehranom
POVRATAK
NA «STARU» PREHRANU
Razlikuju
se dva oblika moždanog udara (cerebralne apopleksije), i to ishemijski
moždani udar (infarkt mozga) i hemoragijski moždani udar (hemoragija,
tj. krvarenje u mozgu).
Infarkt
mozga je začepljenje žile u mozgu, najčešće krvnim ugruškom (trombom), uz
nastanak ishemije (izostanka dotoka krvi u mozak), a glavni je uzročni čimbenik
za ishemiju ateroskleroza moždanih arterija. Hemoragijski moždani udar je izljev krvi u mozak, uz teško oštećenje tkiva mozga uzrokovano prsnućem moždanih žila, a glavni i najčešći uzročni čimbenik je arterijska hipertenzija (jer povećani krvni tlak mehanički oštećuje žile). Infarkt mozga češći je (oko 85% od svih moždanih udara), ali manje smrtonosan, dok je krvarenje u mozgu rjeđe (oko 15%), ali mnogo češće uzrokuje smrt. Moždani udar pogađa uglavnom ljude starije od 45 godina, a najviše starije od 65 godina, češće žene (60%) nego muškarce (40%).
Za nastanak moždanog udara najvažniji čimbenici rizika (zapravo, osnovni uzročni čimbenici) jesu ateroskleroza moždanih arterija (višegodišnje i postupno nakupljanje ateroma, tj. plakova, ploča od kolesterola i drugih nakupina na unutrašnji sloj arterija, čime se sve više začepljuju žile za krvotok) i arterijska hipertenzija. Međutim, u nastanku svakog moždanog udara uvijek sudjeluje više čimbenika rizika, od kojih na neke ne možemo utjecati, a to su naslijeđe (naslijeđeni poremećaji u vezi s aterosklerozom, hipertenzijom i dr.), starija dob, klimakterij (menopauza) u žena, rasa i etnička pripadnost (npr. u Japanaca je veća učestalost). Čimbenici rizika na koje možemo utjecati jesu oni povezani ili s aterosklerozom, ili (i) s arterijskom hipertenzijom, ili oni koji mogu na drugi način utjecati na nastanak moždanog udara, a najvažniji su: poremećaji koji se odnose na razinu lipida, tj. masnoća u krvi (prekomjerni LDL, a smanjeni HDL kolesterol, povišeni trigliceridi, povišene posebne vrste masnoća, kao što su lipoproteini i apolipoproteini), zatim povišeni homocistein, tjelesna debljina, teške pogreške u prehrani (višak kalorija, previše masnoća, osobito životinjskog podrijetla, nedostatak povrća i voća, previše soli), arterijska hipertenzija, suženje karotidnih (vratnih) arterija, prekomjerno pijenje alkoholnih pića, nedostatna tjelesna aktivnost, pušenje, dijabetes, neprilagođavanje stresovima, uzimanje kontracepcijskih pilula. Moždani udar može biti i posljedica raznih upalnih, infekcijskih, autoimunih i drugih poremećaja i bolesti.
Preporuča se: pravilna prehrana, kao što je mediteranska, a glavne značajke pravilne prehrane mogu se sažeti u 5 glavnih, osnovnih pravila:
1. umjereno jesti kalorične namirnice; preporučene kalorije za žene oko 1400, a za muškarce oko 1700,
2. ni previše ni premalo unositi bjelančevina (BJ), prosječno 50 - 60 g za žene, a 60 - 70 g za muškarce, pola životinjskog, a pola biljnog podrijetla,
3. umjereno unositi ugljikohidrate (UH), prosječno 200 - 300 g; važno je jesti integralne, a ne rafinirane žitarice te obilno jesti povrće (400 - 500 g) i voće (barem 300 g), što više sirovo,
4. ograničiti masnoće (M) na 25 - 30% od ukupnih kalorija, a to je prosječno 40 - 50 g za žene, a 50 - 60 g za muškarce, od toga ne više od 1/3 tzv. zasićenih masnoća (to su uglavnom životinjskog podrijetla), ostalo su tzv. nezasićene masnoće – pretežno maslinovo ulje (ili eventualno druge mononezasićene masnoće, npr. masline), a obvezno treba unositi tzv. esencijalne masnoće, a to su masne kiseline omega-3 (najmanje 300 mg, a optimalno 1 - 2 g) i omega-6 (optimalno je oko 4 - 8 g, dakle ne više nego četiri puta omega-3). Naime, esencijalne masne kiseline nužno trebaju tijelu za mnoge važne uloge, uz ostalo za stvaranje prevažnih staničnih hormona prostaglandina, a dobit ćemo ih dostatno ako npr. jedemo plave morske ribe 3 - 4 puta u tjednu po 100 - 200 g, svaki dan pojedemo oko 10 oraha, a salatu začinimo žlicom nerafiniranog maslinovog ulja,
5. ograničiti sol na oko 5 g dnevno; prekomjerna sol rizična je specifično za moždani udar, osobito rizična za pojavu prolazne ishemičke atake (TIA).
Sljedeća tablica obuhvaća namirnice potrebne u pravilnoj prehrani za sve dnevne obroke, za odraslog muškarca (za žene treba smanjiti vrijednosti za oko 15%):
Tko
ne jede meso i ribu, može dobiti odgovarajuću količinu njihovih bjelančevina
u jelima od graha, soje ili drugih suhih mahunarki, jaja, integralnih žitarica,
mliječnih namirnica ili orašastih plodova. Prema tome, u takvoj varijanti pravilne prehrane za muškarce ima 60 g BJ + 250 g UH + 50 g M = 1700 kalorija, u kalorijskim postocima: BJ 14% + UH 60% + M 26%; žene trebaju prosječno oko15% manje kalorija nego muškarci = 50 g BJ + 210 g UH + 40 g M = 1400 kalorija. Radi usporedbe, u zapadnjačkoj prehrani, prema jednom velikom istraživanju, prema prosjeku stanovnika Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, hrana sadrži 83 g BJ + 332 g UH + 135 g M = 2875 kalorija, postotni udjel u kalorijama BJ 12% + UH 46% + M 42%, dakle prekomjerne kalorije i previše masnoća, a što je dodatno nezdravo, masnoće su pretežno životinjskog podrijetla (maslac, slanina, punomasni sirevi, suhomesni proizvodi i dr.), a ugljikohidrati su preteženo od rafiniranih žitarica i konzumnog šećera, a nedovoljno od povrća i voća.
U okviru pravilne prehrane, u većim bi količinama trebalo trošiti namirnice koje, prema posebnim studijama, sprečavaju moždani udar ili mu ublažuju posljedice (uglavnom prema Jean Carper), a to su:
- redovito, tj. svakodnevno jesti veću sirovu mrkvu, što smanjuje rizik od moždanog udara za 68% (prema devetogodišnjoj studiji istraživača Harvarda u kojoj je sudjelovalo 90.000 medicinskih sestara), vjerojatno zahvaljujući beta-karotenu kojim obiluje mrkva; u jednom drugom istraživanju u Harvardu ustanovljeno je da unošenje 15 - 20 mg beta-karotena (otprilike 2 mrkve, ili šalica slatkog krumpira, ili 3 šalice špinata) daje dobru zaštitu od moždanog udara (beta-karoten sadrže npr. 100 g mrkve = 6,9 mg, 100 g špinata = 2,9 mg, 100 g paprike = 0,8 mg, 100 g marelica = 2,1 mg); mehanizam zaštitnog djelovanja mrkve nije sasvim jasan, ali je najvjerojatnije povezan s beta-karotenom, koji kao jak antioksidans štiti i moždane žile od uništavajućeg djelovanja prekomjernih slobodnih radikala; osim toga, mnoge su studije pokazale da redovito uzimanje 200 g sirove mrkve smanjuje ukupni kolesterol za 11%;
- svakodnevni unos više od 3,5 g kalija namirnicama koje ga sadrže smanjuje rizik za moždani udar za 40% (prema jednom istraživanju u Kaliforniji); 100 g namirnice sadrži kalija: grah 1,3, suhe smokve 1,0, suhi grašak, badem, suhe grožđice, slanutak 0,9, datulje, kikiriki, leća, suhe šljive 0,7, krumpir 0,6, špinat 0,5, orasi, lješnjaci, mliječna čokolada, banana, svježi grašak , brokula, cvjetača, riba oslić 0,4, janjetina, pileća prsa, puretina, pršut, marelice, rajčica, poriluk, cikla, kupus, trešnje, grožđe, marelice 0,3, mrkva, radič, jogurt, lignje naranča, buča, tikvice, šparoga, integralni kruh, gljive, junetina 0,2 g. Prema tome, ako se obilno jede povrće (400 - 500 g) i voće (300 g), češće jedu suhe mahunarke, integralne, a ne rafinirane žitarice, krumpir (a to je sve obuhvaćeno pravilnom prehranom), unosit će se dostatno kalija, što je zaštita od moždanog udara (ali i od arterijske hipertenzije, ako se istodobno ograniči sol do 5 g dnevno);
- češće jesti morsku ribu, što štiti od moždanog udara prema mnogim istraživanjima u Holandiji, Japanu i SAD, a za takvu zaštitu dostatno je jesti morsku ribu 2 - 3 dana u tjednu, po 100 - 200 g, a prema dvadesetgodišnjem istraživanju Kromhouta u Holandiji, dovoljno je jesti oko 30 g ribe dnevno kako bi se rizik od moždanog udara smanjio za 50%; takvo zaštitno svojstvo riba pripisuje se njihovom ulju s masnim kiselinama EPA i DHA, koje pripadaju skupini esencijalnih masnoća omega-3, od kojih se stvaraju dobri, zaštitni prostaglandini koji, kako je već navedeno, uz ostale pozitivne uloge, sprječavaju trombozu, smanjuju razinu lošeg LDL - kolesterola i triglicerida u krvi. Npr. 100 g srdele sadrži oko 1 g omega-3, a inčun, skuša i tunjevina dvostruko; tko ne jede svježu ili smrznutu ribu, neka jede riblje konzerve u ulju od inčuna, srdela, skuša, tune, a tko ne jede ni takvu ribu, može dobiti masne kiseline omega-3 uzimanjem ribljeg ulja žlicom ili u kapsulama; obično 1 kapsula sadrži 300 mg (0,3 g) EPA i DHA masnih kiselina; za potrebnu količinu mišljenja se razlikuju: prema jednom mišljenju, minimalno potrebna količina je 300 mg, a optimalna 1 - 2 g u preventivi, a dvostruko u terapiji, npr. artritisa. Masnih kiselina omega-3 (ali ne EPA i DHA, nego alfa - linolenske masne kiseline) također ima u lanenim sjemenkama i lanenom ulju, pa ih mnogi medicinski autori i nutricionisti preporučuju kao povremenu zamjenu za riblji omega-3; u jednoj žličici lanenog ulja (ili 3 žličice samljevenih sjemenki) ima 2,6 g linolenske masne kiseline, tj. omega-3 (u 1 žličici bakalarovog ulja ima 1,7 g masnih kiselina omega-3, tj. EPA i DHA );
- obilno trošenje povrća i voća u svakodnevnoj prehrani smanjuje rizik za moždani udar za 45% (prema norveškim studijama);
- vitamini i sl.: antioksidansi, osobito vitamini C, E, beta-karoten, cink, selen štite moždano tkivo od opasnog djelovanja slobodnih radikala, folna kiselina (vitamin B9) uspješno djeluje protiv prekomjernog homocisteina, aminokiseline čije povišene vrijednosti u krvi (vjerojatno zbog prekomjerne hrane od mesa i mliječnih proizvoda s puno masnoća) djeluju nepovoljno (otkriveno 1993. i nakon toga) jer potiču nastanak i razvoj mnogih poremećaja i bolesti, među kojima: moždani udar, aterosklerozu, infarkt srca, odnosno koronarnu bolest srca, trombozu u krvnim žilama, povećanje lošeg LDL - kolesterola, opstrukciju karotidnih, tj. vratnih arterija, prirođene greške kralježnice u fetalnom razvoju (spina bifida), degeneraciju leđne moždine, shizofreniju, spontani pobačaj, arterijsku hipertenziju, rak, starenje. Ustanovljeno je da se razina homocisteina povećava osobito početkom klimakterija (menopauze) u žena i općenito postupno raste u žena i muškaraca kako postaju stariji. Folnom kiselinom obiluju pivski kvasac, pileća i teleća jetra, sojini proizvodi, šparoga, zeleni listovi povrća, orašasti plodovi, borovnice. Američki liječnik K.H.Cooper (otac aerobike) preporuča preventivno dnevno uzimanje najmanje 400 mcg folne kiseline, a kod razine homocisteina iznad 13 mmol/L dnevnu dozu od 800 -1000 mcg folne kiseline, uz liječnički nadzor.
